Halim Malkoč
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. |
| Halim Malkoč | |
|---|---|
Malkoč se obraća pripadnicima divizije | |
| Puno ime | Halim Malkoč |
| Rođenje | 12. august 1917. Bihać, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Austro-Ugarska |
| Smrt | 8. februar 1947 (29 godina) Bihać, Narodna Republika Bosna i Hercegovina, SFRJ |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Čin | Obersturmführer |
| Važnije bitke | Drugi svjetski rat |
| Vojska | |
| Jedinice | Handžar divizija |
| Odlikovanja | Gvozdeni krst |
Halim Malkoč[1] (12. August 1917. – 8. februar 1947.) bio je bošnjački imam i SS-Obersturmführer u Waffen-SS Handžar diviziji. Poznat je po svojoj ulozi u suzbijanju pobune pripadnika Handžar divizije u mjestu Villefrancheu-de-Rouergue 1943. godine. Smatra se jedinim muslimanom nagrađenim Njemačkim željeznim krstom za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Malkoč je bio mladi imam u Bosni kada je rat izbio. "Kao aktivni oficir u Jugoslavenskoj vojsci, istakao se kao veoma nadaren vojskovođa"[2]. Godine 1943. pridružio se novonastaloj jedinici Waffen-SS-a Handžar divizija, i prvobitno bio imenovan za imama u "SS - Gebirgs-Pioneer Bataillion 13". U julu iste godine, on i nekoliko drugih bosanskih ulema poslano u Dresden na tri sedmice "Imamskog tečaja" u organizaciji SS Obergruppenführer Gottlob Bergera i počasnog oficira SS al-Husseini. Nastava uključuje lekcije o "Der Waffen-SS: njegova organizacija i rangovi" i njemački jezik kroz nastavu i posjete u operu u Berlinu i Babelsberg dvorac, Potsdam i Nicholaisee.
Tokom obuke na jugu Francuske, u mjestu Villefranche-de-Rouergue, u septembru 1943. došlo je do pobune među pripadnicima ove jedinice. U noći između 16. i 17. septembra, grupa vojnika ove jedinice predvođena muslimanskim i hrvatskim mlađim oficirima[3] izvela je pobunu. Predvođeni Feridom Džanićem, Božom Jelinekom (poznat i kao Eduar Matutinović), Nikolom Vukelićem i Lutvijom Dizdarevićem, grupa je zarobila većinu njemačkog osoblja i ubila pet njemačkih oficira, uključujući i komandanta bataljona Obersturmbannführera Oskara Kirchbauma. Pobuna je ubrzo ugušena uz pomoć Malkoča i ljekara jedinice Willfried Schweigera. Malkoč je ubijedio pobunjenike da puste zatvorenike i da se predaju.
U priznavanju njegove usluge, Halim Malkoč i Schweiger su u oktobru 1943. godine od Heinrich Himmlera primili odlikovanje "Željezni križ druge klase".
Nakon završetka Drugog Svjetskog rata, Malkoč je izručen Jugoslaviji i 8. februara 1947. strijeljan[4] u Bihaću.

Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Malkoc, Halim - TracesOfWar.com". www.tracesofwar.com. Pristupljeno 27. 8. 2025.
- ↑ George Lepre, "Himmler's Bosnian Division; The Handschar Division 1943-1945" (1997), p. 72.
- ↑ Tomasevich, Jozo (2001). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration. Vol. 2. San Francisco, California: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-7924-1
- ↑ "Haris Imamović: Gvozdeni krst za imama - (sic!)". ( s i c ! ). 25. 11. 2016. Pristupljeno 27. 8. 2025.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Lepre, George. Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943-1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997 ISBN 0-7643-0134-9
- Munoz, Antonio J., editor.The East Came West: Muslim, Hindu and Buddhist Volunteers in the German Armed Forces. (chapters 2 and 13) Bayside, NY: Axis Europa, 2001 ISBN 1-891227-39-4
- Redžić, Enver, “Muslimansko autonomaštvo I 13. SS Divizija". Sarajevo: Svjetlost, 1987.
- Tomasevich, Jozo (2001). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration. Vol. 2. San Francisco, California: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-7924-1.
- https://brill.com/display/book/edcoll/9783657773831/B9783657773831-s016.xml
- https://www.academia.edu/105433805/Lejs_Krivic_Bosnias_Place_in_Nazi_Ideology_The_13th_Waffen_Mountain_Division_of_the_SS_Handschar