Idi na sadržaj

Husnija Kamberović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Husnija Kamberović
Rođenje (1963-09-06) 6. septembar 1963 (62 godine)
Gradačac, SFRJ
NacionalnostBošnjak
Zanimanjehistoričar

Husnija Kamberović, bosanskohercegovački historičar, rođen u selu Mionica kod Gradačca, (1963).

U Gradačcu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1987. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu odbranio je magistarski rad pod nazivom: Prelazak radne snage iz agrara u industriju u Bosni i Hercegovini 1945 – 1953., i 2011. doktorsku disertaciju pod nazivom: Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine.[1][2]

Radio je u Institutu za historiju u Banjoj Luci (1988- 1989), a od 1989. do 2017. radio u Institutu za historiju u Sarajevu, gdje je od 2002. do 2016. obavljao dužnost direktora i bio urednik časopisa "Prilozi Instituta za istoriju".[2] Sada je redovni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od 2013. predsjednik je Udruženja za modernu historiju.

Učestvovao je na većem broju naučnih skupova i objavio veći broj radova. Do sada je objavio 9 knjiga i blizu 100 naučnih radova o historiji Bosne i Hercegovine u 19. i 20. vijeku.[1][3][4]

Knjige

[uredi | uredi izvor]
  1. Prema modernom društvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, Tešanj, 2000.
  2. Husein-kapetan Gradaščević (1802—1834): Biografija, Gradačac, 2002.
  3. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine, Zagreb-Sarajevo, 2003.
  4. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine, (drugo izdanje) Sarajevo, 2005.
  5. Mehmed Spaho (1883-1939) Politička biografija, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 2009.
  6. Hod po trnju. Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća, Sarajevo, Institut za istoriju, 2011.
  7. Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike, Zagreb, Srednja Europa, 2012.
  8. Džemal Bijedić. Politička biografija, Mostar, Muzej Hercegovine, 2012.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 "Husnija Kamberovic - unsa-ba.academia.edu". unsa-ba.academia.edu. Pristupljeno 4. 8. 2020.
  2. 1 2 Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Jugoslavija u istorijskoj perspektivi
  3. "Husnija Kamberović - Hrvatski institut za povijest ISP". www.isp.hr. University of Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Retrieved 2. august 2020.
  4. "H. Kamberovic CV - oei.fu-berlin.de - Projekte - Nation-building - Project team - Research team - Bosnia and Herzegovina" (pdf). oei.fu-berlin.de. Berlin. Pristupljuje 2. augusta 2020.