Hadžišabanovića vila u Palama

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Hadžišabanovića vila nalazi se u Palama, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 3. do 9. septembra 2002. godine donijela je odluku da se vila proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Objekat Hadžišabanovića vile smješten je na lokalitetu Gornje Pale – Koran, u neposrednoj blizini vrela rijeke Miljacke.

Historija[uredi | uredi izvor]

Braća Hadžišabanović (ranije hadži-Šabanović) su, 1898. godine pored dvije svoje pilane u Sarajevu, podigli još jednu sa dva gatera na Palama. Pilane su uglavnom zadovoljavale lokalno tržište, ali sa izgradnjom željezničke pruge prema Višegradu i njenim puštanjem u promet 1906. godine, pilana Hadžišabanovića na Palama je u značajnoj mjeri proširila svoje kapacitete.

Godine 1910. Pale su imale 179. kuća i 1082 stanovnika. U to vrijeme, vlasništvo Hadžišabanovića na Palama je obuhvatalo i farmu krava, pekaru, prodavnicu, pa čak i mekteb, gdje su se muslimanska djeca podučavala vjerskim obredima i arapskom pismu.[2]

Izgrađena je u periodu austrougarske okupacije kao vila masivne gradnje, dvokatnica, građena namjenski, kao ishodišna kuća. Vilu je sagradila sarajevska trgovačka porodica Hadžišabanovića 1912. godine. Projekat je rađen u martu iste godine u stolarskom ateljeu Augusta Tabory-a u Sarajevu. U privatnom vlasništvu je bila do 1946. godine, kada su je jugoslavenske vlasti nacionalizirale. Danas je vila vlasništvo općine Pale.

Dugogodišnja nebriga društva, neadekvatno održavanje i nepovoljni vremenski i drugi uvjeti, doveli su objekat u vrlo loše stanje. Uslijed duogodišnjeg vlaženja zidova, mraza i drugih faktora, kao i vrlo visokog snijega 2000./2001. godine, došlo je do kolapsa konstrukcije i rušenja zapadnog dijela. Ostatak zapadnog zida također je vrlo nestabilan i postoji realna opasnost da se sruši, što bi dovelo do rušenja većeg dijela objekta.

Opis[uredi | uredi izvor]

Vila predstavlja masivnu dvokatnicu zidanu opekom i omalterisanu produžno-cementnim malterom. Građena je namjenski kao ishodišna kuća. Predstavlja arhitektonski izraz iz perioda austrougarskog carstva – stil austrijske vile, što je vidljivo u izgledu i materijalizaciji objekta.

Današnje stanje objekta bitno se razlikuje od izgleda u projektu Augusta Tabory-a. Vjerovatno je prilikom kasnijih intervencija (najveća 1936. godine) došlo do promjene izgleda kompletnog objekta, tako da su postojeće fasade riješene puno jednostavnije, bez ikakvih detalja u drvetu, ali sa interpoliranim novim sadržajima i složenijim krovnim plohama. Na objektu su istaknuta dva tornja od kojih je istočni pokriven šatorastim četverostrešnim krovom, dok je drugi (zapadni) pokriven osmostrešnim krovom sa salonit pločama.

Od profilacije na tornjevima su istaknuti krovni vijenci. Prozorski otvori su velikih dimenzija i uglavnom su lučno završeni. Okviri su izvedeni u malteru. Objekat je trenutno pokriven crijepom i limom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Hadžišabanovića vila". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 15. 10. 2018.[mrtav link]
  2. ^ Hadžišabanovića vila