Heterozigot

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Heterozigoti)

Heterozigot je genotip sa različitim genskim alelima na homolognim hromosomima. Drugim riječima, na jednom od homologa je alelogen sa jednom varijantom nukleotidne sekvence, a na drugom je njena alternativna varijanta (tj. jedna od preostalih).[1][2]

Kako je uobičajeno da se genotipska konstitucija predstavlja velikim i malim slovom istog značenja (npr. A i a), heterozigot se označava kao Aa. A predstavlja dominantni, a u tom slučaju, recesivni je a alel. Aleli se označavaju po slobodnom izboru (ali uvijek uparenim simbolima velikog i malog slova), a sve ćešće oznakama genskog lokusa ili osobine na koju asociraju. Često je i obilježavanje istim slovom (velikim ili malim) sa indeksiranim brojevima (koji ovise o broju alela, npr. A1, A2. A3...) ili pak sa simbolima u potenciji (A1, A2 ili Ax, Ay...)

Fenotipsko ispoljavanje heterozigota zavisi od prirode interakcije među alelnim genima:

  • ekspresija samo jednog od njih označava se kao dominantnost, a
  • ostali aleli (koji se ne ispoljavaju) datog gena su recesivni.
  • intermedijarnost je pojava kada je njegov fenotip u formi koja se nalazi između karakterističnog ispoljavanja jednog i drugog homozigota;
  • ako se u fenotipu jave produkti oba alela riječ je o kodomonantnosti.[3][4][5][6][7]

Heterozigotnost populacije[uredi | uredi izvor]

U populacijskoj genetici, koncept heterozigotnosti je obično proširen na odnose u ukupnoj populaciji, odnosno relativnu učestalost jedinki u populaciji koje su heterozigoti za određeni lokus. To se može odnositi i na dio ukupne količine lokusa unutar jedinke, koji su heterozigoti.

Posmatrana () i očekivana () heterozigotnost se porede i definiraju, kako slijedi, za diploidne individue u populaciji:

posmatrana

gdje je broj individua u populaciji, a su aleli individue na datom lokusu;

očekivana
gdje je broj alela na datom lokusu, a je frekvencija alela na tom lokusu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgibook=mcb
  2. ^ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=mcb&part=A1876#A1877
  3. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  4. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  5. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
  6. ^ Berberović LJ., Hadžiselimović R. (1986): Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-00723-6.
  7. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.