Henry Ford

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Henry Ford
Rođenje (1863-07-30) 30. juli 1863.
Smrt7. april 1947(1947-04-07) (83 godine)
Fair Lane, Michigan, SAD
RoditeljiWillian i Mary Ford
Potpis

Henry Ford (30. juli 1863 – 7. april 1947) bio je američki industrijalist, osnivač kompanije Ford Motor Company, a pripisan mu je doprinos stvaranju srednjeg sloja američkog društva. Iako nije izmislio montažnu traku, bio je među prvima koji su je uveli kako bi razvio i proizveo prvi automobil koji su mogli priuštiti mnogi amerikanci srednje klase. Ford je pretvorio automobil u praktično sredstvo koje će duboko uticati na pejzaž dvadesetog stoljeća. Njegovim uvođenjem automobila modela T započeo je revoluciju transporta i američke industrije. Kao vlasnik kompanije Ford Motor Company, postao je jedan od najbogatijih i najpoznatijih ljudi na svijetu. On je zaslužan za "Fordizam": masovnu proizvodnju jeftinih proizvoda u kombinaciji sa visokim platama radnika. Ford je imao globalnu viziju, konzumerizam kao ključ za mir. Njegova intenzivna predanost je sistematski smanjivala troškove što je rezultiralo mnogim tehničkim i poslovnim inovacijama, uključujući sistem postavljanja prodajnih salona širom Sjeverne Amerike i velikih gradova na šest kontinenata. Ford je ostavio većinu svog ogromnog bogatstva Ford Fondaciji a svojoj porodici kompaniju Ford. On je također nadaleko poznat po svom mirotvorstvu u prvim godinama Prvog svjetskog rata, a i kao izdavač antisemitskih tekstova, kao što je knjiga "Međunarodni jevrej".

Djetinjstvo[uredi | uredi izvor]

Ford je rođen 30. jula 1863. godine na uspješnoj porodičnoj farmi u Greenfield Townshipu, koji je danas dio grada Dearborna u Michiganu. Njegov otac, William Ford (1826. - 1905.) je imigrant iz okoline grada Corka u južnoj Irskoj. Njegova majka, Mary Ford djevojački Litogol (1839. - 1876.) je rođena u Michiganu, kao najmlađe dijete belgijskih imigranata. Henry je bio najstariji od šestero njihove djece.

Već kao dijete bio je strastveni mehaničar. Uvijek je umjesto poslova na farmi radio na nekim strojevima u očevoj radionici. Kad mu je bilo trinaest godina prvi put je vidio parni stroj s vlastitim pogonom. Ford je postao devastiran kada mu je majka umrla 1876. godine. Njegov otac je očekivao od njega da preuzme porodičnu farmu, ali on nije volio raditi na farmi. 

Godine 1879. napustio je dom kako bi radio kao mehaničar u Detroitu. Vratio se 1882. godine u Dearborn kako bi radio na porodičnoj farmi i postaje stručnjak u upravljanju Westinghouseovim kompaktnim parnim strojem, što ga je na kraju dovelo do posla servisera istih strojeva u toj firmi. u tom periodu, Ford studira knjigovodstvo na Poslovnom fakultetu Goldsmith, Bryant & Straton u Detroitu.

Brak i porodica[uredi | uredi izvor]

Ford se oženio Clarom Jane Bryant (1866–1950) 11. 4. 1888. i izdržavao se baveći se poljoprivredom i vođenjem pilane.[1] Imali su jedno dijete, Edsel Ford (1893–1943).[2]

Rad kao inženjer[uredi | uredi izvor]

1891. postaje inženjer u Edison Illuminating Company i nakon promocije u glavnog inženjera 1893. imao je dovoljno novca da posveti pažnju svojim vlastitim eksperimentima na motorima s unutrašnjim izgaranjem. Ti eksperimenti su 1896. kulminirali završetkom rada na vlastitom vozilu nazvanom kvadricikl, kojeg je prvi put isprobao u vožnji 4. juna te godine.

Nakon tog uspjeha napušta Edison Illuminating Company i zajedno s ostalim inovatorima osniva Detroit Automobile Company, koja je ubrzo bankrotirala jer je Ford usavršao dizajn automobila umjesto da ih prodaje. Svojim vozilima Ford se utrkivao s onima drugih proizvođača kako bi prikazao njihovu superiornost. S zanimanjem za trkaće automobile osnovao je drugu firmu pod nazivom Henry Ford Company. 1902. Ford je istjeran iz firme zajedno s ostalim inovatorima, a ona je reorganizovana pod nazivom Cadillac.

Osnivanje Ford kompanije[uredi | uredi izvor]

Svoju vlastitu firmu pod nazivom Ford Motor Company osniva 1903.[3] zajedno s jedanaest ostalih inovatora i kapitalom od 28.000 dolara. U novodizajniranom automobilu Ford je odvezao probnu milju na zaleđenom jezeru St. Clair i s vremenom od 39,4 sekunde postavio novi kopneni brzinski rekord. Uvjeren tim uspjehom, poznati vozač utrka Barney Oldfield naziva novi model "999" odavajući počast trkaćoj lokomotivi tog vremena i predstavlja ga širom države, čineći marku Ford poznatom u cijelom SAD-u. Henry Ford je bio i jedan od ranih podupirača legendarne utrke Indianapolis 500.

Ford model T[uredi | uredi izvor]

1908. firma u prodaju pušta Model T s čijom se trkaćom verzijom Ford utrkivao od 1909. do 1913. i pobijedio na utrci preko cijelih Sjedinjenih Država (iako je kasnije diskvalificiran), a 1911. Frank Kulick je njome postavio brzinski rekord na ovalnim stazama. 1913. Ford pokušava nastupiti na utrci Indianapolis 500, ali odustaje zbog pravila koja su zahtjevala dodavanje težine od 450 kilograma. Tada se povlači iz utrka, budući da mu zbog popularnosti Modela T više nisu bile potrebne za postizanje publiciteta. S prvim danom 1919. prepustio je mjesto predsjednika kompanije svome sinu Edselu, iako je zadržao čvrstu poziciju u rukovođenju njome. Sredinom dvadesetih prodaja Modela T je počela opadati zbog konkurencije koja je nudila modernije automobile s opremom nedostupnom na Modelu T. Do 27. maja 1927. Ford kompanija je proizvela 15 miliona automobila.[4] U decembru 1927. je zbog toga predstavljen uspješni Model A, nazvan jednako kao i prvi model kojeg je firma ikad proizvela.

Nakon smrti Edsela Forda 26. maja 1943. Henry Ford je podržao Harryja Bennetta da preuzme poziciju predsjednika dok je Edselova udovica Eleanor, koja je naslijedila njegovo pravo glasa, predložila Henryjevog unuka i svog sina Henryja Forda II. Problem je na kraju riješen tako da je tada 79-godišnji Henry Ford osobno preuzeo poziciju predsjednika, Henry Ford II je postao dopredsjednik, a Harry Bennett osoba odgovorna za zaposlenike i odnose sa javnošću.

Henry Ford je 21. septembra 1945. prepustio poziciju predsjednika firme unuku Henryju Fordu II, a preminuo je od izljeva krvi u mozak u dobi od 83 godine 7. aprila 1947. na svom posjedu u Dearbornu. Pokopan je na groblju Ford Cemetery u Detroitu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Widow of Automobile Pioneer, Victim of Coronary Occlusion, Survived Him Three Years". Associated Press. 29. 9. 1950.
  2. ^ Edsel Ford Dies in Detroit at 49. Motor Company President, the Only Son of Its Founder, Had Long Been Ill". Associated Press. 26. 5. 1943. Edsel Ford, 49-year-old president of the Ford Motor Company, died this morning at his home at Grosse Pointe Shores following an illness of six weeks.
  3. ^ Biografija na stranicibiography.com pristupljeno:30. 7.2014 (en)
  4. ^ Biografija na stranici[mrtav link]inventors.about.com pristupljeno: 30. 7. 2014. (en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]