Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu

Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu

Hrvatsko narodno kazalište (bos. Hrvatsko narodno pozorište) osnovano je 1836. godine. Te godine Zagreb dobija prvu profesionalnu pozorišnu ustanovu i zgradu, koju novcem dobijenim na bečkoj lutriji, gradi veletrgovac Kristofor Stanković na Markovom trgu, na zemljištu darovanom od gradskog magistrata.

Uz gostujuća strana pozorišna društva, 1840. godine na toj sceni je prikazan prvi pozorišni komad na hrvatskom jeziku, Kukuljevićeva junačka igra, Juran i Sofija ili Turci pod Siskom, u izvedbi Domorodnog teatralnog društva, a 1846. godine i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Na pozornici ovog gornjogradskog pozorišta 1860. godine započinje sa radom današnje Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu, i to u početku samo kao dramsko pozorište, koje je Hrvatski sabor pozorišnim zakonom (donesenim sljedeće godine), proglasio zemaljskim zavodom.

Širenjem grada, nastaje potreba za novim scenskim prostorom, i nakon desetak godina razmišljanja, odlučeno je da se izgradi novo nacionalno pozorište na prostranom trgu u donjem dijelu grada. Taj dio grada je i urbanističkim planom predviđen kao kulturno središte.

Nacrti za izgradnju zgrade naručeni su od poznatih bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, autora još četrdesetak evropskih pozorišnih zgrada. Nakon šesnaest i po mjeseci radova, pozorište je dovršeno tačno prema planu, i svečano otvoreno 14. septembra 1895. godine. Otvorenju je prisustvovao kralj Franjo Josip I, i isti je izveo simbolični završni udarac srebrnim čekićem na balkonskoj ogradi iznad glavnog ulaza.

Neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu okružena je brojnim zgradama velike historijske vrijednosti, koje reprezentuju hrvatsku arhitekturu s kraja 19. i početka 20. vijeka.

Također pogledajte

• Historija Hrvatske

Vanjski linkovi

• Službena stranica