Hajdučki i Rožanski kukovi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hajdučki i Rožanski kukovi
Rožanski kukovi
Karta prikazuje lokaciju Hajdučki i Rožanski kukovi
Karta prikazuje lokaciju Hajdučki i Rožanski kukovi
LokacijaVelebit, Ličko-senjska županija Hrvatska
Koordinate44°41′35″N 15°00′25″E / 44.69306°N 15.00694°E / 44.69306; 15.00694
Površina12.98 km2
Osnovano1999.[1]
Javna ustanova Nacionalni park Sjecerni Velebit[2]
Hajdučki i Rožanski kukovi (Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope)
Svjetska baština
Kriterijix
Referenca1133
Uvrštenje2017. (41. sjednica)
Površina1298 ha

Hajdučki i Rožanski kukovi su stjenoviti vrhova, (kukovi), izrazito neprohodni, na planini Velebit, Hrvatska. Nalaze se na teritoriji Nacionalnog parka Sjeverni Velebita. Međusobno su odvojeni Lubenovačkim vratima. Područje je izrazito krševito i to zahvaljujući trošenju i pucanju stijena uvjetovanom kombinacijom tektonskih i atmosferskih procesa. [3]

Među Hajdučkim kukovima su Jarekovački kuk visine 1328 metara, Pavića kuk visine 1392 metra, Begovački kuk visine 1407 metara, Duića kuk visine 1460 metara i Golubić visine 1658 metara. U predjelu Rožanskih kukova su: Varnjača i Pasarićev kuk visine 1630 metara, kuk Crikvena visine 1641 metar, kuk Gromovača visine 1675 metara, Vratarski kuk visine 1678 metara i Krajačev kuk visine 1690 metara. Ovo su novija imena vrhova jer su se izvorna zbog odumiranja lokalnog stanovništva u potpunosti zaboravila. Vrhovi su međusobno odvojeni dubokim ponikvama i provalijama. Rožanska skupina je malo veća i pristupačnija, sa izgrađenom Premužićevom stazom, a u srednjem dijelu i planinskom kolibom-skloništem.[4]

U području Hajdučkih i Rožanskih kukova je Lukina jama otkrivena 1992. i dubine 1431 m. po čemu je najdublja jama na području jugoistočne Evrope. Ovo je i prirodno stanište mnogih divljih životinja kao što su medvjedi, vukovi ili zmije.

Zaštićeno područje[uredi | uredi izvor]

Strogim rezervatom prirode proglašeni su 22. januara 1969. godine. [5] Radi se o području sa bukovom šumom (Fagus sylvatica) u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena uticajem čovjeka, a na području strogog rezervata striktno je zabranjena bilo kakva vrsta ekonomske djelatnosti ili bilo koje aktivnosti koja bi na bilo koji način poremetila prirodni razvoj i evoluciju navedenog područja.

Stavljeni su na popisu UNESCO-ovih mjesta svjetske baštine u Europi u okviru dobra pod nazivom Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope.[6][7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ "Nacionalni park Sjeverni Velebit". www/hr/park. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ "Nacionalni park Sjeverni Velebit". - np-sjeverni-velebit.hr. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  4. ^ Hajdučki i Rožanski kukovi - www.hpd-kamenar.hr
  5. ^ Najzaštićeniji dio Hrvatske: Veličanstveni Hajdučki i Rožanski kukovi - punkufer.dnevnik.hr - Pristupljeno 20.12.2021
  6. ^ "Hrvatska, spomenici upisani na listu svjetske baštine". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2021.engleski: '
  7. ^ "Bukove šume, na listi svjetske baštine". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2021.engleski: '