Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
 | |
| Predsjednik | Dragan Čović |
| Sekretar | Božo Ljubić |
| Sjedište | Mostar, Bosna i Hercegovina |
| Ideologija | Hrvatski nacionalizam |
| Boje | |
| Predstavnički dom BiH | 5 / 42
|
| Dom naroda BiH | 4 / 15
|
| Predstavnički dom FBiH | 18 / 98
|
| Dom naroda FBiH | 14 / 58
|
| Veb-sajt | |
| hnsbih.ba | |
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (skr. HNS) krovna je organizacija hrvatskih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini.
Historija[uredi | uredi izvor]
Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine, kao odgovor na proces većine hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je kulminirao nametanjem Barryevih izmjena i dopuna Izbornih pravila i propisa u BiH, prva sjednica (osnivačka sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH održana je 28. oktobra 2000. godine u Novom Travniku, gdje je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.
Na osnovu zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić podnio je 6. decembra 2000. godine Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa (" Barryjevi amandmani ") po kojima se biraju predstavnici za Dom naroda FBiH i Dom naroda BiH iz reda hrvatskog naroda, izmijenjen i dopunjen 22. decembra 2000. godine s prijedlogom za donošenje privremene mjere, ali je Ustavni sud BiH ponovnim glasanjem odbio ovaj zahtjev zbog nedostatka nadležnosti u slučaju.
Nakon treće sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. marta 2001. godine u Mostaru, na kojem su donesene odluke o uspostavi Međukantonalnog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika hrvatske samouprave u BiH i Platforme o demokratskoj i samoodrživoj BiH, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch smijenjuje Antu Jelavića s mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH s obrazloženjem da su te odluke ugrozile ustavni poredak Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.
U prvoj polovini 2002. HDZ BiH i stranke okupljene pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH nisu potpisale tzv. Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama[1] koje je predložio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, a prihvatio predstavnik Saveza za promjene Krešimir Zubak, nakon čega su hrvatski predstavnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora odbili Petritscheve amandmane [2] na Ustav FBiH zasnovan na tzv. Sarajevski sporazum u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch svojom odlukom nametnuo uz pomoć bonskih ovlasti.
Predsjednik Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora bio je Ante Jelavić, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Tri potpredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su Zdravko Hrstić ( HSP BiH ), Ante Pašalić ( HKDU BiH ) i Petar Milić (osnivač Hrvatskih kršćanskih demokrata ).[3]
Hrvatski narodni sabor, kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini, obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u Bosni i Hercegovini s ciljem sprečavanja majorizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini . Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990. Božo Ljubić 22. marta 2011. godine najavili su obnovu Hrvatskog narodnog sabora nakon formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Hercegovina. Federalna vlada formirana je 17. marta i nije uključivala stranke za koje je glasala većina bosanskohercegovačkih Hrvata, tj. nije uključivala ta dva HDZ-a. Vladu su činile Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Stranka demokratske akcije, Narodna stranka za boljitak i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine . Predsjednici oba HDZ-a vladu su nazvali nezakonitom.[4]
Sabor je obnovljen 19. aprila 2011. godine u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru . Na četvrtoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH započnu dugu političku borbu za ravnopravnost Hrvata u BiH, što znači promjenu Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakon.[5]
Dragan Čović izabran je za predsjednika Predsjedništva HNS-a, a Božo Ljubić za predsjednika Glavnog vijeća HNS-a političko-operativnog tijela HNS-a, koje je osnovano s ciljem koordinacije politike u svim područjima u kojima žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Briselu.[5] HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostaviti treću federalnu jedinicu (entitet) s hrvatskom većinom.[6]
Na 5. sjednici održanoj 2013. godine na početku Sabora izabrano je Radno predsjedništvo HNS-a BiH, na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, te Odbor za vjerodajnice na čelu sa Josipom Merdžem kao predsjednikom.[7]
Članovi[uredi | uredi izvor]
Nakon posljednje sjednice Hrvatskog narodnog sabora, članice HNS-a su:[8]
| Ime političke stranke | Skr. | Predsjednik |
|---|---|---|
| Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine | HDZ BiH | Dragan Čović |
| Hrvatska demokratska zajednica 1990 | HDZ 1990 | Ilija Cvitanović |
| Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine | HSP BiH | Stanko Primorac |
| Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić | HSS SR | Anto Lozančić |
| Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine | HSS BiH | Mario Karamatić |
| Hrvatski savez HKDU - HRAST | HS | Pero Barbarić Pepi[9] |
| Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine | HSP AS | Milijan Nakić |
| Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine | HKDU BiH | Ivan Musa |
| Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine | HDU BiH | Miro Grabovac Titan |
| Hrvatska nezavisna lista | HNL | Josip Perić[9] |
| Hrvatska lista za Livno | HLL | Jakov Perković[10] |
| Hrvatska republikanska stranka | HRS | Slaven Raguž |
| Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu | ČNS | Mirko Vasilj[11] |
Sjednice[uredi | uredi izvor]
| Sjednice[12] | Datum | Mjesto |
|---|---|---|
| Prva sjednica | 28. oktobra 2000. | Novi Travnik |
| Druga sjednica | 16. decembra 2000. | Tuzla |
| Treća sjednica | 3. marta 2001. | Mostar |
| Četvrta sjednica | 19. aprila 2011. | Mostar |
| Peta sjednica | 6. aprila 2013. | Mostar |
| Šesta sjednica | 28. februara 2015. | Mostar |
| Sedma sjednica | 28. januara 2017. | Mostar |
| Osma sjednica | 26. januara 2019. | Mostar |
Zastupljenost u skupštinama Federacije BiH[uredi | uredi izvor]
| Kanton | Broj predstavnika |
|---|---|
 Unsko-sanski kanton
|
0 / 25
|
 Posavski kanton
|
14 / 21
|
 Tuzlanski kanton
|
0 / 35
|
 Zeničko-dobojski kanton
|
3 / 35
|
 Bosansko-podrinjski kanton Goražde
|
0 / 25
|
 Srednjobosanski kanton
|
10 / 30
|
 Hercegovačko-neretvanski kanton
|
16 / 30
|
 Zapadnohercegovački kanton
|
23 / 23
|
 Kanton Sarajevo
|
0 / 35
|
| Kanton 10
|
16 / 25
|
| Ukupno | 72 / 282
|
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini
- Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
- Dragan Čović
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama". Hrvatska radiotelevizija. Arhivirano s originala, 21. 12. 2016. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Petritschevi ustavni amadmani". Hrvatska radiotelevizija. Arhivirano s originala, 21. 12. 2016. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ HRT.hr Archived 2014-02-20 na Wayback Machine Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku
- ^ "Hrvatski narodni sabor". Večenji list. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji". Vecernji list. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Krešić, Zoran. "Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu". Večernji list. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Počelo 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH 6. travnja 2013.
- ^ "Članice - Hrvatski narodni sabor BiH". HNS BiH. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Hrvatski savez HKDU-Hrast i HNL zajednički izlaze na izbore 2018". Glas Brotnja. 10. 10. 2017. Arhivirano s originala, 14. 10. 2017. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Napadnut predsjednik Hrvatske liste za Livno". Bljesak.info. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Izvjestaj - Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu" (PDF).
- ^ "Zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora". HNS BiH. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)