Idi na sadržaj

Industrieverband Fahrzeugbau

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Industrieverband Fahrzeugbau (IFA)
Industrijaproizvodnja vozila
Sudbinaraspušten nakon ujedinjenja Njemačke
SjedišteChemnitz (tadašnji Karl-Marx-Stadt)
Proizvodibicikli, motocikli, automobili, dostavna vozila, kamioni i traktori
Vlasnikdržavno vlasništvo (Istočna Njemačka)

Industrieverband Fahrzeugbau (IFA) (dosl. Industrijsko udruženje za proizvodnju vozila) bio je savez preduzeća za proizvodnju vozila u Istočnoj Njemačkoj. Kombinati okupljeni u ovom savezu bili su podređeni Ministarstvu opće mašinogradnje, poljoprivrednih mašina i proizvodnje vozila.

Historija

[uredi | uredi izvor]
IFA na sajmu u Leipzigu 1986.

Po nalogu Sovjetske vojne administracije u Njemačkoj (SMAD), eksproprisana preduzeća su grupisana u ukupno 65 industrijskih uprava. To je trebalo osigurati utjecaj SMAD-a, a kasnije i državnih vlada, na preduzeća – od razvoja i nabavke materijala do proizvodnje i prodaje.

Od 18 zapadnosaksonskih preduzeća koja su proizvodila cestovna vozila, 1. jula 1946. osnovana je "Industrijska uprava 19 za proizvodnju vozila" sa sjedištem u Chemnitzu. Slične uprave IV 17 (Dresden) i IV 18 (Leipzig) raspuštene su već 1947, a njihova preduzeća dodijeljena su upravi IV 19. Nakon konstituisanja Njemačke ekonomske komisije, ova uprava je 1. jula 1948. proširena na cijelu teritoriju sovjetske zone pod nazivom IFA Udruženje narodnih fabrika vozila.

Krajem 1940-ih, usljed jačanja državne i ekonomske centralizacije, osnovana su "Udruženja narodnih preduzeća (VVB)". IFA udruženje je raspušteno 1953. i zamijenjeno državnom glavnom upravom, da bi 1958. godine u Karl-Marx-Stadtu (Chemnitzu) bilo stvoreno novo udruženje VVB Automobilbau.

Od 1. januara 1978,[1] u okviru daljih centralizacijskih napora države, udruženje je transformisano u strukturu kombinata. Iako je proizvodnja vozila bila podijeljena u nekoliko kombinata prema asortimanu (kamioni, putnički automobili, autobusi, motocikli, traktori itd), skraćenica IFA je stavljena ispred naziva svih kombinata. Time se želio postići jedinstven i prepoznatljiv identitet na međunarodnom tržištu.

Lista kombinata

[uredi | uredi izvor]

VEB IFA kombinat za privredna vozila Ludwigsfelde

[uredi | uredi izvor]

Matično preduzeće bilo je VEB IFA-Automobilwerke Ludwigsfelde. Pored raznih dobavljača, dio kombinata bila su i preduzeća VEB Robur-Werke Zittau i VEB Fahrzeugwerk Waltershausen (proizvođač vozila Multicar).

Reklama za IFA-u u Leipzigu (naprijed desno, 1981)

VEB IFA kombinat za putničke automobile Karl-Marx-Stadt

[uredi | uredi izvor]

Matično preduzeće bilo je VEB Barkas-Werke Karl-Marx-Stadt. Pored brojnih kooperanata, dio kombinata bili su i VEB Sachsenring Automobilwerke Zwickau (proizvođač Trabanta) i VEB Automobilwerk Eisenach (proizvođač Wartburga).

VEB IFA kombinat za dvotočkaše

[uredi | uredi izvor]

Matično preduzeće bilo je VEB Fahrzeug- und Jagdwaffenwerk „Ernst Thälmann“ Suhl, koje je proizvodilo razne tipove mopeda (Simson). Bicikle je proizvodio VEB Mifa-Werk Sangerhausen, a motocikle VEB Motorradwerk Zschopau (MZ).

Ostali kombinati

[uredi | uredi izvor]
  • VEB IFA kombinat za specijalne nadogradnje i prikolice (pripojen 1983. kombinatu za privredna vozila)
  • VEB IFA kombinat za dijelove vozila
  • VEB IFA-Vertrieb (zadužen za distribuciju domaćih i uvezenih vozila stanovništvu)

Galerija vozila

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Peter Kirchberg: Plaste, Blech und Planwirtschaft. Die Geschichte des Automobilbaus in der DDR. Nicolai, Berlin 2000, ISBN 3-87584-027-5.
  • Suhr, Christian: Von Hornig bis zur IFA: 100 Jahre Karosseriebau in Meerane. Schwarz Druck, Werbung und Verlag GmbH, Meerane 2006, ISBN 3-9811118-0-X.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Wirtschaftsorganisatorische Neuorientierung im Industriezweig Automobilbau der DDR. In: Kraftfahrzeugtechnik 7/1978, S. 197–198.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]