Hodgkinov limfom

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hodgkinov limfom
(Hodgkinova bolest)
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10C81
ICD-9201
ICD-O:9650/3-9667/3
DiseasesDB5973
MedlinePlus000580
eMedicinemed/1022
MeSHD006689

Hodgkinov limfom (Morbus Hodgkin) ili (u transkripciji) Hodžkinova bolest ili limforetikulom je maligno oboljenje limfocitnog tkiva koja j obilježena bujanjem ćelija poznatih kao Rid-Sternbergove ćelije, što izaziva bezbolno progresivno uvećanja limfnog tkiva, osobito limfnih žlijezda. Ovo je najčešća forma malignog limfoma, sa oko 40% svih malignih limfoma. Prvi celovitiji opis ove bolesti dao je Thomas Hodgkin, 1832.[1][2][3]

Etiologija i klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Glavni uzrok Hodgkinovog limfoma nije poznat. Pretpostavlja se da nastaje u interakciji nasljednih i okolinskih faktora. Ispitivanja pokazuju da ova bolest u dečjem i mladalačkom dobu uglavnom izaziva virus, a da se sa starenjem javlja kao posljedica somatskih mutacija i slabljenja imunskog sistema.

Kod oko 90% bolesnika, Hodgkinova bolest počinje u jednoj od limfnih žlezda, a u preostalih 10% slučajeva u nekom od ostalih organa. Vratne limfne žlijezde najčešće su pozicije prve lokalizacije. Klinički se kategorizira, kako slijedi:

Stadij I Početna pozicija samo u jednoj limfnoj žlijezdi
Stadij II Početna pozicija u dva ili više limfnih područja, sa iste strane dijafragme
Stadij III Početna pozicija u limfnom tkivu sa obje strane dijafragme (limfne žlijezde, slezena i Valdejerov prsten)
Stadij IV Difuzno zahvatanje jednog ili više vanlimfnih organa, sa ili bez oboljenje limfnih žlijezda

Znaci i simptomi[uredi | uredi izvor]

Histopatološki preparat Hodgkinovog limfoma, nakon biopsije limfnog čvora

Obilježavajući znaci u kliničkoj slici bolesnika su uvećani limfni čvorovi bez posebnih simptoma. Većina bolesnika ima povećane vratne limfne čvorove, kao i čvorove vrata i grudnog koša, što može izazvati kašljanje. U zavisnosti od napretka bolesti, mogu se javiti i drugi simptomi, kao što su povišena telesna temperatura, noćno znojenje, gubitak tjelesne težine i svrab.[4][5]

Odsustvo sistemskih znakova se označava velikim A, a prisustvo velikim B. Odsustvo bioloških abnormalnosti (ubrzana sedimentacija, hipoferemija i sl.) obilježava kao a, a prisustvo ovih poremećaja sa b.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Veličinu svih žlijezda prikazuje kompjuterizovana tomografija trbuha, kao i stanje unutrašnjih organa. Nuklearna magnentna rezonanca je osetljivija od kompjuterizovane tomografije; dobija se više detalja o žljezdama i organima, a svakako je manja mogućnost oštećenja, bez zračenja organizma. Laboratorijska ispitivanja obuhvataju analizu krvne slike i utvrđivanje mogućih promjena u njoj. Također je neophodno histološko ispitivanje koštane srži u cilju potvrđivanja ili isključivanja postojanja Hodgkinovog limfoma. Radioizotopska ispitivanja poduzimaju se u slučajevima kad postoje promjene u koštanom sistemu, slezeni i jetri.

Liječenje i prognoza[uredi | uredi izvor]

Zavisno od kliničkog stadija i dijagnosticiranog patohistološkog tipa, tok bolesti može varirati. Hodgkinov limfom je izlječiv radioterapijom, kombiniranom hemoterapijom ili kombinacijom i jednog i drugog, u 50-80% slučajeva. Uobičajno je da se stadiji I i II tretiraju radioterapijski, a stadiji III i IV idu na hemoterapiju; u zavisnosti od slučaja može se primijeniti i kombinacija radio- i hemoterapije.[6][7][8]

Kao značajni faktori za prognozu toka bolesti navode se klinički stadij, spol, životna dob, prisustvo velike tumorske mase i sl. Zabilježeno je da znatno bolju prognozu imaju bolesnici u ranim kliničkim stadijima (I-II A), uz to osobe ženskog spola, mlađe od 30 godina, kao i bolesnici koji nemaju veliku tumorsku masu. Pošto je kod bolesnika sa Hodgkinovom bolešću poremećen ćelijski imunitet, ovi bolesnici češće od ostalih obolijevaju od tuberkuloze, različitih oportunističkih infekcija itd.

Učestalost[uredi | uredi izvor]

Svi limfomi zajedno čine oko 3-6% svih malignih tumora. Sa pojedinim oblicima leukemija, oni čine grupu limfoproliferativnih oboljenja. Na 100.000 osoba, njihova učestalosti je oko 3,3 kod muškarca i 2,3 kod žena. U Južnoj Americi i tropskoj Africi bolest se javlja isključivo u dečjem i ranom pubertetskom dobu, a poslije 20. godine života, naglo se smanjuje i iščezava. Nasuprot tome, u Japanu se Hodgkinova bolest obično javlja tek poslije 30. godine, a sa starenjem učestalost bolesti sew stalno povećava. U SAD i Evropi postoje dva dobna skoka frekvencije ove bolesti: oko 28. i 60. godine života.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bower, Mark; Waxman, Jonathan (2011). Lecture Notes: Oncology (2 izd.). John Wiley & Sons. str. 195. ISBN 978-1118293003. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017.
  2. ^ "Adult Hodgkin Lymphoma Treatment (PDQ®)–Patient Version". NCI. 3. 8. 2016. Arhivirano s originala, 28. 7. 2016. Pristupljeno 12. 8. 2016.
  3. ^ World Cancer Report 2014. World Health Organization. 2014. str. Chapter 2.4. ISBN 978-928320429-9.
  4. ^ Grewal, Ravnit; Irimie, Alexandra; Naidoo, Nasheen; Mohamed, Nooroudien; Petrushev, Bobe; Chetty, Manogari; Tomuleasa, Ciprian; Abayomi, Emmanuel-Akinola (9. 1. 2018). "Hodgkin's lymphoma and its association with EBV and HIV infection". Critical Reviews in Clinical Laboratory Sciences. 55 (2): 102–114. doi:10.1080/10408363.2017.1422692. ISSN 1040-8363. PMID 29316828.
  5. ^ Rezk SA, Zhao X, Weiss LM (septembar 2018). "Epstein-Barr virus (EBV)-associated lymphoid proliferations, a 2018 update". Human Pathology. 79: 18–41. doi:10.1016/j.humpath.2018.05.020. PMID 29885408.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  6. ^ "Adult Hodgkin Lymphoma Treatment (PDQ®)–Patient Version". NCI. 3. 8. 2016. Arhivirano s originala, 28. 7. 2016. Pristupljeno 13. 8. 2016.
  7. ^ Ward E, DeSantis C, Robbins A, Kohler B, Jemal A (2014). "Childhood and adolescent cancer statistics, 2014". Ca. 64 (2): 83–103. doi:10.3322/caac.21219. PMID 24488779.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  8. ^ Armitage JO (august 2010). "Early-stage Hodgkin's lymphoma". The New England Journal of Medicine. 363 (7): 653–62. doi:10.1056/NEJMra1003733. PMID 20818856.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]