H I područje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

HI područje (fon. "ha jedan") se nalazi u međuzvjezdanom prostoru koje se sastoji od atoma vodika. Ova područja su oblaci plina gustine od 0,1 do 100 atoma po cm3 gdje vladaju temperature 80 do 100 K. Emituju se karakteristični radiotalasi dužine 21,1 cm (1420 Mhz). Takozvani 21,1 cm-linije imaju poseban značaj jer pokazuju veličinu i strukturu Mliječnog puta. Putem posmatranja u radioastronomiji i rasporedom atoma vodika otkrivena je spiralna struktura naše galaksije. U blizini veoma vrućih zvijezda je vodik ioniziran na temperaturi od 9000-10.000 K. Ovo su u stvari emisijske magline.[1] H I područja ne zrače svjetlost u vidjivom spektru. Zahvaljujući zračenju zvijezda vidljive su linije natrija, kalija i kalcija, ugljika. Hemijski sastav područja se uglavnom podudara učestalosti hemijskih elemenata u Svemiru. U ovom području se rađaju zvijezde. Čim nastane nova zvijezda gas je dovoljno ioniziran da nastane H II područje.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien. Mannheim: Der Brockhaus. 2006. str. 162. ISBN 3-7653-1231-2. 
  2. ^ "Interstellare Materie". Spektrum der Wissenschaft (jezik: njemački). 1998. Pristupljeno 26. 9. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]