Himenij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Presjek lamelske ploče himenija dvospornog šampinjona, crtež iz 19. stoljeća.
h – himenijski sloj
bas – bazidija
spspore

Himenij ili himenijski sloj (lat. hymenium, od grčkog ὑμένιον – himenion = tanka opna) je mikroskopski tanki sloj plodnog tijela gljiva u koljenima Basidiomycota i Ascomycota koji sadrži spore (rasplodne elemente): bazidije ili askuse[1]

Kod nekih vrsta sve ćelije himenija se razviju u bazidiju ili askus, a kod drugih se u sterilne ćelije, cistide ili parafize. Cistide su često važne za identifikaciju pod mikroskopom. Podhimenij se sastoji od hifa iz kojih nastaju himenijske spore.

Pozicija himenija je prvo uobičajenu obilježje u postupku identifikacije i klasifikacije gljiva. Slijede neki primjeri himenija kod različitih kategorija gljiva:

  • Kod gljiva kao što su muhara, blagva i slične, himenij je na vertikalnoj strani lamele listića.
  • Kod gljiva poput vrganja, himenij je spužvasta masa cjevčica koje su usmjerene prema dolje.
  • Puhara i slične gljive imaju himenij unutar plodnog tijela.
  • Kod gljiva kao što je stršak, himenij razvija se unutar gljive, a onda se ispoljava u obliku tekućine neprijatnog mirisa.
  • Kod zdjeličarki, nalazi se na konkavnoj površini zdjelice.
  • Kod gljiva uobičajeno zvanih "grive" (npr. žuta griva, blijeda griva), himenij je izvana na iglicama sličnim zubima.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Régis Courtecuisse, Bernard Duhem : Guide des champignons de France et d'Europe (Delachaux & Niestlé, 1994–2000). ISBN 2-603-00953-2

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Arhivirano 27. 5. 2006. na Wayback Machine