Harem Musala

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Harem Musala nalazi se u Bosanskoj Gradiški. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]. Musala (Musalla) je riječ arapskog porijekla i u svom izvornom značenju označava mjesto za zajedničko obavljanje namaza na otvorenom prostoru. To je ograđeni ili samo obilježeni dio zemljišta sa označenim pravcem prema Meki. Ne postoje podaci kada je Musala promjenila namjenu iz molitvenog prostora u harem.

Historija[uredi | uredi izvor]

Bosanska Gradiška je zauzeta od strane Osmanlija 1535. godine. Uskoro nakon zauzimanja, postala je sjedište kapetanije. U pisanim dokumentima gradiška kapetanija se pominje kao najstarija. Prvi gradiški kapetan bio je Džafer-beg Malkoč, koji je ujedno bio prvi bosanski kapetan. Nišani Malkoč-bega i njegovog sina Džafer-bega se nalaze u Muzeju Republike Srpske u Banja Luci. Ovi nišani predstavljaju nejljepše spomenike ove vrste u nas, a možda i na čitavom Balkanu.

Opis[uredi | uredi izvor]

U centru Bosanske Gradiške nalazi se veliki mezaristan Musala koji je i danas aktivan. Iako se nalaze u lošem stanju, sarkofazi predstavljaju rijedak primjer nadgrobnika koji po cijeloj širini imaju natpise na arapskom jeziku ispisane sulus stilom arapskog pisma, dok su na nišanima natpisi na arapskom jeziku napisani neshi stilom arapskog pisma. Najznačajniji sarkofazi propadaju Salih-kapetanu, posljednjem gradiškom kapetanu i njegovoj nani Aiši. Ovu skupinu kabura u narodu nazivaju nekropolom gradiških kapetana Džinića. Džinići su prema svjedočenju ruskog diplomate i putopisca Aleksandra Giljferdinga, sredinom XIX stoljeća bili „jedna od najbogatijih porodica u sjeverozapadnoj Bosni.

U haremu Musala se nalazi grob u obliku sarkofaga dimenzija 93x222 cm i visine 93 cm. Sarkofag je bogato dekoriran motivima puške i geometrijskih ornamenata na kojem se može pročitati natpis latinicom: Ragib-beg, sin Nadir-bega Reufbegovića, preminuo 1895. godine. Riječ je o bratu Hakim-beg Reufbegovića koji je bio je poznati gradiški veleposjednik, političar i poduzetnik. Prema opisu orijentaliste Hazima Numanagića ovaj sarkofag osim zbog svoje bogate dekoracije prestavlja vrijedan primjer, vjerojatno najstarijeg latiničnog natpisa na muslimanskim grobljima.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Mehmed Mujezinović, Sarajevo: Sarajevo-Publishing, 1998., 225, 226, 227, 228 -Islamska epigrafika Bosne I Hercegovine, knjiga II, Istočna i centralna Bosna,

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Harem Musala u Bosanskoj Gradišci". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016.