Hermann Bollé

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hermann Bollé
Poprsje Hermanna Bolléa na ulazu u Mirogoj
Rođenje (1845-09-18) 18. septembar 1845.
Köln, Njemačka
Smrt17. juli 1926(1926-07-17) (80 godina)
Zagreb, Kraljevina Jugoslavija

Hermann Bollé (Köln, 18. septembar 1845. – Zagreb, 17. juli 1926.), bio je austrijski arhitekt.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Nakon završene graditeljske obrtne škole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima crkava i crkvene opreme. Od 1872. studirao je arhitekturu na bečkoj Akademiji i istovremeno radio u atelijeru poznatog austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta.

Boravak u Hrvatskoj[uredi | uredi izvor]

Godine 1875-76. boravio je u Italiji gdje je upoznao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Isu Kršnjavog, što je njegov životni put skrenulo u Hrvatsku. Već 1876. godine dolazi u Đakovo gdje je Friedrich von Schmidt nakon smrti arhitekta K. Rösnera, preuzeo poslove na završavanju gradnje đakovačke katedrale Sv. Petra. Bollé će isprva samo razrađivati Schmidtove projekte za đakovačku katedralu, da bi se vremenom osamostalio i dio projekta za Đakovo izveo posve sam. Iste godine kada dolazi prvi puta u Đakovo započinje s nadziranjem restauracije zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu zagrebačke katedrale, pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u Zagrebu. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.

U historijskim stilovima restaurirao je i izgradio je u Hrvatskoj brojne objekte (zgrade Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole; kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, katedralu i nadbiskupski dvor, te više Kaptolskih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a učestvovao je u svim važnim pitanjima urbanističkog oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do pozorišnih kostima i inscenacija, vitraja, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.

Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i direktora Muzeja za umjetnost i obrt, te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu, koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima učestvovao je na velikim izložbama u svijetu (Trst 1882., Budimpešta 1885. i 1886., Pariz 1900.) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Usprkos polemikama, koje se i danas vode u vezi njegovog rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkom oblikovanju Zagreba druge polovine 19. vijeka.

Radovi[uredi | uredi izvor]

Gradio ili sudjelovao u gradnji[uredi | uredi izvor]

Zagrebačka katedrala
Mirogojske arkade
Muzej za umjetnost i obrt
Đakovačka katedrala
Križevačka katedrala
Meteorološki stub na Zrinjevcu

Zagreb[uredi | uredi izvor]

  • zgrada palače HAZU;
  • Zavod sv. Josipa samostan Magdalenki u Nazorovoj ulici (1879.);
  • kurija na Kaptolu 6 (nakon 1880.);
  • kurija u Novoj vesi 5 (1880-82.)
  • sjemenišna kapela na Kaptolu (od 1880.)
  • Hemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu (1882.-1884)
  • evangelička crkva i općina (1882.- 1887.)
  • zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (1882.-1892.)
  • palača Pongratz na Jelačićevu trgu (1882.-1884., srušena 1937.)
  • kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.)
  • kurija na Kaptolu 21 (1885.)
  • vila Weiss na Prekrižju (1890., srušena između dva rata)
  • stambena jednospratnica u Dalmatinskoj 10 u Zagrebu (1890.)
  • kapelica na Ilirskom trgu (1892.)
  • stambena dvospratnica u ulici J. Žerjavića 4 (1893.)
  • Učiteljska škola u Medulićevoj (s K. Waidmannom, 1893.)
  • umjetnički ateljei u Ilici 85 (u saradnji s V. Bukovcem, 1894.).

Drugdje u Hrvatskoj[uredi | uredi izvor]

Izvan Hrvatske[uredi | uredi izvor]

  • hrvatski paviljon na svjetskoj izložbi u Trstu (1882.)
  • župna crkva u Erdeviku u Srijemu (1885.-1890.)
  • šumarski paviljon na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896.)
  • vincilirska kuća na imanju Odescalchija u Višnjevcima u Srijemu (1903.)
  • grobna kapelica Đurišić u Rumi (1910.)
  • župna crkva i dvor u Čalmi u Srijemu (1914., srušeno u Drugom svjetskom ratu)
  • grobna kapelica Taschner u Rumi (oko 1923).

Obnovio i restaurirao[uredi | uredi izvor]

Zagreb[uredi | uredi izvor]

  • Crkva sv. Marka (nadzirao prema nacrtima F. Schmidta, 1877.-1880.)
  • katedrala i nadbiskupski dvor (1880.-1905.)
  • kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20, 21, 26 (samostalno ili u saradnji, nakon 1880.)
  • pročelje crkve Sv. Katarine (nakon 1880.)
  • Franjevačka crkva (1881.-1902.)
  • Crkva u Remetama (od 1881.)
  • unutrašnjost pravoslavne crkve (1882.-1894.)
  • zgrada u Ilici 45 (1882., pregrađeno)
  • zgrada na Jelačićevu trgu 1 (1882., uklonjeno)
  • grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda (1883.-1885.)
  • zgrada Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1892.)
  • kapelica Sv. Duha (od 1893.).

Drugdje u Hrvatskoj[uredi | uredi izvor]

  • župna crkva Sv. Ane u Križevcima (1878.-1890.)
  • hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici (1878.-1883.)
  • župna crkva u Dubrancu pokraj Karlovca (1883.-1889.)
  • crkva u Resniku pokraj Zagreba (1887.)
  • župna crkva u Belici u Međimurju (1890.)
  • crkva u Kaštu pokraj Ozlja (1892.)
  • franjevačka crkva u Iloku (1892.-1909.)
  • grkokatolička katedrala u Križevcima (od 1892.)
  • franjevačka crkva i samostan u Kostajnici (1892.)
  • župna crkva u Velikoj Gorici (1893.)
  • episkopska crkva i dvor u Pakracu (1893.)
  • kapela Sv. Marije u Gornjoj Stubici (prije 1896.)
  • pravoslavna crkva u Bjelovaru (1897.)
  • franjevačka crkva u Virovitici (1899.).

Izvan Hrvatske[uredi | uredi izvor]

  • hodočasnička kapela Snježne Gospe Tekijske kod Petrovaradina (1881.)
  • župna crkva u Franjindolu kraj Zemuna (1888.)
  • manastir i crkva u Grgetegu u Srijemu (1899.).

Projekti zagrebačke urbane opreme[uredi | uredi izvor]

  • kaptolska fontana (u saradnji sa Schmidtom, 1882.)
  • fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.)
  • Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.)
  • ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.)
  • ograda zgrade Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1894.).

Reference[uredi | uredi izvor]