Hronologija Sarajeva

Hronologija historije grada Sarajeva, Bosna i Hercegovina.

Do 15. vijeka

Od 15–18. vijeka

1457 – Izgrađena Careva džamija;
1463 – Počinje naseljavanje u Sarajevo;
1521 – Gazi Husrev-beg postaje sandžak-beg bosanskog sandžaka^[1];
1530 – Izgrađena Gazi Husrev-begova džamija^[1];
1531 – Osnovana sarajevska medresa;
1561 – Izgrađena Ali-pašina džamija;
1697 – Austrijske snage su opljačkale grad^[2];
1703 – Sjedište osmanskog Bosanskog ejaleta premješteno iz Sarajeva u Travnik;
1730 – Obnovljena Srpska pravoslavna crkva^[2];
1739 – Obnovljena tvrđava^[2];
1766 – Obnovljena Magribija^[2];
1788 – Požari^[2];
1791 – Novembar: Potop;
1797 – Požari^[2].

19. vijek

1813 – Kuga^[2];
1850 – Sjedište bosanskog ejaleta premješteno u Sarajevo iz Travnika^[2] ^[3];
1851 – Stanovništvo: 21.102^[2];
1867 – Grad postaje glavni grad Bosanskog vilajeta;
1868 – Izgrađena Srpska pravoslavna saborna crkva;
1869 – Osnovano sirotište^[3];
1878 – Grad postaje dio kondominijuma Bosne i Hercegovine Austro-Ugarske^[1] ^[3];
1879 – Požari^[2];
1885 – Stanovništvo: 26.377^[2];
1888 – Osnovan Zemaljski muzej^[4];
1889 – Izgrađena katedrala Srca Isusova;
1893 – Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak postaje gradonačelnik;
1894 – Nacionalni muzej kupuje sefardsku Hagadu za svoju zbirku;
1895 – Stanovništvo: 37.713^[3];
1896 – Izgrađena Gradska vijećnica ^[4] i Nacionalna biblioteka^[5];

20. vijek

1902 – Izgrađena Sarajevska sinagoga;
1906 – Novibazar-Sarajevska željeznica je u funkciji^[3];
1910 – Stanovništvo: 51,919^[2];
1912 – Otvoreno Kino Apolo^[6];
1913 – Dograđen Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine^[4]
1914.
- 28. juni: atentat na Franza Ferdinanda^[7]
- 28–29. juni: Anti-Srpski pogrom;
1915 – Kino Imperijal otvoren^[6];
1918 – Grad postaje dio Kraljevine Srba, Hrvata, i Slovenaca.^[2];
1921 – Stanovništvo: 60,087.^[2]
1923 – Aktiviranje Sarajevske Filharmonije;
1929 – Grad postaje sjedište Drinske Banovine Jugoslavije^[2];
1930 – Osnovana umjetnička galerija^[4];
1935 – Otvara se Kino Tesla^[6];
1941 – Započinje Njemačka okupacija^[8];
1943 – Novine Oslobođenje započinje sa publikacijom^[9]^[10];
1945.
- april: Završava njemačka okupacija^[8];
- Otvorene Državna Umjetnička Škola i Udruženje kompozitora-muzičkih stvaralaca^[4];
1949 – Osnivanje Univerziteta u Sarajevu i Muzeja grada Sarajeva^[4]
1950 – Osnovan Orijentalni Institut u Sarajevu^[11];
1953 – Stanovništvo: 135,657^[12];
1961 – Stanovništvo: 213,092^[2];
1969 – Izgrađen Centar Skenderija;
1962 – Juni: Potresi^[13];
1972 – Otvorena Umjetnička Akademija^[4];
1977 – Osnovan Fakultet Islamskih Nauka^[2];
1981.
- Osnovana Akademija scenskih umjetnosti;
- Otvoren Spomen-park Vraca
- Emerik Blum postaje gradonačelnik;
- Stanovništvo: 319,017^[14];
1984.
- Februar: 1984 Zimske olimpijske igre;
- Sarajevska zima počinje
1991 – Stanovništvo: 361,735; Kanton Sarajevo: 527,049.
1992.
- 5. april: Opsada Sarajeva
- 2–3. maj: 1992 Incident u Dobrovoljačkoj;
- 17. maj: Uništen Orijentalni institut u Sarajevu^[15];
- Otvaranje Sarajevskog ratnog teatra
BH Dani magazin počinje s objavljivanjem
1995.
- Osnovan Kanton Sarajevo u skaldu sa Dejtonskim sporazumom;
- Dnevni avaz počinje publikaciju
- Počinje Sarajevo Film Festival
- Osnovan Mediacentar Sarajevo ^[16];
1996 – 29. februar: Kraj opsade
1997 – Počinje Sarajevo Jazz Festival
2000 – Otvorena Džamija kralja Fahda

21. vijek

2001 – Osnovani Istiklal džamija i Bošnjački institut ^[11];
2002 – Stanovništvo: 401.118^[17];
2004.
- Centar za istraživačko novinarstvo sa sjedištem u gradu
- Sagrađena džamija Baitus Salam;
2005.
- Semiha Borovac postaje gradonačelnica.
- Osnovana East West Theatre Company .
2008.
- Izgrađen Avaz Twist Tower;
- Počinje izgradnja Sarajevo City Centra (poslovnog prostora).
2009.
- Alija Behmen postaje gradonačelnik.
- Tržni centar BBI Centar u poslovanju.
2013.
- Ivo Komšić postaje gradonačelnik.
- Stanovništvo: 369.534; metro 515.012.
2014 – Otvaranje Gazi Husrev-Begove biblioteke ^[11];
- April 2014: Rano otvorenje Sarajevo City Centra
- April 2014: Rijeka Miljacka je skoro poplavila grad
- 9. maj: Narodna biblioteka Sarajevo ponovo otvorena;
2017.
- 6. februar: Abdulah Skaka postaje gradonačelnik;
2019.
- Ljeto 2019 - Sarajevo poplavljeno velikom količinom kiše zbog visoke vlažnosti;
- Novembar 2019 – Sarajevo se suočilo sa 3 naknadna potresa sa epicentrom u Nevesinju, koji se naziva potres u Draču;
2020.
- Januar 2020 – Sarajevo se suočava sa opasnim zagađenjem zraka sličnim većini kineskih urbanih gradova
- Mart 2020 – COVID-19 utiče na obrazovanje i kretanje u Sarajevu;
- 22. mart 2020 – Slab naknadni potres dogodio se tačno u 6:25 (SEV) uzrokovan potresom u Zagrebu.
- 29. decembar 2020 – Još jedan slab manji potres dogodio se u 12:20 sati (SEV) uzrokovan potresu u Petrinji;
2021.
- 8. april: Benjamina Karić postaje gradonačelnica.

Također pogledajte

Spisak gradonačelnika Sarajeva od 1878.

Izvori

1 2 3 Dzirolo 1996.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Popovic 2007.
1 2 3 4 5 Britannica 1910.
1 2 3 4 5 6 7 "Bosnia and Herzegovina". Grove Encyclopedia of Islamic Art & Architecture. Oxford University Press. 2009. ISBN 9780195309911.
↑ ArchNet.org. "Sarajevo". Cambridge, Massachusetts, USA: MIT School of Architecture and Planning. Arhivirano s originala, 6. 1. 2014. Pristupljeno 6. 1. 2014.
1 2 3 "Movie Theaters in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina". CinemaTreasures.org. Los Angeles: Cinema Treasures LLC. Pristupljeno 6. 1. 2014.
↑ Stephen Pope; Elizabeth-Anne Wheal (1995). "Select Chronology". Dictionary of the First World War. Macmillan. ISBN 978-0-85052-979-1.
1 2 Webster's Geographical Dictionary, Springfield, Massachusetts, USA: G. & C. Merriam Co., 1960, str. 1008
↑ "Sarajevo (Bosnia and Hercegovina) Newspapers". WorldCat. USA: Online Computer Library Center. Pristupljeno 6. 1. 2014.
↑ "Bosnia and Herzegovina: Directory". Europa World Year Book. Taylor & Francis. 2004. ISBN 978-1-85743-254-1.
1 2 3 "a Guide to Researching the Middle East and Beyond". Pristupljeno 30. 1. 2015.
↑ "Population of capital city and cities of 100,000 or more inhabitants". Demographic Yearbook 1955. New York: Statistical Office of the United Nations.
↑ "Quake Shakes Sarajevo; 7 in Yugoslav City Hurt", New York Times, 12. 6. 1962
↑ United Nations Department of Economic and Social Affairs, Statistical Office (1987). "Population of capital cities and cities of 100,000 and more inhabitants". 1985 Demographic Yearbook. New York. str. 247–289.
↑ Riedlmayer, András (juli 1995). "Erasing the Past: The Destruction of Libraries and Archives in Bosnia - Herzegovina" (PDF). Middle East Studies Association Bulletin. Middle East Studies Association of North America. 29: 7–11. doi:10.1017/S0026318400030418. Arhivirano s originala (PDF), 11. 11. 2013. Pristupljeno 6. 1. 2014.
↑ "Members". Global Investigative Journalism Network. Pristupljeno 6. 1. 2014.
↑ Markowitz 2007.

Bibliografija

Objavljeno u 19. vijeku

Charles Knight, ured. (1866). "Bosna-Serai". Geography. English Cyclopaedia. 2. London: Bradbury, Evans, & Co. hdl:2027/nyp.33433000064794.
"Bosna Serai", Bradshaw's Hand-Book to the Turkish Empire, 1: Turkey in Europe, London: W.J. Adams, c. 1872
David Kay (1880), "Principal Towns: Bosna-Serai", Austria-Hungary, Foreign Countries and British Colonies, London: Sampson Low, Marston, Searle, & Rivington, hdl:2027/mdp.39015030647005
Robert Munro (1900), "To and at Sarajevo", Rambles and studies in Bosnia-Herzegovina and Dalmatia (2nd izd.), Edinburgh: W. Blackwood

Objavljeno u 20. vijeku

"Bosna-Serai", Chambers's Encyclopaedia, London: W. & R. Chambers, 1901
F.K. Hutchinson (1909). "(Sarajevo)". Motoring in the Balkans. Chicago: McClurg & Co. OCLC 8647011.
"Serajevo" . Encyclopædia Britannica. 24 (11. izd.). 1910. str. 660.
"Sarajevo". Austria-Hungary (11th izd.). Leipzig: Karl Baedeker. 1911.
Vladislav Skaric (1928). Serbian Orthodox Church and the people of Sarajevo in the 17th and 18th century. Sarajevo. (Published in Serbian?)
"Serajevo". Encyclopaedia of Islam. E.J. Brill. c. 1936.
Vladislav Skaric (1937). Sarajevo and its surroundings from the earliest times to the Austro-Hungarian occupation. Sarajevo. (Published in Serbian?)
Mula Mustafa Bašeskija (1987). Ljetopis (1746-1804) (jezik: hrvatski). Sarajevo: Veselin Masleša. ISBN 8621000997. (Sarajevo in the 18th century by contemporary Mulla Mustafa Basheski [hr])
John F. Burns (26. 7. 1992). "The Dying City of Sarajevo". New York Times. Photographs by Jon Jones.
Chris Hedges (28. 7. 1995). "War Turns Sarajevo Away From Europe". New York Times.
Amira Dzirolo & Paul E. Schellinger (1996). "Sarajevo". u Trudy Ring (ured.). Southern Europe. International Dictionary of Historic Places. 3. Fitzroy Dearborn. OCLC 31045650.
D. Juzbasic, ured. (1997), Papers on History of Sarajevo, Sarajevo: Institute for History/Institute for Oriental Studies

Objavljeno u 21. vijeku

Fran Markowitz (2007). "Census and Sensibilities in Sarajevo". Comparative Studies in Society and History. 49 (1): 40–73. doi:10.1017/S0010417507000400. JSTOR 4497682. S2CID 143939745.
A. Popovic (2007). "Sarajevo". u C. Edmund Bosworth (ured.). Historic Cities of the Islamic World. Leiden: Koninklijke Brill. str. 164–171. ISBN 978-9004153882.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Hronologija Sarajeva

Europeana. Predmeti vezani za Sarajevo, različiti datumi.

[FOOTNOTEDzirolo1996-1] 1 2 3 Dzirolo 1996.

[FOOTNOTEPopovic2007-2] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Popovic 2007.

[FOOTNOTEBritannica1910-3] 1 2 3 4 5 Britannica 1910.

[grove2009-4] 1 2 3 4 5 6 7 "Bosnia and Herzegovina". Grove Encyclopedia of Islamic Art & Architecture. Oxford University Press. 2009. ISBN 9780195309911.

[archnet-5] ArchNet.org. "Sarajevo". Cambridge, Massachusetts, USA: MIT School of Architecture and Planning. Arhivirano s originala, 6. 1. 2014. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[cinema-6] 1 2 3 "Movie Theaters in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina". CinemaTreasures.org. Los Angeles: Cinema Treasures LLC. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[7] Stephen Pope; Elizabeth-Anne Wheal (1995). "Select Chronology". Dictionary of the First World War. Macmillan. ISBN 978-0-85052-979-1.

[webster1960-8] 1 2 Webster's Geographical Dictionary, Springfield, Massachusetts, USA: G. & C. Merriam Co., 1960, str. 1008

[worldcat-9] "Sarajevo (Bosnia and Hercegovina) Newspapers". WorldCat. USA: Online Computer Library Center. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[europa2004-10] "Bosnia and Herzegovina: Directory". Europa World Year Book. Taylor & Francis. 2004. ISBN 978-1-85743-254-1.

[hazine-11] 1 2 3 "a Guide to Researching the Middle East and Beyond". Pristupljeno 30. 1. 2015.

[12] "Population of capital city and cities of 100,000 or more inhabitants". Demographic Yearbook 1955. New York: Statistical Office of the United Nations.

[13] "Quake Shakes Sarajevo; 7 in Yugoslav City Hurt", New York Times, 12. 6. 1962

[14] United Nations Department of Economic and Social Affairs, Statistical Office (1987). "Population of capital cities and cities of 100,000 and more inhabitants". 1985 Demographic Yearbook. New York. str. 247–289.

[15] Riedlmayer, András (juli 1995). "Erasing the Past: The Destruction of Libraries and Archives in Bosnia - Herzegovina" (PDF). Middle East Studies Association Bulletin. Middle East Studies Association of North America. 29: 7–11. doi:10.1017/S0026318400030418. Arhivirano s originala (PDF), 11. 11. 2013. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[gijn-16] "Members". Global Investigative Journalism Network. Pristupljeno 6. 1. 2014.

[FOOTNOTEMarkowitz2007-17] Markowitz 2007.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]