Hungarizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Hungarizmi ili mađarizmi su posvojenice (onomizmi) ili posuđenice su u bosanskom, kao i u ostalim južnoslavenskim jezicima, riječi koje potiču iz mađarskog jezika.

Najčešći hungarizmi u bosanskom jeziku su:

  • baršun – pliš
  • bitanga – ljenčina, probisvijet, propalica
  • bunda – krzneni kaput
  • čardaš – mađarski ples
  • čizma – vrsta obuće
  • čopor – krdo, stado, jato
  • đilkoš – dripac, fićfirić
  • gulaš – vrsta jela
  • gumb – dugme
  • hahar – raskalašni lopovčić, huligan
  • karika – veza, spona, beočug
  • kečiga – vrsta ribe
  • kočija – osobna zaprežna kola, fijaker
  • kip – skulptura, spomenik, statua
  • lopta – kugla
  • mačka – životinjska vrsta
  • mamlaz – kreten, smutljivac, smotanko, idiot
  • marva – stoka
  • pandur – policajac
  • punđa – oblik frizure
  • roštilj – naprava i produkt roštiljanja
  • soba – prostorija
  • tabla – ploča
  • teret – teret, tovar
  • sablja – posebna forma hladnog oružja
  • šogor – šura, šurjak, ženin brat[1][2]

Većina ovih riječi su posvojenice za koje nemamo precizniju zamjenu na bosanskom. Mađarski jezik se historijski širio na južnoslavensko govorno područje, u toku i nakon prodora Mađara i Austrougara na Balkan, od Srednjeg vijeka naovamo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vrančić - slika". ffzg.hr. Portal hrvatske rječničke baštine. Arhivirano s originala, 4 Mart 2016. Pristupljeno 1. 8. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ Làszló Hadrovics (1985). Ungarische Elemente im Serbokroatischen. Böhlau. ISBN 978-3-412-00984-7. 

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]