Igman

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 43°46′47″N 18°15′29″E / 43.77972°N 18.25806°E / 43.77972; 18.25806
Igman
Planina
Skijaška skakaonica na Igmanu
Skijaška skakaonica na Igmanu
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Ilidža
Planinski sistem Dinarske planine
Nadmorska visina 1 502 m n.v. 
Koordinate 43°46′47″N 18°15′29″E / 43.77972°N 18.25806°E / 43.77972; 18.25806

Igman je planina u centralnoj Bosni i Hercegovini. To je talasasta površ jugozapadno od Sarajeva, i čini sjeveroistočno krilo planine Bjelašnice. Sa sjeverne strane strmo spušta se prema Ilidži, a na zapadu prema Hadžićima.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Najviši vrhovi su Crni vrh (1502 metara nadmorske visine), Guvno i Ćurino Izgrađena je od krečnjaka i dolomita tercijerske starosti, koji su navučeni preko flišnih naslaga jursko-kredne starosti. Ima brojne škrape, vrtače, i uvale, preko kojih mjestimično dolaze morenske naslage.

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Teren Igmana je bezvodan, a vode se pojavljuju u vidu snažnih vrela u podnožju Igmana kao Vrelo Bosne. Rijeka Bosna, oko koje je nastala naša domovina i po kojoj je cijela zemlja dobila ime, izvire iz planine koja nosi naziv “vođe”.

Klima[uredi | uredi izvor]

Igman je područje najniže zabilježene temperature u regiji, −43 °C. To je posljedica čestih toplotnih inverzija. U nekim dokumentima stoji da je ta planina nazvana po intenzivnom klimatskom fenomenu vezanom za postojanje inverzivnih smrčevih šuma.

Historija[uredi | uredi izvor]

Kroz historiju, planina Igman nikada nije bila gusto naseljena. Osim jedne prethistorijske gradine, na njemu nema drugih arheoloških ostataka naseobina iz prošlosti. Tako je ona dobila epitet tradicionalno čiste planine. Trend nenaseljenosti trajao je stoljećima. Široki plato na Igmanu oduvijek je služio ovdašnjem stanovništvu kao veliki sakupljač i rezervoar vode, nadaleko poznate po kvalitetu.

Ova planina je poznata po događajima iz Drugog svjetskog rata, posebno po Igmanskom maršu.

Nakon oslobođenju, ostao je trend njene nenaseljenosti i tajanstvenosti. Tako je bilo sve do 14. Zimskih olimpijskih igarau Sarajevu 1984., kada su ljepote Igmana otkrivene cijelom svijetu. Uz Jahorinu i Bjelašnicu, bila je jedno od glavnih borilišta. Još uvijek dosta objekata na Igmanu datira iz tog vremena, ali većina je porušena ili devastirana tokom posljednjeg rata. Trenutno postoje planovi za novu žičaru između Igmana i dijela Ilidže – Hrasnice

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu teritorija Igmana sačuvana je nadljudskim naporima boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ova teritorija bila je ključ i osnova da ne padne Sarajevo, a time i cijela zemlja. Čuvena Igmanska bitka iz 1993. godine danas se tradicionalno obilježava sa ciljem da okupi preživjele učesnike odbrane iz svih krajeva BiH, koji će evocirati uspomene i sjećanja na teške godine borbe protiv agresora na BiH, te upoznati mlade generacije sa značajem borbe u sudbonosnim danima odbrane kako Igmana tako i glavnog grada i države Bosne i Hercegovine. Manifestacija se održava u neposrednoj blizini Igmanske džamije, specifične po tome što su je vojnici izgradili za vlastite potrebe tokom rata.

Planina Igman, sa svojom ratnom tradicijom, bila je povod da se jedna nevladina organizacija nazove Igmanska inicijativa. Njen zadatak je da radi na prevazilaženju posljedica rata i uspostavljanju i normalizaciji odnosa u budućnosti.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Danas je Igman jedna od vodećih turističkih atrakcija u okolini grada Sarajeva. Igman je popularna destinacija za planinarenje i skijanje. Planinari su izgradili tri doma. Hrasnički stan je na zapadu, Igman na Malom polju i Javornik na granici sa Bjelašnicom. Na Igmanu – Veliko i Malo Polje, postoji do 39 km staze za nordijsko skijanje od čega je 15 km u funckiji. Postoji i 9 dječijih ski staza sa liftovima. Skijaške skakaonice, izgrađene u vrijeme Igara, nažalost, nisu u funkciji


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]