Hercegovačka lazarkinja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Hercegovačka lazarkinja
Asperula hercegovina
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo Plantae
Koljeno ?
Razred ?
Red ?
Porodica Rubiaceae
Rod Asperula
Vrsta Asperula hercegovina

Hercegovačka lazarkinja (lat. Asperula hercegovina,Degen), sinonimi: A. hexaphylla,Beck, non All., A. capitata, Kit., bivša Schultes subsp. hercegovina (Degen) Hayek je bosanskohercegovački endem iz porodice Rubiaceae (broćevi).[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Ovaj endem je višegodišnja biljka koja bude visoka oko 10-20 cm. Može biti gola ili dlakava.

Listovi se javljaju u prividnim pršljenovima, dugi (prema nekoma) od 13 do 25 cm, a široki oko 1,5-2 (rijetko 3) mm široki 1-1,2 mm. Linearno su lancetasti, goli iii dlakavi, sa hrapavim rubovima, a duži su od internodija. Imaju 6-12 involukralnih listića koji su dugi 4-5 mm, a široki 2-4 mm. Oblik im je jajasto-lancetast do jajast.

Cvjeta u julu i avgustu. Cvjetovi se nalaze u pseudoštitastim cvatovima, koji su inflorescencija sastavljena od 25-30 cvjetova. Krunica je četverodijelna, dužine 3-5 mm; bijela je do ruzicasta. Cvijet ima ljevkast vjenčic s jasno razvijenom, 3-4 mm dugom cijevi, a obod mu je razdijeljen na 4 režnjića dužine 1,5-2,5 mm, koji su razvraćeni na strane. Lapovi cvjetne čašice su slabo razvijeni. Žig tučka je dvodijelan i duži od krunice. Plod je dug oko 1,5 mm dug i go.

U okviru ove vrste je opisan je i takson: A. h. var. prodani Degen, čiji su pripadnici uglavnom dlakavi: stabljika, listovi, brakteje i krunica.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Najčešće stanište ove biljke su pukotine krečnjačkih stijena, na nadmorskoj visini od oko 1.500, češće 1.700-2.000 pa i do 2.100 m. Javlja se u endemskin dinarskim biljnim zajednicama.

Bosanskohercegovački je je endem centrainih Dinarida: masiv Bjelašnice) i planine hercegovačkog endemnog centra - Prenj, Čvrsnica (sa Plasom), Čabulja i Velež.

Locus classicus je Hercegovina: Prenj, Borašnica, oko 1.800 m n/v. (Degen, A. 1890).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]