Idi na sadržaj

Iain Banks

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Iain Banks
Iain Banks 2009.
Rođenje (1954-02-16) 16. februar 1954.
Dunfermline, Fife, Škotska
Smrt9. juni 2013(2013-06-09) (59 godina)
Kirkcaldy, Fife, Škotska
ZanimanjePisac
Period1984–2013.
ŽanrNaučna fantastika
Suprug(a)
  • Annie Blackburn ​(v. 1992; raz. 2007)[1][2][3]
  • Adele Hartley ​(v. 2013)

Iain Menzies Banks (16. februar 1954 – 9. juni 2013) bio je škotski pisac naučne fantastike,koji je pisao popularnu fikciju kao Iain Banks i naučnu fantastiku kao Iain M. Banks. Njegove knjige su adaptirane za pozorište, radio i televiziju. Godine 2008. The Times je uvrstio Banksa na svoju listu 50 najvećih britanskih pisaca od 1945.[4]

Banks je počeo pisati puno radno vrijeme nakon uspjeha svog debitantskog romana Tvornica osa(1984), koji je od tada prodan u preko milion primjeraka i preveden na 80 jezika.[5] Roman je proglašen jednom od 100 najboljih knjiga 20. stoljeća u anketi iz 1997;[a][6] Godine 2016. rangiran je kao drugi najbolji škotski roman svih vremena u anketi BBC-a za Škotsku.[b][7] Njegova prva naučnofantastična knjiga, Razmisli Plebasu (1987), označila je početak serije Kultura, koja se sastoji od deset romana.

U aprilu 2013, Banks je otkrio da ima neoperabilni rak i da je malo vjerovatno da će živjeti duže od godinu dana.[8] Umro je 9. juna 2013. u dobi od 59 godina.[9]

Rani život

[uredi | uredi izvor]

Banks je rođen u Dunfermlineu, Fife, od majke koja je bila profesionalna klizačica na ledu i oca koji je bio oficir u Admiralitetu. Kao jedinac, živio je u Sjevernom Queensferryju do devete godine, blizu pomorskih dokova u Rosythu, gdje je bio stacioniran njegov otac.[8][10] [11] Porodica se potom preselila u Gourock zbog očevog posla.[12] Kada ga je neko upoznao sa naučnom fantastikom dajući mu knjigu Kemlo and the Zones of Silence Reginalda Aleca Martina, nastavio je čitati serijal, što ga je ohrabrilo da i sam piše naučnu fantastiku.[13][14] Banks je pohađao srednje škole Gourock i Greenock. Od 1972. do 1975, Banks je studirao engleski jezik, filozofiju i psihologiju na Univerzitetu Stirling.[12][15]

Nakon diplomiranja, Banks je radio niz poslova koji su mu omogućavali da piše uvečer. To je podržavalo njegovo pisanje tokom 1990-ih godina i omogućavalo mu da pravi duge pauze između ugovora, tokom kojih je putovao po Evropi i Sjevernoj Americi. Tokom ovog perioda, radio je kao IBM-ov 'Expediter Analyser' (vrsta službenika za nabavku), tehničar za testiranje za British Steel Corporation i službenik za obračun troškova u advokatskoj firmi u londonskoj Chancery Lane.[10]

Karijera

[uredi | uredi izvor]

Pisanje

[uredi | uredi izvor]

Banks je počeo pisati sa 11 godina. Prvi roman, The Hungarian Lift-Jet, završio je sa 16 godina, a drugi, TTR (također pod nazivom The Tashkent Rambler) u prvoj godini studija na Univerzitetu Stirling 1972.[10][16] Iako je sebe vidio uglavnom kao autora naučne fantastike, problemi s izdavaštvom naveli su ga da se posveti mainstream fikciji. Njegov prvi objavljeni roman Tvornica osa pojavio se 1984, kada je imao trideset godina.[17] Nakon uspjeha Osine fabrike, Banks je počeo pisati puno radno vrijeme. Njegov urednik u Macmillan-u, James Hale, savjetovao mu je da piše knjigu godišnje, što je on pristao i učiniti.[10]

Njegov drugi roman Hodanje po staklu uslijedio je 1985, zatim Most 1986, a 1987. Espedair ulica, koji je kasnije emitiran kao serija na BBC Radio 4.[15] Njegova prva objavljena naučnofantastična knjiga, Razmisli Plebasu, pojavila se 1987. i bila je prva od nekoliko u hvaljenoj seriji "Kultura". Banks je kao uzore naveo Roberta A. Heinleina, Isaaca Asimova, Arthura C. Clarkea, Briana Aldissa, M. Johna Harrisona i Dana Simmonsa.[18] Vranina cesta, objavljen 1992, adaptiran je kao BBC-jeva televizijska serija.[19] Banks je nastavio pisati i naučnofantastična i popularna djela. Godine 2004. napisao je "Raw Spirit" (s podnaslovom "In Search of the Perfect Dram"), putopisnu knjigu o Banksovim posjetama destilerijama single malt viskija u Škotskoj u potrazi za najboljim viskijem, uključujući i njegova razmišljanja o drugim temama kao što su putevi, automobili i politika.[20]

Objavljivao je djela pod dva imena. Roditelji su ga nazvali "Iain Menzies Banks", ali je njegov otac greškom izostavio srednje ime prilikom registracije sina. Banks je i dalje koristio srednje ime i predao je Osinu fabriku na objavljivanje kao "Iain M. Banks". Njegov urednik se raspitao o mogućnosti izostavljanja slova 'M' jer se činilo "previše zahtjevnim" i postojala je mogućnost zabune s Rosie M. Banks, romantičnom romanopiskinjom iz romana o Jeevesu P. G. Wodehousea; Banks je pristao na izostavljanje. Nakon tri mejnstrim romana, Banksovi izdavači su pristali objaviti njegov prvi naučnofantastični roman Razmisli Plebasu. Kako bi napravio razliku između mejnstrima i naučne fantastike, Banks je predložio vraćanje slova 'M' u njegovo ime, koje je potom korišteno u svim njegovim naučnofantastičnim djelima.[11][21] Banks je trebao biti počasni gost na Svjetskoj konvenciji naučne fantastike 2014, Loncon 3, ali je umro godine prije.[22]

Banks potpisuje knjige na 63. Svjetskoj konvenciji naučne fantastike u Glasgowu, august 2005.

Do svoje smrti u junu 2013, objavio je 26 romana. Njegov posljednji roman "Kamenolom" pojavio se u junu 2013, mjesecu njegove smrti, objavljen posthumno kao njegov 27. roman.[23] Njegovo posljednje djelo, zbirka poezije, izdata je u februaru 2015.[24] U intervjuu u januaru 2013, također je spomenuo da ima ideju za zaplet za još jedan roman u serijalu Kultura, koji bi najvjerovatnije bio njegova sljedeća knjiga i planiran je za objavljivanje 2014.[25] Banks je pisao u raznim kategorijama, ali je rekao da najviše uživa u naučnoj fantastici.[26]

U februaru 2018, projekat objavljivanja Banksovih neviđenih ranih crteža, mapa i skica iz univerzuma Kulture, zajedno s njegovim spisima i bilješkama o okruženju, bio je u toku.[27] Godine 2021, odgođeni pojedinačni tom knjige Kultura: Bilješke i crteži je otkazan i zamijenjen s dva odvojena toma: knjigom pejzaža Kultura: Crteži i pratećim tomom koji sadrži bilješke, odlomke i novi tekst Kena MacLeoda.[28] Kultura: Crteži je objavljena 7. novembra 2023, dok je prateći tom bez naslova bio planiran za kraj 2024.[29][30]

Radio i televizija

[uredi | uredi izvor]

Banks je bio tema dokumentarca pod nazivom Čudni svjetovi Iain Banksovog South Bank Showa (1997) koji je ispitivao njegovo pisanje u mainstream stilu, te je bio gost u studiju u posljednjoj epizodi radio emisije Marca Rileyja "Rocket Science", emitirane na BBC Radio 6 Music.[31] Audio verzija pjesme "Posao", s savremenom muzikom, koju je aranžirao Paul Oakenfold, emitirana je u oktobru 1999. na Galaxy FM-u kao deseti Urban Soundtrack. Banksov "State of the Art", koji je za radio adaptirao Paul Cornell, emitiran je na BBC Radiju 4 2009, a producirala i režirala Nadia Molinari.[32][33] Godine 1998. "Espedair ulica" dramatizirana je kao serija za Radio 4, koju je predstavio Paul Gambaccini u stilu dokumentarca za Radio 1.

Godine 2011. Banks se pojavio u programu BBC Radija 4 "Saturday Live". Banks je u ovom pojavljivanju ponovo potvrdio svoj ateizam, objašnjavajući smrt kao važan "dio cjelokupnosti života" koji treba tretirati realistično, a ne strahovati od njega.[34][35]

Banks se pojavio u BBC-jevom televizijskom programu "Question Time", emisiji koja se bavi političkim diskusijama. Godine 2006. predvodio je tim pisaca do pobjede u posebnoj seriji BBC Two's University Challenge. Banks je također osvojio nagradu za izdanje BBC One's Celebrity Mastermind iz 2006. ; autor je odabrao "Malt whisky and the distilleries of Scotland" kao svoju specijalizovanu temu.[31][36]Stuart Jeffries (25. 5. 2007). "A man of culture". The Guardian. Pristupljeno 6. 4. 2013.</ref>

Njegov posljednji intervju bio je s Kirsty Wark, emitiran na BBC Two Scotland kao Iain Banks: Raw Spirit, 12. juna 2013.[37]

BBC One Scotland i BBC Two emitirali su adaptaciju njegovog romana Stonemouth u junu 2015.

Pozorište

[uredi | uredi izvor]

Banks je učestvovao u pozorišnoj produkciji predstave Prokletstvo Iaina Banksa, koju je napisao Maxton Walker[36] i koja je izvedena na festivalu Edinburgh Fringe 1999. Banks je često sarađivao sa kompozitorom muzike za predstavu Garyjem Lloydom, na primjer na zbirci pjesama koju su zajedno komponovali kao počast izmišljenom bendu Frozen Gold iz Banksovog romana Espedair ulica. Lloyd je također komponovao muziku za govornu i muzičku produkciju svog romana Most,[38] kojem je Banks sam posudio glas i u kojem je učestvovala glumačka postava od 40 muzičara, a koju je Codex Records objavio na CD-u 1996. Lloyd je snimio Banksa za uključivanje u predstavu kao bestjelesni glas samog sebe u snovima jednog od članova glumačke ekipe. Lloyd je objasnio svoju saradnju s Banksom na njihovim prvim verzijama pjesme Espedair ulica (kasnije verzije datiraju između 2005. i 2013) u članku u Guardianu prije premijere filma Prokletstvo Iaina Banksa:

Kada mi ih je [Banks] prvi put pustio, mislim da je bio zabrinut da možda nisu dovoljno dobre (neke od njih datiraju iz 1973. i nikada ih niko prije nije čuo). Nije trebao brinuti. Fantastične su. Robujemo kako bismo pjesme doveli do faze u kojoj možemo otići u studio i napraviti demo. Iain svira melodije na svom najsavremenijem Apple Macu u Edinburghu i šalje ih meni u Chester gdje ih ja stavljam na svoj Atari.[38]

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]

Fikcija

[uredi | uredi izvor]
  • Tvornica osa (1984). London: Macmillan. ISBN 0-333-36380-9.
  • Hodanje po staklu (1985). London: Macmillan. ISBN 0-333-37986-1.
  • Most (1986). London: Macmillan. ISBN 0-333-41285-0.
  • Espedair ulica (1987). London: Macmillan. ISBN 0-333-44916-9. Adaptirano za BBC radio 1998. (režija Dave Batchelor).
  • Kanalni snovi (1989). London: Macmillan. ISBN 0-333-51768-7.
  • Vranina cesta (1992). London: Scribners. ISBN 0-356-20652-1. Adaptirano za BBC TV 1996. (režija Gavin Millar).
  • Saučesništvo (1993). London: Little, Brown Book Group. ISBN 0-316-90688-3. Snimljen film u 2000. (režija Gavin Millar); preimenovano u Retribution for za objavu u SAD-u na DVD/video.
  • Trunka (1995). London: Little, Brown Book Group. ISBN 0-316-91436-3 .
  • Kamena pesma (1997). London: Abacus. ISBN 0-316-64016-6.
  • Poslovni (1999). London: Little, Brown Book Group. ISBN 0-316-64844-2.
  • Smrtni let (2002). London: Little, Brown Book Group. ISBN 0-316-86054-9.
  • Strmi pristup Garbadalu (2007). London: Little, Brown Book Group. ISBN 978-0-316-73105-8.
  • Stonemouth (2012). London: Little, Brown Book Group. ISBN 978-1-4087-0250-5. Adaptirano za BBC TV za emitiranje u 2015. (režija Charles Martin).
  • The Quarry (2013). London: Little, Brown Book Group. ISBN 978-1-4087-0394-6.

Nefikcija

[uredi | uredi izvor]
  • Raw Spirit (2003). London: Century. ISBN 1-84413-195-5.
  • Poems (sa Ken MacLeodom) (2015). London: Little, Brown Group. ISBN 978-1-4087-0587-2.

Naučna fantastika

[uredi | uredi izvor]

Banks je napisao trinaest naučnofantastičnih romana, od kojih je devet dio serije Kultura, i zbirku kratkih priča pod nazivom Stanje umjetnosti (1991), koja uključuje neke priče smještene u isti univerzum. Ova djela fokusiraju se na likove koji su obično na marginama Kulture, anarhističke utopije nakon oskudice.[88] U istom univerzumu postoje i druge civilizacije, na koje Kultura ponekad pokušava utjecati ili ih "kontaktirati", što povremeno rezultira sukobima.[89] Kultura je postigla utopiju predajom kontrole nad svim svojim svjetovima i brodovima osjećajnim vještačkim inteligencijama koje se nazivaju "Umovi".[88]

Kultura (serijal)

[uredi | uredi izvor]
  1. Razmisli Plebasu (1987). London: Macmillan. ISBN 0-333-44138-9
  2. Igrač igara (1988). London: Macmillan. ISBN 0-333-47110-5
  3. The State of the Art novella (1989). Willimantic,CT: Ziesing. ISBN 0-929480-06-6
  4. Upotreba oružja (1990). London: Orbit. ISBN 0-356-19160-5
  5. Excession (1996). London: Orbit. ISBN 1-85723-394-8
  6. Inverzije (1998). London: Orbit. ISBN 1-85723-626-2
  7. Pogled na Vindvard (2000). London: Orbit. ISBN 1-85723-969-5
  8. Materija (2008). London: Orbit. ISBN 978-1-84149-417-3
  9. Surface Detail (2010). London: Orbit. ISBN 978-1-84149-893-5
  10. The Hydrogen Sonata (2012). London: Orbit. ISBN 978-0-356-50150-5

Bilješke

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ The poll was conducted by Waterstones and Channel 4.
  2. ↑ The poll was conducted by BBC Scotland in partnership with the Scottish Book Trust and the Scottish Library and Information Council.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ McDermid, Val (2017). "Banks, Iain (1954–2013), author and composer". Oxford Dictionary of National Biography (online izd.). Oxford University Press. doi:10.1093/ref:odnb/106888. (Subscription or UK public library membership required.)
  2. ↑ Iain Banks: A Biography. Craig Cabell, 2014. Kindle edition, location 472.
  3. ↑ Dunfermline Court (9727) Serial Number: 7674
  4. ↑ "The 50 greatest British writers since 1945". The Times. 5. 1. 2008. Arhivirano s originala, 5. 10. 2009. Pristupljeno 10. 2. 2010.
  5. ↑ "Inside The Wasp Factory". 0. BBC. BBC Radio 4.
  6. ↑ BBC (9. 6. 2013). "Iain Banks dies of cancer aged 59". Web. Pristupljeno 8. 12. 2020.
  7. ↑ "Scotland's Favourite Book". BBC One. London, England: BBC. august 2016. Pristupljeno 4. 11. 2025.
  8. 1 2 "A personal statement from Iain Banks". Iain M Banks. 3. 4. 2013. Arhivirano s originala, 6. 4. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2013.
  9. ↑ "Author Iain Banks dies". BBC News. 9. 6. 2013.
  10. 1 2 3 4 "Doing the Business". The Guardian. 7. 8. 1999. Pristupljeno 6. 4. 2013.
  11. 1 2 "Five Minutes With: Iain M Banks". BBC News. 3. 11. 2012. Pristupljeno 9. 4. 2013.
  12. 1 2 Richard Coles. "Saturday Live 21/05/2011". BBC Radio 4. BBC. Pristupljeno 6. 4. 2013.
  13. ↑ "The Banksoniain #19 - eFanzines.com" (PDF). efanzines.com.
  14. ↑ "Interview: Iain (M) Banks – What's in an M?". Not The Day Job.
  15. 1 2 "Iain Banks". British Council. Arhivirano s originala, 26. 9. 2012. Pristupljeno 3. 4. 2013.
  16. ↑ Caroti, Simone (26. 7. 2018). The Culture Series of Iain M. Banks: A Critical Introduction. McFarland. str. 24. ISBN 978-1-4766-2040-4 – preko Google Books.
  17. ↑ "What's in an M (or) What a difference an M makes". Arhivirano s originala, 28. 9. 2007.
  18. ↑ "Author Iain M. Banks: 'Humanity's future is blister-free calluses!'". CNN. 6. 1. 2009. Arhivirano s originala, 17. 5. 2008. Pristupljeno 3. 4. 2013.
  19. ↑ "Iain Banks: Whit and Excession: Getting Used To Being God". Spike Magazine. 3. 9. 1996. Pristupljeno 3. 4. 2013.
  20. ↑ Horspool, David (6. 12. 2003). "Scotch on the rocks". The Guardian. London. Pristupljeno 18. 6. 2013.
  21. ↑ "Mark Lawson Talks to Ian Banks on BBC TV and Radio". BBC Backstage. 17. 11. 2006. Arhivirano s originala, 24. 4. 2016. Pristupljeno 9. 5. 2013.
  22. ↑ "In the Wake of the British Boom: The 72nd World Science Fiction Convention". Los Angeles Review of Books. 1. 9. 2014. Pristupljeno 6. 10. 2025.
  23. ↑ Jason Boog (6. 5. 2013). "Ian Banks to publish 'The Quarry' in June". GalleyCat. MediaBistro. Arhivirano s originala, 21. 12. 2013. Pristupljeno 10. 5. 2013.
  24. ↑ MacLeod, Ken (14. 2. 2015). "'Readers of Iain Banks's prose will find in his poems much that is familiar'". The Guardian. Pristupljeno 9. 12. 2015.
  25. ↑ Beauchamp, Scott (16. 1. 2013). "'The Future Might Be a Hoot': How Iain M. Banks Imagines Utopia". theatlantic.com.
  26. ↑ Alison Flood (21. 5. 2013). "Iain Banks posts new update to fans on his cancer". the Guardian. Until the last few years or so, when the SF novels started to achieve something approaching parity in sales, the mainstream always out-sold the SF – on average, if my memory isn't letting me down, by a ratio of about three or four to one. I think a lot of people have assumed that the SF was the trashy but high-selling stuff... while I wrote the important, serious, non-genre literary novels. Never been the case, and I can't imagine that I'd have lied about this sort of thing, least of all as some sort of joke. The SF novels have always mattered deeply to me – the Culture series in particular – and while it might not be what people want to hear (academics especially), the mainstream subsidised the SF, not the other way round.
  27. ↑ Flood, Allison (15. 2. 2018). "Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019". The Guardian. Pristupljeno 5. 5. 2023.
  28. ↑ "An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod". Orbit Books. 15. 6. 2021. Pristupljeno 5. 5. 2023.
  29. ↑ "THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks". Orbit Books. 21. 4. 2023. Pristupljeno 5. 5. 2023.
  30. ↑ "The Culture: The Drawings". Hachette UK (jezik: engleski). 5. 4. 2023. Pristupljeno 4. 12. 2023.
  31. 1 2 Simon Johnson (2008). "When is Iain Banks next appearing on TV/Radio?". Iain Banks FAQ. Google, Inc. Arhivirano s originala 5. 5. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2013.CS1 održavanje: unfit URL (link)
  32. ↑ Paul Cornell (1. 3. 2009). "The State of the Art". PaulCornell.com. Google, Inc. Arhivirano s originala, 13. 4. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2013.
  33. ↑ BBC (5. 3. 2009). "The State of the Art Radio Radio 4 dramatisation page". BBC. Pristupljeno 9. 4. 2013.
  34. ↑ Richard Coles. "Saturday Live 21/05/2011". BBC Radio 4. BBC. Pristupljeno 6. 4. 2013.
  35. ↑ "Author Iain Banks: In his own words". BBC News. 9. 6. 2013. Pristupljeno 9. 6. 2013.
  36. 1 2 "Theatre: The Curse of Iain Banks, Gilded Balloon". The Herald Scotland. 11. 8. 1999. Pristupljeno 6. 4. 2013.
  37. ↑ "Iain Banks: Raw Spirit – BBC Two". BBC.
  38. 1 2 Gary Lloyd (22. 7. 1999). "Work in progress". The Guardian. Pristupljeno 6. 4. 2013.

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Iain_Banks&oldid=3913422"