Hajdučka Republika Mijata Tomića
| Hajdučka Republika Mijata Tomića | ||||
|---|---|---|---|---|
|
||||
| Himna: "Sveti Ante platit ću ti misu, samo kaži koji naši nisu" - Ganga |
||||
 |
||||
| Glavni grad | Hajdučke Vrleti 44°2′N 17°48′E / 44.033°N 17.800°E |
|||
| Državno uređenje | Republika | |||
• Vladarica |
Marija Vukoja Lastvić (od 2009.) | |||
• Vladar |
Vinko Vukoja Lastvić (2002 - 2009.) | |||
| Zakonodavstvo | ||||
| Nezavisnost | 29. juni 2002. | |||
| Površina | ||||
• Ukupno |
3 km2 | |||
| Valuta | Kubura | |||
| Vremenska zona | UTC +1 (CET) UTC +2 (CEST) |
|||
| Pozivni broj | +387 | |||
| Internetska domena | .ba | |||
| Veb-sajt | vrleti.com/republika | |||
Hajdučka Republika Mijata Tomića jeste imaginarna tvorevina, odnosno mikronacija u Bosni i Hercegovini koja je nastala parodijom oko spora na granici triju općina: Posušje, Tomislavgrad i Jablanica. Navodna republika nema separatističkih niti hegemonističkih ambicija, a koristi se radi promocije turizma na teritoriji Hajdučke Republike.[1][2]
Osnovni podaci[uredi | uredi izvor]
Himna ove mikronacije je ganga, valuta je kubura, a hajduci imaju čak i svoj ustav, ministarstva i pasoše. Ustav je sačinjen od 25 članova i broji 70 ministarstava. Neka od najzanimljivijih su ministarstva za neženje, umjetne plavuše, provokacije, zaštitu od zlostavljanja žena, zabavu i razonodu, propale prijevoznike, osmijeh, nejasnoće, te neriješene slučajeve.[1][3]
Osnivanje[uredi | uredi izvor]
Osnovana je na dan Dive Grabovčeve 29. juna 2002. godine. Ime je dobila prema hercegovačkom hajduku Mijatu Tomiću, koji se skrivao u obližnjim pećinama od Osmanlija u 17. vijeku. Sjedište se nalazi u motelu Hajdučke vrleti, čija je vlasnica jedina vladarica ove mikronacije.[2]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Smještena je između planina Vran i Čvrsnice u bosanskohercegovačkom Parku prirode Blidinje, u zapadnoj Hercegovini, na nadmorskoj visini od 1.270 metara. Obuhvata trokut od najvišeg vrha planine Vran, preko kapelice svetog Ante sve do raskrižja Risovac – Kedžara.[2]
Pravila[uredi | uredi izvor]
U Hajdučkoj Republici zabranjeno je osnivanje političkih stranaka i svako bavljenje politikom jer se, kako kažu, „time ugrožava pravni poredak i zdravlje ljudi“.[1]
Vladar Republike[uredi | uredi izvor]
Marija, kćerka šaljivdžije Vinka Vukoja Lastvića, „vladarica“ je ove mikronacije. Titulu je dobila nakon očeve smrti i sada, uz hercegovačku srdačnost i dobrodošlicu, priča o nastanku „republike“:[1]
| “ | „Hajdučka republika je zapravo imaginarna tvorevina. To je jedan san, nerealnost… Republika svojim osnivanjem nije naštetila Bosni i Hercegovini. To je jedna lijepa priča. U svakom slučaju nije značila odcjepljenje, istina je da smo imali raznorazne reakcije na osnivanje republike“. | ” |
Historija[uredi | uredi izvor]
Osobama koje su osnovale ovu republiku to nije bila prvobitna ambicija.
Nakon kraja Rata u Bosni i Hercegovini, postepeno se ekonomija (pretežno zimski turizam - skijanje) počela polako oporavljati. Problemi su se pojavili kad je vlasnik motela želio riješiti problem oko spajanja na elektroopskrbnu mrežu. Budući da se ovo područje nalazi na teritoriji oko kojeg se spore tri općine i koje se godinama nisu nikako usuglasile o granicama i nadležnostima (Posušje, Tomislavgrad i Jablanica), a kad god bi vlasnik motela pitao bilo koju od općina da riješe taj problem, bivao je odbijen s obrazloženjem nadležnosti neke od drugih dviju općina.[1][3]
Zahvaljujući ovom šaljivo-prosvjednom projektu, motel je postao jednim od najpopularnijih turističkih lokacija u zapadnoj Hercegovini. Projekt je privukao pozornost medija regiona (Slobodna Dalmacija, Nezavisne, Gracija, Svet, Dnevni avaz i ostali), a kasnije i novinske agencije iz Turske i Katara (Agencija Anadolija, Al Jazeera Balkans).[1][3]
Godine 2009. u prometnoj nesreći poginuo je Vinko Vukoja Lastvić, vladar i osnivač ove republike. Nova vladarica postala je njegova kćer Marija Vukoja Lastvić, koja od tada vodi republiku.[1]
Od 2010. godine održava se memorijalni Off Road Rally Vinko Vukoja Lastvić u čast prvog vladara republike.[4][5]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c d e f g "Hajdučka republika, glas bunta u BiH". balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 11. 6. 2021.
- ^ a b c "Hajdučka Republika". Hajducke Vrleti. Pristupljeno 11. 6. 2021.
- ^ a b c "Hajdučka republika 21. vijeka". www.aa.com.tr. Pristupljeno 11. 6. 2021.
- ^ "Sjećanje – Prije 7 godina održan 1. Memorijal "Vinko Vukoja Lastvić" – Jabuka.tv" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 11. 6. 2021.
- ^ Radioposusje (25. 9. 2017). "Preko 120 vozila sudjelovalo na memorijalu 'Rally Vinko Vukoja Lastvić' na Blidinju". Radio Posušje (jezik: hrvatski). Pristupljeno 11. 6. 2021.