Opsada Jajca 1463.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Jajca 1463.
borba evropskih država protiv osmanlijskih osvajanja u Evropi

dio stare jajačke tvrđave
Datum5/6. oktobar – 25. decembar 1463.
LokacijaJajce, Bosansko Kraljevstvo okupirano od Osmanlija
Ishodpobjeda Ugarskog Kraljevstva
Sukobljene strane
Ugarsko Kraljevstvo Osmanlijsko Carstvo
Komandanti
kralj Matija Korvin
kapetan gornje Ugarske Mirko Zapolja[1],
hrvatski ko-ban Stjepan Frankopan,
knez Martin Frankopan,
biskup Ivan Česmički
vezir Adni Mahmud-paša Anđelović,
sandžak-beg Mehmed-beg Minetović,
Jusuf-beg, kapetan jajačke tvrđave
Žrtve
nepoznato nepoznato

Opsada Jajca 1463. bio je oružani konflikt između vojnih jedinica Ugarskog Kraljevstva i snaga Osmanlijskog Carstva oko kontrole jajačke tvrđave. Osmanlije su zauzele Jajce u junu 1463, ali ih je ugarski kralj Matija Korvin[2] odlučio izbaciti iz Bosne te je preduzeo veliki vojni poduhvat. Jedna od operacija tog poduhvata bila je opsada Jajca, važne tvrđave bivše države, koja je na Božić 1463.[3] uspješno završila. Nakon zauzeća, Jajce je sljedećih 65 godina bilo pod ugarskom vlašću da bi ga 1528. trajno osvojile Osmanlije.

Političko-vojna pozadina[uredi | uredi izvor]

Jajce, mjesto u srednjovjekovnim Donjim Krajima, prvi se put u dokumentima spominje 1396. kao posjed vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića. U 15. stoljeću postaje glavni grad nezavisne Kraljevine Bosne, kada je kralj Stjepan Tomaš u njemu smjestio svoj kraljevski dvor. U njemu je 1461. okrunjen njegov sin Stjepan Tomašević. Mada su Osmanlije vršile pritisak na istočne bosanske granice, mladi kralj je 1462. odlučio da im više ne plaća danak u novcu, što je dovelo do okupacije Bosne.

Sultan Mehmed Osvajač u junu 1463. s velikom vojskom okupirao je Bosnu, zauzevši mnoge tvrđave i naselja, među kojima i Jajce. Vidjevši veliku opasnost kojoj je izloženo njegovo kraljevstvo, kralj Matija Korvin ubrzo je preduzeo odlučne korake za jačanje odbrambene moći svoje države te je osposobio svoju vojsku. Uspostavio je profesionalnu, stajaću plaćeničku vojsku, koja je po boji oklopa i vojne odjeće dobila naziv Crna četa. Proveo je i poreznu reformu, koja je najviše pogodila visoko plemstvo, a kralj se sve više oslanjao na srednje i niže plemstvo.

Poslije pada Bosne glavnina osmanlijske vojske predvođena sultanom povukla se prema jugoistoku, ostavivši samo manje jedinice u zauzetim tvrđavama, Matija Korvin je odlučio da iskoristi priliku i podvrgne to područje pod svoju vlast. U ranu jesen 1463. kralj je sakupio veliku vojsku u kojoj su bili mnogi hrvatsko-ugarski plemići, među kojima glavni kapetan gornje Ugarske Mirko Zapolja, hrvatski ko-ban Stjepan Frankopan Modruški, erdeljski vojvoda Ivan Pongrácz od Dengelega, pečuški biskup Ivan Česmički[4], prepošt Gaspar Bak od Berenda, zatim Nikola Iločki, Matija Gereb, Jan Vitovec i drugi.

Korvinova vojska prešla je Savu kod Stare Gradiške i krenula prema Bosni. Manji dio vojske, na čelu s Mirkom Zapoljom, krenuo je na jug dolinom Vrbasa, a drugi dio, sa samim kraljem, zapadnije prema Ključu. Njemu su se priključile jedinice koje je sa zapada Hrvatske, iz smjera Bihaća, doveo knez Martin Frankopan. Procjenjuje se da je Matija Korvin raspolagao s 20.000 ljudi. Zauzevši usput u tom pohodu nekoliko bosanskih utvrda, kraljevska armija početkom oktobra došla je do Jajca te se počela pripremati za njegovo oslobađanje od osmanlijske vlasti.

Opsada[uredi | uredi izvor]

Opsada Jajca počela je 5/6. oktobra 1463. Jedinice Matije Korvina posjedovale su opsadne sprave i topove, koji su tukli osmanlijske položaje. Ubrzo potom, već poslije četiri dana opsade, Osmanlije, kojih je bilo približno hiljadu, bile su primorani napustiti podgrađe Jajca i povući se u tvrđavu, gdje su, iza debelih zidina, bili mnogo sigurniji. Opsada se odužila, a kralj je na neko vrijeme napustio područje Jajca, ostavivši svojim vojskovođama da nastave s operacijom zauzimanja jajačke tvrđave.

Matija Korvin vratio se na bojište podno Jajca 6. decembra 1463, došavši lično podržati i predvoditi svoju vojsku koja je opsjedala tvrđavu. Pritom je Turcima poslao poziv da se predaju i pređu u njegovu vojsku, a zauzvrat im je ponudio određene povlastice, odnosno posjede u njegovom kraljevstvu.

Opsada je trajala sve do Božića, kada se 25. decembra 1463. osmanlijska posada predala. Predaju jajačke tvrđave u Korvinove ruke obavio je njen zapovjednik Jusuf-beg. Članovi njegove posade mogli su napustiti bojište, ali bez svojih stvari i robova. Neki od njih odazvali su se kraljevom pozivu i pridružili se njegovim trupama. Jajce je tako, nakon samo nekoliko mjeseci pod osmanlijskom vlašću, postalo dio Ugarskog Kraljevstva i to ostalo sljedećih 65 godina, kada su ga Osmanlije 1528. ponovo zauzele i priključile svojoj državi.

Posljedice[uredi | uredi izvor]

Osim Jajca, vojska Matije Korvina zauzela je veća područja Bosanskog Kraljevstva, među kojima tvrđave i naselja Ključ, Vrbaški grad, Vinac, Zvečaj, Teočak, Zvornik, Srebrenik i druge. Na području Donjih Kraja osnovana je Jajačka banovina, a na području Usore i Soli Srebrenička banovina. Osmanlijama je tada pod kontrolom ostala samo "gornja ili prava Bosna" s Podrinjem.

U ljeto sljedeće, 1464. godine osmanlijska vojska pokušala je opsadom osvojiti Jajce, ali nije uspjela. Isto je bezuspješno pokušala još nekoliko puta u sljedećim decenijama, a tek 1528[5], nakon 65 godina, Jajce se nije uspjelo odbraniti nego je potpalo pod vlast Osmanlijskog Carstva.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1], Hrvatska enciklopedija LZMK; pristupljeno 11. 6. 2022.
  2. ^ [2], Hrvatska enciklopedija, LZMK; pristupljeno 11. 6. 2022.
  3. ^ Dorijan Rigo. "Protivosmanlijsko djelovanje kralja Matije Korvina". Pristupljeno 11. 6. 2022.
  4. ^ Elizabeta Jurkić. "Matija Korvin i obrana Kraljevine Hrvatske". Pristupljeno 11. 6. 2022.
  5. ^ [3], Književnik, str. 511; pristupljeno 11. 6. 2022.