Historijski dokumenti napisani u Starom gradu Visokom

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Primarna funkcija Starog grada Visokog je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente. Prvi spomen samog grada in castro nostro Visoka vocatum je u povelji mladog bana Tvrtka od 1. septembra 1355. godine. I poslije toga su dokumenti i povelje često pisane u samom gradu Visoki.

Spisak pisanih dokumenata[uredi | uredi izvor]

  • 1355. Tvrtko I Kotromanić piše povelju "in castro nostro Visoka vocatum"
  • 1398. godine Priboje Masnović, kaštelan (knez) grada primljen je za dubrovačkog građanina. Prema ovom historijskom izvoru zaključuje se da je sjedište velikog kneza bosanskog bilo u samom gradu-tvrđavi
  • 1402. godine bosanki kralj Stjepan Ostoja izdaje povelju pod gradom Visoki
  • 1404. godine kralj Ostoja izdaje povelju pod Visokim
  • 1404. godine izdate su pod gradom Visoki dvije isprave koje su bile predmet sudskog spora u Dubrovniku. I dalje se tokom prve polovine XV vijeka podgrađe grada Visoki zove dvojako Podvisoki i "pod gradom Visoki" (kao na primjer u poveljama kralja Ostoje 1409. i Tvrtka II 1422. godine, te u mnogim dokumentima koji se najviše odnose na trgovačke poslove).
  • 1420. godine razbolio se veliki knez bosanski Batić Mirković na Visokom, a pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u selu Kopošićima blizu grada Dubrovnika (općina Ilijaš)
  • 1429. i 1436. godine veliki knez Tvrtko Borovinić piše isprave na Visokom. Potonja isprava je i zadnji direktni pisani izvor o visočkom gradu.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]