Hemoglobin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Struktura hemoglobina

Hemoglobin, (haemoglobin ili skraćeno Hb) je krvni pigment, metaloprotein koji u strukturi sadrži željezo te služi za prijenos kisika. Nalazi se u crvenim krvnim ćelijama krvi svih kičmenjaka i ostalih sisara. Kod sisavaca hemoglobin čini oko 97% suhog dijela crvene krvne ćelije, i oko 35% ukupnog sadržaja (uključujući vodu). Hemoglobin prenosi kisik iz pluća ili škrga prema ostatku tijela, kao npr. mišićima, gdje otpušta kisik. Hemoglobin također ima razne druge zadatke prijenosa plinova, koji variraju od vrste do vrste, a mogu biti prilično raznoliki kod beskičmenjaka. Hemoglobin koji prenosi kisik zove se oksihemoglobin i krvi daje svjetlocrvenu boju, dok onaj koji prenosi ugljikov dioksid daje tamnocrvenu boju i zove se karbaminohemoglobin

Normalna koncentracija hemoglobina kod muškarca iznosi 14-18 g%, a kod žena 11,5-15,5 g%. Svaki gram hemoglobina veže za sebe 1,34 ml kisika. To znači da kiseonički kapacitet 100 ml krvi iznosi 19-21 ml kisika.[citat potreban]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Star of life.svg Nedovršeni članak Hemoglobin koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: