Idi na sadržaj

HNK Hajduk Split

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
HNK Hajduk Split
Puno imeHrvatski nogometni klub Hajduk Split
NadimakBili
Majstori s mora
Osnovan13. februar 1911; prije 113 godina (1911-02-13)
LokacijaSplit, Hrvatska
AdresaPoljudsko šetalište bb
21000 Split
StadionPoljud
Kapacitet33.987
Vlasnik/-ciGrad Split (65.92%)
Udruga "Naš Hajduk" (30.60%)
Ostali(3.48%)
PredsjednikHrvatska Ivan Bilić
TrenerItalija Gennaro Gattuso
LigaHrvatska nogometna liga
FederacijaHrvatski nogometni savez
KonfederacijaUEFA
Pozicija
2023/24.
3. mjesto
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Domaći
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Gostujući
Veb-sajthajduk.hr

HNK Hajduk Split je nogometni klub iz Splita, Hrvatska. HNK Hajduk je najveće sportsko društvo u Dalmaciji i pored GNK Dinama iz Zagreba najveće u Hrvatskoj.

Puno ime je Hrvatski nogometni klub "Hajduk" Split. Svoje domaće utakmice igra na stadionu Poljud.

Historija[uredi | uredi izvor]

Osnovan je 13. februara 1911. Osnovali su ga splitski studenti koji su studirali u Pragu. Taj dan se uzima kao dan osnivanja, jer tog dana je austrougarsko namjesništvo u Zadru odobrilo rad klubu.

Ime je dobio po hajducima, odmetnutim pobunjenicima romantiziranih u narodnom pjesništvu. Sam naziv je bio provokativan vlastima Austro-Ugarske monarhije, ali su domišljati osnivači "zasladili" zahtjev organima vlasti podatkom da :"...vojnici koji igraju nogomet mogu puno više pretrčati pod punom ratnom spremom".

Oko kluba su se okupljali pro-hrvatski, "puntarski" građani, pristaše sjedinjenja austro-ugarske carske pokrajine Dalmacije sa ostatkom Hrvatske. Odatle i pridjev u nazivu "hrvatski" i hrvatski grb kao dio Hajdukovog grba. Čin osnivanja hrvatskog kluba u Splitu nije ostavio ravnodušnim malobrojne lokalne italijanaše, koji su hitno formirali svoj nogometni klub "Calcio Spalato". Prvu historijsku utakmicu HNK Hajduk je odigrao upravo protiv "Calcia", pobijedivši ih sa 9:0.

Za vrijeme šestojanuarske diktature u Kraljevini Jugoslaviji, pridjev Hrvatski je bio prisilno zamijenjen pridjevom jugoslavenski. Kroz italijansku okupaciju Splita, 1941-1943, HNK Hajduk je odbio nastupati u tuđinskom prvenstvu. Dolaskom grada Splita pod vlast NDH, stvari se nisu izmijenile. Iako su pokrenuli inicijativu za uključenje HNK Hajduka u nogometno prvenstvo NDH, kompromitiranost vlasti NDH sa prijašnjom trgovinom hrvatskom teritorijom (posebno Splitom i dalmatinskom obalom), rezultirala je odbijanjem Hajdukovih ljudi za učestvovati u prvenstvu NDH.

HNK Hajduk je obnovio rad na Visu 1944, i djelujući pod nazivom Hajduk NOVJ je igrao sa savezničkim ekipama (ekipama klubova iz zemalja pod kontrolom Saveznika i savezničkim vojnim/mornaričkim ekipama) širom slobodnih Evrope i Mediterana.

Za doba FNRJ/SFRJ, iz naziva je bio izbačen pridjev "hrvatski". Najveće godine kluba su bile u sedamdesetima i osamdesetima prošloga vijeka, kada je igrao u polufinalu UEFA Kupa pobjednika kupova protiv Leeds Uniteda (1972/73) i Kup UEFA-e protiv Tottenhama (1984).

Grb[uredi | uredi izvor]

Hajdukov grb je hrvatska šahovnica u krugu, obrubljena plavom vrpcom, na čijoj lijevoj strani stoji broj 19, a na desnoj broj 11, simbolizirajući godinu osnivanja Hajduka, 1911.

Od 2. svjetskog rata, pa do otprilike Hrvatskog proljeća, hrvatska šahovnica u Hajdukovom grbu bila je zamijenjena crvenom zvijezdom petokrakom. Od tada se javlja i druga verzija, sa hrvatskom šahovnicom, ali uz zvijezdu petokraku u gornjem dijelu grba, na spoju vijenaca. Do pred raspad SFRJ, pojavljuju se te dvije verzije Hajdukovog grba, ali na igračkim dresovima je još uvijek isključivo stala zvijezda. U zadnjem prvenstvu Jugoslavije, 1990/91., Hajduk je nastupio sa starim grbom, hrvatskom šahovnicom.

Uspjesi[uredi | uredi izvor]

Domaći (40)[uredi | uredi izvor]

Hrvatska
  • Hrvatska nogometna liga
    • Prvaci (6): 1992, 1993/94, 1994/95, 2000/01, 2003/04, 2004/05.
  • Hrvatski kup
    • Pobjednici (8): 1992/93, 1994/95, 1999/2000, 2002/03, 2009/10, 2012/13, 2021/22, 2022/23.
  • Hrvatski superkup
    • Pobjednici (5): 1992, 1993, 1994, 2004, 2005.
  • Prvenstvo Banovine Hrvatske/NDH
  • Prvenstvo FD/NR Hrvatske
    • Prvaci (2): 1945, 1946.[1]
Jugoslavija

Najbolji rezultati u evropskim takmičenjima[uredi | uredi izvor]

  • Liga prvaka / Evropski kup
    • Četvrtfinale 1975/76, ispali od Nizozemska PSV Eindhovena (2–0 u Splitu i 0–3 nakon produžetaka u Eindhovenu)
    • Četvrtfinale 1979/80, ispali od Njemačka HSV-a (0–1 u Hamburgu i 3–2 u Splitu)
    • Četvrtfinale 1994/95, ispali od Nizozemska Ajaxa (0–0 u Splitu i 0–3 u Amsterdamu)

Stadion[uredi | uredi izvor]

HNK Hajduk igra svoje utakmice na gradskom stadionu Poljud od 1979. Od 1911. do 1979. utakmice je igrao na igralištu zvanom "Kod stare Plinare", gdje danas igra RK Nada. Teren se izvorno zvao "Kra'jeva njiva". Otkako je preselio na Poljud, staro igralište se u govoru u Splitu naziva "Stari Plac" ili "Staro Hajdukovo".

Navijači[uredi | uredi izvor]

Hajdukova organizirana navijačka grupa se zove Torcida, koja je uzela ime po svojim južnoameričkim uzorima. HNK Hajduk ima veliku navijačku bazu širom Hrvatske, a izrazito snažnu bazu ima na hrvatskom priobalju od Savudrijske vale do Prevlake. Tradicionalno je jak u Dalmaciji i Slavoniji. Čak i u ostatku bivše SFRJ, HNK Hajduk je imao navijače svugdje, među svim narodnim i vjerskim zajednicama, kao nijedan drugi klub na području bivše SFRJ. Kao zanimljivost, važno je spomenuti izrazito veliku omiljenost HNK "Hajduka" među Albancima u SFRJ, posebno na Kosovu, gdje se sklonost Hajduku može usporediti sa onom u Dalmaciji.

Poznati treneri[uredi | uredi izvor]

Luka Kaliterna, Tomislav Ivić.

Pozanti igrači[uredi | uredi izvor]

Frane Matošić, Vlade Kragić, Vladimir Beara, Bernard Vukas, Andrija Anković, Pero Nadoveza, Brane Oblak, Vilson Džoni, Dragan Holcer, Dražen Mužinić, Ivan Buljan, Jurica Jerković, Slaviša Žungul, Ivica Šurjak, Luka Peruzović, Ivan Katalinić, Ivan Pudar, Zlatko Vujović, Ivan Gudelj, Blaž Slišković, Aljoša Asanović, Robert Jarni, Alen Bokšić, Ardian Kozniku, Ante Žanetić.

Vanjske linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom rsssf
  2. ^ "Hajduku priznata i 18. titula" (jezik: hrvatski). Sportnet.hr. 9 February 2011. Arhivirano s originala, 11 February 2011. Pristupljeno 16 February 2011.