Hrvatska demokratska zajednica 1990

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hrvatska demokratska zajednica 1990
Logo of the HDZ 1990.svg
SkraćenicaHDZ 1990
PredsjednikIlija Cvitanović
SekretarIvica Gašpar
Osnivač(i)Božo Ljubić
Nastala izHDZ BiH
SjedišteMostar, Bosna i Hercegovina
AdresaKneza Branimira 2
Politička pozicijaDesni centar, desnica
IdeologijaFederalizam
Kršćanska demokratija
Konzervativizam
Međunarodno članstvoMeđunarodna demokratska unija
Evropska strankaEvropska narodna stranka (posmatrač)
Boje     
Predstavnički dom FBiH
2 / 98
Veb-sajt
hdz1990.org

Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990) jest bosanskohercegovačka politička stranka osnovana 8. aprila 2006. godine u Mostaru nakon izdvajanja iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Osnovao ju je Božo Ljubić i skupina nezadovoljnika u HDZ-u BiH nakon Pete sjednice HDZ-a BiH na kojemu je Ljubić izgubio unutarstranačke izbore od Dragana Čovića. Odmah nakon osnivanja, HDZ 1990 se 2006. usprotivio Aprilskom paketu ustavnih promjena, te u suradnji sa Strankom za BiH spriječio promjenu dejtonskog Ustava Bosne i Hercegovine. Potom je stranka kritizirala Prudski proces za ustavne promjene koje je 2008. vodio Dragan Čović zajedno s predstavnicima Srba i Bošnjaka, Miloradom Dodikom iz SNSD-a i Sulejmanom Tihićem iz SDA. HDZ 1990 je držao kako su ti pokušaji ustavnih promjena išli na štetu Hrvata u BiH.

Nakon što je uz potporu međunarodne zajednice uspostavljena Vlada Federacije BiH bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika u vlasti, HDZ BiH i HDZ 1990 su, zajedno s drugim manjim hrvatskim strankama, izuzev HSP-a BiH koji je sudjelovao u vladi, ponovno osnovali Hrvatski narodni sabor kao krovno tijelo hrvatskih političkih stranaka u BiH. Unutar HNS-a, HDZ 1990 i HDZ BiH radili su na jačanju hrvatskog položaja suprotstavljajući se vladi koju su vodili SDP BiH i SDA.

Nakon izbora Martina Raguža za predsjednika stranke, HDZ 1990 se sukobljava s HDZ-om BiH, te se približava bošnjačkim političarima u Sarajevu. U stranci se pojavilo veliko nezadovoljstvo Ragužovom politikom, a nakon njegovog ujedinjenja HDZ-a 1990 sa Hrvatskim narodnim savezom BiH (bivši HSS-NHI), brojno članstvo, među njima osnivač stranke Božo Ljubić i drugi visoki izabrani i stranački dužnosnici napustili su stranku. Ipak, HDZ 1990 ostao je unutar Hrvatskog narodnog sabora.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Božo Ljubić

Hrvatska demokratska zajednica 1990 osnovana je 8. aprila 2006. godine u Mostaru. Nastala je izdvajanjem od Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine . Za predsjednika je izabran Božo Ljubić, koji je u julu 2005. bio protivnik Dragana Čovića na mjestu predsjednika HDZ-a BiH. Ljubić je Čovića optužio za krađu glasova, zbog čega je zajedno sa svojim pristalicama napustio HDZ BiH i osnovao HDZ 1990. Najavio je da će se HDZ 1990 vratiti politici HDZ-a BiH iz 1990-ih, a istovremeno je optužio vodstvo HDZ-a BiH da je stranku dovela do političke margine i do potpune izolacije. No, najviše mu je zamjerao prekid veza s Hrvatskom demokratskom zajednicom u Zagrebu i izjavio da je Europska pučka stranka zbog Čovića suspendirala status promatrača HDZ-a BiH.[1][2] Navodno se, prema svjedočenju Mladena Barišića u postupku protiv hrvatskog premijera Ive Sanadera, Ljubić nakon raskola HDZ-a 1990, sastao sa Sanaderom, koji je Ljubiću dao 1.2 milijuna kuna (oko 310.070 KM) za potporu novonastaloj stranci. Ljubić je Barišićevu izjavu nazvao "odvratnim lažima".[3]

Obaranje Aprilskog paketa[uredi | uredi izvor]

U vrijeme pokušaja ustavnih promjena, HDZ 1990 se usprotivio promjenama sadržanim u aprilskom paketu, koji je, prema navodima stranke, bio "štetan za položaj hrvata". Katolička crkva BiH također se usprotivila aprilskom paketu. Predsjednik stranke Ljubić i član Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž američkom je veleposlaniku Douglasu McElhaneyu ukazao da su rješenja aprilskog paketa neprihvatljiva za Hrvate u BiH. U Predstavničkom domu PS BiH, klub HDZ 1990 neovisno je ponudio vlastite amandmane i, pod uvjetom da ih prihvate, izrazio spremnost da prihvati ustavne promjene, ali njihovi amandmani nisu prihvaćeni.[4]

Zbog toga su poslanici HDZ 1990, zajedno sa predstavnicima Stranke za BiH Harisom Silajdžićem, 26. aprila 2006. godine srušili aprilski paket u Predstavničkom domu BiH. Za njegovo usvajanje nedostajala su samo dva glasa. WikiLeaks je kasnije izvijestio da je američki ambasador McElhaney tvrdio da su HDZ 1990 i SzBiH srušili aprilski paket "predizbornim mahinacijama, podmićivanjem i podmićivanjem". McElhaney je tvrdio da je razlog za poništavanje ustavnih promjena Silajdžićeva "nezasitna glad za moći" i "osveta" Bože Ljubića i Martina Raguža Draganu Čoviću.[5] Međutim, Ljubić je odbacio optužbe za primanje mita, rekavši da "u to vrijeme jedva da smo imali novca za gorivo za Sarajevo, a kamoli da smo nekoga podmitili". Dodao je da se HDZ 1990. vodio stavom Katoličke crkve, koja se također protivila takvim promjenama ustava.[4]

Rušenjem aprilskog paketa, kojim bi se cementirala dvoentitetska BiH, HDZ 1990 postao je popularan među Hrvatima. Njihovim svrgavanjem ponovo je otvorena mogućnost stvaranja BiH s više entiteta osnovanih prema nacionalnim kriterijima.[6]

Opći izbori 2006. godine i djelovanje u vlasti[uredi | uredi izvor]

Rezultati izbora[uredi | uredi izvor]

Na općim izborima 2006. HDZ 1990 kandidirao se u koaliciji Hrvatsko jedinstvo zajedno s HKDU BiH, HSS-om, HDU-om BiH i Demokršćanima.[7] Hrvatska zajednica dobila je podršku i HDZ-a u Hrvatskoj i premijera Sanadera.[8] Opći izbori 2006. pokazali su veliki uspjeh HDZ-a 1990., čemu je uvelike doprinio njegov doprinos rušenju aprilskog paketa. Po prvi put je dominacija HDZ-a BiH među Hrvatima više poljuljana.[6]

Ljubić se kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kao kandidat za Hrvatsku zajednicu. Osvojio je 53.325 (18,18%) glasova i završio na trećem mjestu od šest kandidata. Ispred njega bili su Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH i Željko Komšić iz SDP-a BiH, koji su izbore dobili zahvaljujući glasovima iz Federacije BiH.[9]

HDZ 1990 dobio je dva zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH, od kojih ukupno 42. Martin Raguž i Vinko Zorić dobili su mandate kao kandidati Hrvatske zajednice. Raguž je dobio 11.641 (44,28%) glasova, a Zorić 2.836 (10,79%) glasova, ali je zahvaljujući kompenzacijskom mjestu ušao u Predstavnički dom BiH.[10]

U Predstavnički dom FBiH izabrano je sedam zastupnika iz redova HDZ 1990 u koaliciji Hrvatsko zajedništvo, od ukupno 98. U izbornoj jedinici 8 izabrana je Slavica Josipović (2559 glasova);[11] izborne jedinice 9 direktno su izabrane dvije izborne jedinice - Jure Musa (4472 glasa), Jozo Ivančević (3145 glasova), a dvije su dobile kompenzacijska mjesta - Ivan Musa (1772 glasa) i Magdalena Šagolj (1119 glasova);[12] Žarko Šantić (2432 glasa) izabran je u izbornoj jedinici 10;[13] i Ante Čolak izabran je iz izborne jedinice 12 (2666 glasova).[14]

HDZ 1990 osvojio je mjesta u pet od deset kantonalnih skupština Federacije BiH . U Posavskom kantonu, HDZ 1990 osvojio je pet od 21 mjesta;[15] osvojio je tri od 30 mjesta u Srednjobosanskom kantonu[16] u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, HDZ 1990 osvojio je sedam od 30 mjesta;[17] zatim u Zapadnohercegovačkom kantonu osam od 23 mjesta u Skupštini;[18] i u Kantonu 10, gdje je osvojio relativnu većinu, šest od 25 mjesta.[19]

Uspostavljanje vlade[uredi | uredi izvor]

HDZ 1990 je uspio doći na vlast na državnom nivou. U novom sazivu Vijeća ministara BiH Božo Ljubić imenovan je ministrom komunikacija i prometa . Vijeće ministara stupilo je na snagu 11. januara 2007.[20] Ljubić je na mjestu ministra ostao do 23. juna 2009. godine, kada je to mjesto prepustio stranačkom kolegi Rudu Vidoviću, kojeg je Ljubić zamijenio za izaslanika u Domu naroda PS BiH . Ljubićevo Ministarstvo bilo je jedno od najneefikasnijih u Vijeću ministara. Ukupno je ostvareno samo 22% planiranog u 2007. godini, a 2008. samo 44% planiranog.[21]

U Federaciji BiH na vlast je došao i HDZ 1990. Vlada Federacije BiH potvrđena je 30. marta 2007. godine, a u koaliciji su bili SDA, HDZ BiH, SDU BiH, SzBiH, HDZ 1990 i SNSD . HDZ 1990 dobio je dva ministarstva. Perica Jelečević imenovan je ministrom raseljenih osoba i izbjeglica, a Damir Ljubić ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva .[22]

HDZ 1990 uspio je izbaciti HDZ BiH iz tri od četiri većinskih hrvatskih kantona i uspostavio koalicijsku vladu u Kantonu 10, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu. U prva dva kantona imao je i premijere, Nediljka Rimca i Srećka Borasa, dok je u drugom premijer bio Zvonko Jurišić iz HSP-a.

U Kantonu 10 u novembru 2006. HDZ 1990 osnovao je vladu zajedno s HSP, SDA i SNSD . Nediljko Rimac iz HDZ-a 1990 imenovan je premijerom Kantona 10, a Drago Stanić iz HSP-a je imenovan predsjednikom kantona.[23]

U januaru 2007. godine Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a, Imenovan je premijerom Zapadnohercegovačkog kantona.[24] Sastav nove vlade odgođen je zbog bojkota skupštinskih zasjedanja predstavnika HDZ-a BiH. HDZ 1990 dobio je tri ministarstva, Vjekoslav Bakula imenovan je ministrom financija, Ivica Gašpar ministrom unutarnjih poslova , a Božo Zovko ministrom pravde i uprave. Vlada je, uz ministre HDZ-a 1990 i HSP-a Đapića - dr. Jurišića su činili i ministri iz Narodne stranke za boljitak i Hrvatske demokratske zajednice .[25]

Također je osvojio mjesto premijera HDZ-a 1990 u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. HDZ BiH kandidirao se za premijera 12. juna 2007. Marin Raspudić, i HDZ 1990 Srećko Boras, koji je također uživao podršku HSP, kao i Stranke za BiH .[26] Predsjednik kantonalne skupštine Ramiz Jelovac imenovao je Raspudića za premijera, ali nije uspio formirati vladu, a Boras je početkom srpnja imenovan premijerom.[27] Nova vlada konačno je formirana 1. kolovoza 2007. godine, a činili su je HDZ 1990, SDA, SzBiH i HSP i SNSD. 1990. godine, pored premijera, HDZ je dobio i dva ministarstva. Zoran Krešić imenovan je ministrom unutarnjih poslova , a Luka Faletar ministrom zdravlja, rada i socijalne skrbi.[28]

Kreševska deklaracija[uredi | uredi izvor]

Na Ljubićevu inicijativu [6] predstavnici vodećih hrvatskih političkih stranaka okupili su se u Kreševu, gdje su 21. septembra 2007. potpisali Kreševsku deklaraciju. Potpisnici su bili Ljubić, Čović, Jurišić, Marko Tadić, predsjednik HSS, Jerko Ivanković Lijanović, potpredsjednik - predsjednik NSRzB i Ivan Musa, predsjednik HKDU BiH . Njime su hrvatski čelnici pozvali na napuštanje postojeće dvoentitetske strukture BiH i njezinu reorganizaciju kao decentraliziranu državu sa srednjim i lokalnim nivoom vlasti.[29]

Pod vodstvom Raguža[uredi | uredi izvor]

Na četvrtom kongresu HDZ-a 1990, održanom 6. juli 2013., Martin Raguž izabran je za predsjednika stranke. Na izborima je dobio 395 glasova, a njegov protivkandidat Slaven Raguž 136 glasova.[30] Raguž je počelo uklanjanje HDZ-a 1990 iz HDZ-a BiH nakon Nediljko Rimac, predsjednik HDZ-a 1990 Centralni komitet i premijer Kantona 10, je uklonjen iz ureda od strane HDZ-a BiH i Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivanković-Lijanović . Nakon procesa zbližavanja s HDZ-om BiH nakon općih izbora 2010. godine, stranka se vratila na svoje položaje 2006. godine kao opozicija HDZ-u BiH. Zbog toga je Raguž dobio veliku pažnju i podršku u domaćim medijima te se profilirao kao jedina jaka opozicija HDZ-u BiH koja uživa podršku dobrog dijela hrvatskog stanovništva.[31]

Na sjednici Hrvatskog državnog sabora, kada je točka dnevnog reda bila "Izjava o spremnosti i raspoloženju za razgovore o zajedničkom sudjelovanju stranaka HNS-a na izborima 2014. godine". Raguž se distancirao od prethodnog predsjednika HDZ-a 1990 Bože Ljubića. Naime, Raguž je bio suzdržan po ovom pitanju, dok je Ljubić podržao zajednički nastup stranaka HNS-a na općim izborima 2014.[32] U Zenici, na sjednici HDZ-a 1990 održanoj 22. januara 2014. godine, predloženo je da Ljubić biti izbačen iz stranke, zajedno sa ostalima u neposrednoj blizini Narodnoj skupštini Hrvatske, generalni sekretar Josip Merdža, ministar Damir Ljubić i portparol stranke Vesa Vegar . Raspušteni su i općinski odbori u Širokom Brijegu i Posušju.[33]

Raguž je 29. marta 2014. godine potpisao sporazum o ujedinjenju s Hrvatskim narodnim savezom BiH, nekadašnjim HSS-NHI, zajedno s predsjednikom stranke Dragom Džambasom. Nakon toga započeo je postupak postepenog ujedinjenja.[34] Ujedinjenje s Džambasovom strankom izazvalo je bijes unutar samog HDZ-a 1990. Bivši HSS-NHI bio je dio Saveza za promjene, savezne vlade bez prisustva hrvatskih predstavnika, i podržavao je centralizam u BiH.[35] Prvi koji su napustili stranku i ujedinili se s Džambasovom strankom bili su generalni tajnik Josip Merdzo i glasnogovornik Veso Vegar, koji su stranku napustili 26. aprila.[36] Istog dana stranku je napustio i predsjednik mostarskog ogranka stranke, najvećeg ogranka HDZ-a 1990. godine, Slaven Raguž.[37] Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a 1990, održanoj 27. aprila u Usori, konačno je prihvaćena odluka o ujedinjenju HDZ-a 1990 i bivše HSS-NHI. Na sjednici je vrh stranke reorganizovan, pa je Merdžu zamijenio Ilija Cvijanović, a Vegaru Pero Nikić . Ante Janković izabran je za međunarodnog tajnika. Oduzet je i mandat Boži Ljubiću da zastupa HDZ 1990 u Glavnom vijeću Hrvatskog nacionalnog sabora, a protiv ministra Damira Ljubića pokrenut je disciplinski postupak.[38] Dan nakon sjednice, član predsjedništva stranke Slaven Bevanda napustio je stranku zbog "kršenja Statuta" i "suprotno demokratskim procedurama".[39]

Božo Ljubić napustio je stranku 29. aprila 2014. godine, razočaran odlukom stranke da se kandidira na općim izborima izvan Hrvatskog narodnog sabora, dodajući da je stranka u vrijeme kada ju je osnovao potpuno napustila izvornu politiku HDZ-a iz 1990. godine.[40] Istog dana stranku je napustio i Dražen Gagulić, član predsjedništva stranke.[41] Dan nakon toga stranku je napustio i ministar Damir Ljubić.[42] Međutim, to nije bio kraj napuštanju stranke. Predsjednica Zastupničkog doma FBiH Slavica Josipović također je napustila stranku 3. maja.[43] Zbog neslaganja s novom politikom stranke, Perica Jelečević, član parlamenta dijaspore, također je 5. maja napustio HDZ 1990.[44] Tri dana kasnije, stranku su napustili i zamjenik predsjednika Rudo Vidović i član predsjedništva stranke Roman Jurić.[45] Zajedno s drugim neistomišljenicima iz HDZ-a 1990 i ostalim pristašama, bivši predsjednik mostarskog ogranka Slaven Raguž osnovao je Hrvatsku republikansku stranku 11. maja 2014. u Mostaru . Na Osnivačkoj skupštini izabran je za predsjednika, a Slaven Bevanda, nekada član Predsjedništva HDZ-a 1990., za njegovog zamjenika.[46]

Na općim izborima 2014. godine HDZ 1990 nominirao je Martina Raguža za svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je, međutim, završio drugi, sa 94.695 glasova ili 38,6%. Većina glasova Raguža bila je iz područja s većinskom bošnjačkom većinom. Raguž je dobio značajnu podršku u Sarajevu, Tuzli, Zenici i drugim gradovima sa većinskom bošnjačkom većinom, dok je njegova stranka dobila manju podršku na tim područjima. Dragan Čović izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva.[47]

HDZ 1990 zadržao je jednog člana Zastupničkog doma PS BiH,[48] i, za razliku od općih izbora 2010. godine, povećao je broj članova u Zastupničkom domu PFBiH sa četiri na pet.[49] HDZ 1990 uspio je povećati broj zastupnika u kantonalnim skupštinama, naime u Posavskom kantonu s pet na sedam, dok je u ostalim kantonima zadržao isti broj zastupnika: u Srednjobosanskom kantonu dva, u Hercegovačko-neretvanskom tri i četiri Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu 10 .[50]

Dvoje kantonalnih zastupnika u Kantonu 10 napustili su HDZ 1990 zbog neslaganja s "građansko-liberalnom politikom" koju je vodio HDZ 1990 pod vodstvom Raguža.[51]

U decembru 2015. godine, Kantonalni odbor HDZ-a 1990 u Zapadnohercegovačkog kantona zatražio je ostavku Raguža zbog "opšte neaktivnosti i stranka neaktivnost i situacija pogoršava stranke na terenu." HDZ 1990 ZZH zatražio je da se stranačka skupština održi u Mostaru umjesto u Sarajevu, da skup bude izborne, a ne izvještajne prirode, da se stranka profilira i da se naglasi hrvatska demokršćanska ideologija. Ovu inicijativu podržali su zastupnici u FBiH Zdravko Kuzman i Ljuban Herceg, te poslanik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Luka Faletar.[52] Raguž je dao ostavku 23. decembra 2015. godine, navodeći zdravstvene probleme sa kičmom.[53]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Lokalna organizacija[uredi | uredi izvor]

Sjedište HDZ-a 1990 u Mostaru

Struktura HDZ-a 1990. bila je regulirana Statutom. Prema Statutu, HDZ 1990 organiziran je prema regionalnom principu. Stranku čine regionalni, općinski i gradski, kantonalni i regionalni odbori i organizacija HDZ-a 1990 u Brčko distriktu.[54]

Osnovnu organizaciju čine regionalni odbor, ali u iznimnim slučajevima i općinski odbor u kojem je broj članova HDZ-a 1990. manji od stotinu. Ako ne postoje uvjeti za osnivanje regionalnog odbora u općinskoj / gradskoj organizaciji HDZ-a 1990. godine, Statutom je predviđeno iznimno uspostavljanje jedinstvene općinske / gradske organizacije kao osnovne organizacije stranke.[54]

Regionalni komitet se uspostavlja za područje nekoliko lokalnih zajednica, gradskih četvrti i / ili naselja koja čine funkcionalnu jedinicu. Odluku o osnivanju regionalnog odbora donosi općinski / gradski odbor stranke kada broj članova općinske / gradske organizacije premaši stotinu članova.[54]

Regionalni komitet djeluje u okviru općinske / gradske organizacije u kojoj je osnovan. Sastoji se od Skupštine članstva kao najvišeg tijela i Izvršnog odbora.[54]

Izvršni odbor ima između sedam i jedanaest članova koji se sastaju najmanje jednom mjesečno, a saziva ih predsjednik Izvršnog odbora. Članove Izvršnog odbora bira i razrješava Skupština članova, a predsjednika, potpredsjednike, sekretara i blagajnika Izvršni odbor bira na konstituirajućoj sjednici. Predsjednik Izvršnog odbora je ujedno i predsjednik Regionalnog odbora.[54]

Skupštinu članova regionalnog odbora saziva Izvršni odbor, a Skupštinu saziva na zahtjev najmanje 25% članova stranke iz regionalnog odbora.[54]

Prema Statutu, regionalni odbor odgovoran je za raspravu o političkim pitanjima i odlučivanje o svim pitanjima iz svog djelokruga; sprovođenje stranačke politike na području regionalnog komiteta; razmatranje zahtjeva za prijem i upis novih članova stranke; učešće u predlaganju kandidata na izborima za organe lokalne i lokalne samouprave; analiziranje rezultata postignutih nakon izbora; i pokretanje i organizovanje aktivnosti na poboljšanju životnih uslova u području djelovanja regionalnog komiteta.[54]

Ideologija[uredi | uredi izvor]

Ideološki, HDZ 1990 je konzervativna, demokršćanska stranka koja promiče principe socijalnog tržišta u ekonomiji. Što se tiče organizacije Bosne i Hercegovine, HDZ 1990 zalaže se za BiH kao državnu zajednicu jednaku s tri konstitutivna naroda, Hrvatima, Srbima i Bošnjacima, i promovira je kao složenu i decentraliziranu državu. Što se tiče euroatlantskih integracija, odnosno ulaska BiH u Europsku uniju i NATO, HDZ 1990 zauzeo je pozitivan stav. U svojoj programskoj deklaraciji iz jula 2013. godine. HDZ 1990 predan je suradnji s HDZ-om iz Republike Hrvatske. HDZ 1990 podržava usvajanje novog ustava za cijelu Bosnu i Hercegovinu federalizacijom BiH na etničkoj osnovi, s tim da broj federalnih jedinica nije manji od tri.

Martin Raguž, zajedno sa čelnicima HDZ-a BiH, SDS-a i SDA, potpisao je Deklaraciju o evropskim vrijednostima u Sarajevu 4. aprila 2014. Deklaraciju su potpisale narodne stranke koje teže članstvu u Europskoj narodnoj stranci i dijele europske vrijednosti: identitet i raznolikost, socijalnu tržišnu ekonomiju, vladavinu zakona i vladavinu zakona te suradnju i međusobno poštovanje kao osnovu za stranačko djelovanje.[55]

Izbori[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Izbori # Kandidat Narod Broj glasova %
2006. 3. Božo Ljubić Hrvati 53 325 18,18%
2010. 3. Martin Raguž 60 266 10,84%
2014. 2. 94 695 38,61%

Parlament[uredi | uredi izvor]

Državni nivo[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Izborna jedinica Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
Izborna jedinica 1 FBiH
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 2 FBiH
1 / 3
1 / 3
1 / 3
Izborna jedinica 3 FBiH
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 4 FBiH
0 / 6
0 / 6
0 / 6
Izborna jedinica 5 FBiH
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Izborna jedinica 1 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 2 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 3 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
kompenzacijski FBiH
0 / 7
0 / 7
0 / 7
kompenzacijski RS
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Ukupno
1 / 42
1 / 42
1 / 42

Entitetski nivo[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Izborna jedinica Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
Izborna jedinica 1
0 / 9
0 / 9
0 / 9
Izborna jedinica 2
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Izborna jedinica 3
0 / 7
0 / 7
0 / 7
Izborna jedinica 4
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 5
0 / 8
0 / 8
0 / 8
Izborna jedinica 6
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 7
0 / 6
0 / 6
0 / 6
Izborna jedinica 8
1 / 9
1 / 9
1 / 9
Izborna jedinica 9
1 / 8
1 / 8
1 / 8
Izborna jedinica 10
2 / 3
0 / 3
1 / 3
Izborna jedinica 11
0 / 7
0 / 7
0 / 7
Izborna jedinica 12
1 / 3
1 / 3
1 / 3
Kompenzacijski
0 / 20
0 / 20
0 / 20
Ukupno
5 / 98
3 / 98
4 / 98

Kantonalni nivo[uredi | uredi izvor]

Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
Kanton Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
Unsko-sanski kanton
0 / 30
0 / 30
0 / 30
Posavski kanton
5 / 21
5 / 21
7 / 21
Tuzlanski kanton
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Zeničko-dobojski kanton
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Bosansko-podrinjski kanton Goražde
0 / 25
0 / 25
0 / 25
Srednjobosanski kanton
3 / 30
3 / 30
2 / 30
Hercegovačko-neretvanski kanton
7 / 30
3 / 30
3 / 30
Zapadnohercegovački kanton
8 / 23
4 / 35
4 / 35
Kanton Sarajevo
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Kanton 10
6 / 25
4 / 25
4 / 25
Ukupno
29 / 289
19 / 289
20 / 289

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Utemeljen "HDZ 1990", Ljubić privremeni predsjednik. Jutarnji list, 8. travnja 2006. Pristupljeno 29. rujna 2013.
  2. ^ Zašto HDZ 1990? Archived 2013-10-02 na Wayback Machine. Hrvatska demokratska zajednica 1990, 1. srpnja 2010. Pristupljeno 29. rujna 2013.
  3. ^ Ana Škiljić-Ravenšćak: Ljubić: Barišić laže, Sanader mi nije dao novac iz crnih fondova. Večernji list, 25. travnja 2012. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  4. ^ a b Ljubić: Travanjski paket bio je poguban po Hrvate i zato smo bili protiv. Hercegovina.info, 5. rujna 2011. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  5. ^ WikiLeaks: Silajdžićeva stranka za BiH i HDZ 1990 podmićivanjem oborili 'Travanjski paket' ustavnih promjena. HRsvijet, 3. rujna 2011. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  6. ^ a b c Slobodna Bosna: Republika Srpska netaknuta, Herceg-Bosna do Tarčina, Bošnjaci u dvije enklave[mrtav link]. Croportal, 7. listopada 2011. Pristupljeno 21. srpnja 2014. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Croportal" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Croportal" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  7. ^ ’Kukolj od žita valja odvojiti’. Slobodna Dalmacija, 29. rujna 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  8. ^ J. Gudelj: Ivo Sanader podržao "Hrvatsko zajedništvo". Nezavisne novine, 2. rujna 2006. Pristupljeno 14. srpnja 2014.
  9. ^ Opći izbori 2006. - potvrđeni rezultati: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - hrvatski član Predsjedništva. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  10. ^ Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 2: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  11. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 8: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  12. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 9: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  13. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 10: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  14. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 12: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  15. ^ Skupština kantona 2. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  16. ^ Skupština kantona 6. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  17. ^ Skupština kantona 7. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  18. ^ Skupština kantona 8. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  19. ^ Skupština kantona 10. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  20. ^ Sazivi Vijeća ministara[mrtav link]. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  21. ^ Božo Ljubić Archived 2014-05-02 na Wayback Machine (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  22. ^ Konstituiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  23. ^ Pravaš Stanić na čelu Županije. Slobodna Dalmacija, 29. studenog 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  24. ^ Danijel Ivanković: Fabusovci ’lete’ s posla, a sve mlade s diplomom dogodine ćemo zaposliti. Slobodna Dalmacija, 16. prosinca 2006. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  25. ^ Danijel Ivanković: ’Čovićevci’ ne odustaju - opet bojkot Skupštine. Slobodna Dalmacija, 7. prosinca 2006. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  26. ^ HNŽ: HDZ 1990 kandidirao Borasa, HDZ BiH Raspudića. Poskok, 12. lipnja 2007.
  27. ^ Mostar: Boras novi mandatar, Lajčak postavio rokove (na bošnjačkom). Kliker, 19. lipnja 2007. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  28. ^ Tko od ministara ostaje, a tko odlazi. Hercegovina.info, 29. prosinca 2010. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  29. ^ Potpisana je Kreševska deklaracija. Poskok, 21. rujna 2007. Pristupljeno 22. srpnja 2014.
  30. ^ Martin Raguž novi je predsjednik HDZ-a 1990. Hercegovina.info, 6. srpnja 2013. Pristupljeno 25. travnja 2014.
  31. ^ Tvrtko Milović: 1990 zašto, 1990 zato. Hercegovina.info, 16. siječnja 2014. Pristupljeno 25. travnja 2014.
  32. ^ RASKOL U HNS-u: Božo Ljubić ZA izbore s Čovićem, HDZ 1990 želi samostalnost Archived 2014-04-26 na Wayback Machine. Republika, 23. prosinca 2013. Pristupljeno 25. travnja 2014.
  33. ^ Raspušteni OO HDZ 1990 u Širokom Brijegu i Posušju, iz stranke žele izbaciti Božu Ljubića. Hercegovina.info, 23. siječnja 2014. Pristupljeno 25. travnja 2014.
  34. ^ Raguž i Džambas potpisali Sporazum o ujedinjenju HDZ-a 1990 i HNS-a BiH Archived 2014-10-17 na Wayback Machine ABC Portal, 29. ožujka 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  35. ^ Pobuna zbog najave ujedinjenja HDZ-a 1990 i Zubakove stranke: Ne žele biti u istoj stranci sa onima koji su sotonizirali sve hrvatsko u BiH. HRsvijet, 25. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  36. ^ Jurica Gudelj: Osipanje u HDZ-u 1990: Merdžo i Vegar napuštaju stranku (na bošnjačkom). Oslobođenje, 26. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  37. ^ Slaven Raguž napustio HDZ 1990. Bljesak, 26. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  38. ^ Zoran Krešić: Raskol u HDZ-u 1990. zbog HNS-a. Večernji list, 27. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  39. ^ Slaven Bevanda napustio HDZ 1990. Hercegovina.info, 28. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  40. ^ Božo Ljubić razočaran napustio HDZ 1990. Tportal, 29. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  41. ^ Niz se nastavlja - HDZ 1990 napustili Odbori Širokog i Sarajeva. Dnevnik.ba, 30. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  42. ^ I Damir Ljubić napustio HDZ 1990. Tportal, 30. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  43. ^ Slavica Josipović napustila HDZ 1990. HRsvijet, 3. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  44. ^ I Perica Jelečević napustio HDZ 1990. Bljesak, 5. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  45. ^ I Rudo Vidović napustio HDZ 1990 Bljesak, 8. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  46. ^ Republikanci: Hrvati u BiH dobili još jednu stranku. Bljesak, 11. svibnja 2014. Pristupljeno 27. lipnja 2014.
  47. ^ Izborni legitimitet Martina Raguža kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. IDPI, 4. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  48. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  49. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  50. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  51. ^ Božo i Mirko Pavić napustili HDZ 1990 zbog 'smjera Martina Raguža'. Prvi.tv, 17. siječnja 2015. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  52. ^ HDZ 1990 ZHŽ traži ostavku Martina Raguža!. ARTinfo, 17. prosinca 2015. Pristupljeno 24. prosinca 2015.
  53. ^ Martin Raguž više nije predsjednik HDZ-a 1990. Dnevnik.ba, 23. prosinca 2015. Pristupljeno 24. prosinca 2015.
  54. ^ a b c d e f g Statut Hrvatske demokratske zajednice 1990 Archived 2014-06-18 na Wayback Machine, Hrvatska demokratska zajednica 1990, 6. srpnja 2013., Sarajevo. Pristupljeno 13. lipnja 2014. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  55. ^ Zajednička izjava stranaka bliskih Evropskoj narodnoj stranci iz Bosne i Hercegovine o evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-tržišnoj privredi i pravnoj državi Archived 2014-04-07 na Wayback Machine (na bošnjačkom). Sarajevo, 4. travja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2014.