Hitlerov puč

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Hitler-Ludendorff-puč)
Idi na: navigacija, traži
Gnome-help.svg Ovaj članak neko je predložio ili odabrao za spašavanje.
Ovaj šablon uklonite jedino ako namjeravate dopuniti članak.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Minhenski Marienplatz tokom puča

Hitlerov puč (njem.: Hitlerputsch ili Hitler-Ludendorff-Putsch) je bio neuspješni pokušaj puča izveden od strane vođe Nacističke partije Adolfa Hitlera i između ostalih, generala iz Prvog svjetskog rata, Ericha Ludendorffa. Događaj se desio u noći sa 8. novembra na 9. novembar 1923. godine sa ciljem preuzimanja vlasti u njemačkom gradu Münchenu.

Tokom puča, oko dvije hiljade ljudi marširalo je ka centru Minhenu, gdje su se suočili sa policijom, što je rezultiralo smrću 16 nacista i četiri policajca.[1] U ovim sukobima ranjen je i sam Hitler.

Pokušaj puča nije uspio a njegovi učesnici su pohapšeni i suđeno im je. Adolf Hitler je osuđen na 5 godina zatvora.

Pozadina puča[uredi | uredi izvor]

Početkom 20. vijeka u mnogim većim njemačkim gradovima postojale su pivnice u kojima su se okupljale na stotine ili čak hiljade ljudi, družeći se uz pivo i sudjelujući u političkim i društvenim debatama. Takve pivnice su postale i mjesta političkih skupova. Jedna od najvećih u to doba u Minhenu bila je "Bürgerbräukeller" koja je i bila mjesto puča.

Versajski sporazum, kojim je okončan Prvi svjetski rat, je zvučao kao smrtni udarac narastajućoj njemačkoj moći i prestižu. Kao i mnogi Nijemci iz tog perioda, Hitler je smatrao da je taj ugovor svojevrsni udarac noža u leđa, posebno što se popularno mislilo da njemačka vojska nije poražena na bojnom polju.

Nakon rata, Hitler je ostao u vojnoj službi u Minhenu. U tom periodu je posjećivao razne kurseve o "nacionalnom razmišljanju". Pod instrukcijom Karl Mayra, Hitler se infiltrirao u njemačku radničku partiju (DAP). Po ulasku u stranku preuzima političko vodstvo nad jednim brojem bavarskih "patriotskih udruženja" nazvanih Kampfbund.

Posljedice[uredi | uredi izvor]

Mada Hitler nije uspio da ispuni svoje proklamovane ciljeve ovaj događaj je predstavljao prvo veliko istupanje nacista u javnosti, kao i veliki medijski uspjeh. U periodu služenja zatvorske kazne, Hitler je napisao knjigu Moja borba. Puč je također promijenio Hitlerov stav prema nasilnoj revoluciji kao sredstvu za sticanje moći. Od tada je smatrao da, u cilju osvajanja srca Nijemaca, mora sve da radi legalno i po propisima, jer Nijemci očigledno nisu blagonaklono gledali na nepoštovanje pravila. Odlučio je da u tom smislu djeluje sa ciljem da ga njemački narod izabere na zakonit način.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • John Dornberg, Munich 1923, The Story of Hitler's First Grab for Power, Harper & Row Publishers, NY, 1982.
  • Louis Leo Snyder, Hitler and Nazism, Franklin Watts, Inc., NY, 1961.
  • David Clay Large, Where Ghosts Walked, Munich's Road to the Third Reich, W.W. Norton & Co., 1997.

Reference[uredi | uredi izvor]