Hrvatska republikanska stranka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hrvatska republikanska stranka
PredsjednikSlaven Raguž[1]
Osnovana2014.
SjedišteMostar, Bosna i Hercegovina
IdeologijaFederalizam[nedostaje referenca]
Kršćanska demokratija[nedostaje referenca]
Boje     
Veb-sajt
www.hrsbih.org

Hrvatska republikanska stranka (skraćeno HRS) je hrvatska bosanskohercegovačka demokršćanska i federalistička politička stranka osnovana 2014. koja primarno djeluje na lokalnim razinama. Glavni cilj joj je rješenje ustavno-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata. Zalaže se za BiH uređenu po konsocijacijskim i federalističkim načelima i prvenstveno za administrativno-upravnu jedinicu s relativnom hrvatskom većinom (treći entitet). Ističe ulazak u Europsku uniju kao prioritet budućnosti BiH te ekologiju i dizanje razine ekološke svijesti u narodu. Na općim izborima 2014. i 2018. nije uspjela osvojiti nijedan mandat. Stranka se 2020. godine našla na izborima u Republici Hrvatskoj kao koalicijski partner stranke Most nezavisnih lista. HRS-ov predsjednik postao je nositelj 11. izborne jedinice gdje se biraju tri poslanika koji predstavljaju Hrvate iz BiH i dijaspore[2].

Osnivanje[uredi | uredi izvor]

Na Četvrtom kongresu HDZ-a 1990 održanom u Sarajevu u julu 2013., na mjesto predsjednika stranke izabran je Martin Raguž koji je zamijenio dotadašnjeg predsjednika Božu Ljubića. Jedini protukandidat Martinu Ragužu bio je Slaven Raguž, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a 1990 u Mostaru.[3] Nakon približavanja Martina Raguža političkom Sarajevu, u HDZ-u 1990 nastupilo je nezadovoljstvo.[4] Sukobi su ishodili ostavkama uglednih i visokopozicioniranih članova stranke nakon što je HDZ-u 1990 pripojen Hrvatski narodni savez BiH, ranije zvan HSS-NHI i nakon odluke da HDZ 1990 neće nastupiti zajedno s ostalim hrvatskim političkim strankama na općim izborima 2014.[5]

Među onima koji su istupili iz stranke bio je i predsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ-a 1990, Slaven Raguž, koji je stranku napustio u aprilu 2014.[6] Zajedno s drugim nezadovoljnicima iz HDZ-a 1990 i drugim pristašama, Raguž je u Mostaru 11. maja 2014. osnovao Hrvatsku republikansku stranku.[7] Na osnivačkoj skupštini izabran je za predsjednika, a za njegovog zamjenika izabran je Slaven Bevanda.[8]

Političko djelovanje[uredi | uredi izvor]

HRS je 9. juna 2014. kritikovala rad ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije i ministra komunikacija i prometa BiH Damira Hadžića zbog odobravanja uplovljavanja turskim ratnim brodovima u turistički gradić Neum, prosvjedujući da bi se time nanijela velika šteta mjesnom turizmu. Turski brodovi trebali su uploviti 14. jula 2014.[9] Uplovljavanje turskih brodova u Neum trebalo je simbolizirati podršku turskog režima Recepa Tayyipa Erdoğana bošnjačkom političkom vodstvu i njihovoj politici unitarizma i centralizacije suprotstavljenoj hrvatskoj i srpskoj politici u BiH.[10] Inicijativa HRS-a stigla je i do Vijeća ministara BiH te njegovog predsjedatelja Vjekoslava Bevande, koji su odbili dati suglasnost za ulazak turskih brodova u Neumski zaljev.[11]

Dana 22. juna 2015. HRS je u Sabor Republike Hrvatske uspio progurati inicijativu da se prema Vladi RH kako bi se granični prijelaz Gabela Polje – Metković preimenovao u prijelaz za međunarodni cestovni promet.[12] Inicijativu su pokrenuli preko zastupnika iz 11. izborne jedinice koji su pismeni zahtjev HRS-a uputili u Saborsku proceduru, te se isti kasnije i usvojio, unatoč protivljenju vijećnika HDZ BiH i HDZ1990 čiji su vijećnici u vijeću javno se izjasnili protiv.[13] HRS-ov prijedlog je ipak prihvaćen od strane Vlade RH, kao i povjerenstva Vijeća ministara, te je GP Gabela polje je preimenovan u GP za međunarodni cestovni promet.

Na izborima u Republici Hrvatskoj, ova se politička stranka našla u koaliciji s Mostom nezavisnih lista u 11. izbornoj jedinici koja obuhvaća hrvatske državljane van domovine. Razlog izlaska na izbore u stranci je objašnjen navodom da je hrvatski narod u BiH obespravljen ne samo djelovanjem međunarodne zajednice, djelovanjem unitarističke politike Sarajeva i separatističke politike iz Banja Luke, nego i djelovanjem koruptivno klijentelističke i neokomunističke politike aktualnog političkog vodstva Hrvata u BiH.[2]

Ideologija[uredi | uredi izvor]

Na Osnivačkoj skupštini, njen predsjednik Slaven Raguž obznanio je da će HRS biti politička stranka koja će djelovati na lokalnim razinama kao oporba već postojećim političkim strankama. HRS se između ostalog zalaže za teritorijalnu autonomiju kroz federalnu jedinicu s relativnom hrvatskom većinom. Kao temelj djelovanja preuzet je dokument Biskupske konferencije BiH Politika po mjeri čovjeka, te je s tim u vezi HRS prihvatio demokršćanska načela i pripada desnom centru.[8]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ www.oslobodjenje.ba, "Hrvatska republikanska stranka: Treća jedinica sa hrvatskom većinom", objavljeno 13. maja 2014., pristupljeno 13. juna 2020.
  2. ^ a b "Most i Hrvatska republikanska stranka zajedno na listi za dijasporu". Dnevnik.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2023-09-05.
  3. ^ "Martin Raguž novi je predsjednik HDZ-a 1990". www.hercegovina.info (jezik: hrvatski). 2013-06-07. Pristupljeno 2023-09-05.
  4. ^ "1990 zašto, 1990 zato". www.hercegovina.info (jezik: hrvatski). 2014-01-16. Pristupljeno 2023-09-05.
  5. ^ "HDZ 1990. više nema klub zastupnika u Parlamentu FBiH". www.vecernji.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2023-09-05.
  6. ^ Slaven Raguž napustio HDZ 1990 Arhivirano 17. 10. 2014. na Wayback Machine. Bljesak, 26. aprila 2014. Pristupljeno 13. juna 2020.
  7. ^ "Dnevno.hr". Dnevno.hr (jezik: hrvatski). 2023-09-05. Pristupljeno 2023-09-05.
  8. ^ a b "Republikanci: Hrvati u BiH dobili još jednu stranku". Bljesak.info (jezik: engleski). Pristupljeno 2023-09-05.
  9. ^ Urednik (2014-06-09). "HRS oštro protiv uplovljavanju brodova u Neumski zaljev". Hrvatski Medijski Servis (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2023-09-05.
  10. ^ Uredništvo, IDPI / (2014-06-30). "Diplomacija topovnjača u Neumskom zaljevu". IDPI (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2023-09-05.
  11. ^ "Slobodna Dalmacija - Dragana Olujić savjetuje: Izbjegavajte prerađenu hranu, masti jedite - ali umjereno". slobodnadalmacija.hr (jezik: hrvatski). 2014-10-20. Pristupljeno 2023-09-05.
  12. ^ Desk (2015-06-22). "USKORO MANJE GUŽVE HRS 'progurao' u Sabor RH inicijativu o GP Gabela Polje - Poskok.infoPoskok.info" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2023-09-05.
  13. ^ "Gabela Polje: Prijelaz žele, pa ga ne žele?!". Bljesak.info (jezik: engleski). Pristupljeno 2023-09-05.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_republikanska_stranka&oldid=3539378"