Industrijska revolucija
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Industrijska revolucija predstavlja prijelaz na nove proizvodne procese u periodu od oko 1760. do razdoblja između 1820. i 1840. Ona se sastojala od prijelaza sa ručnih proizvodnih metoda na mašinske, nove hemijske proizvodnje i proces za produkciju gvožđa, poboljšane efiktivnosti snage vode, povećane upotrebe snage pare, i razvoja mašinskih oruđa. Ona je takođe obuhvatala prijelaz sa drveta i drugih bio-goriva na ugalj. Industrija tekstila je bila dominantna tokom industrijske revolucije u pogledu zapošljavanja, vrijednosti proizvoda i investiranog kapitala; tekstilna industrija je takođe bila prva da primjeni moderne metode proizvodnje.[1]
Industrijska revolucija obilježava značajnu historijsku prektretnicu. Ona je utjecala na skoro svaki aspekt dnevnog života na izvjestan način. Specifično, prosječni prihod i veličina populacije su počele da manifestuju ranije neviđeni stepen konstantnog rasta. Neki ekonomisti smatraju da je glavni impakt industrijske revolucije da je standard života generalne populacije počeo da konzistentno raste po prvi put u historiji, mada drugi tvrde nije došlo do znatnog poboljšanja do kasnog 19. i do 20. vijeka.[2][3][4]
Industrijska revolucija je počela u Velikoj Britaniji, i proširila se na Zapadnu Evropu i Sjevernu Ameriku u toku nekoliko dekada.[5] Precizni početak i kraj industrijske revolucije je još uvijek predmet rasprave među historičarima, kao i tempo ekonomskih i društvenih promjena.[6][7][8] GDP po stanovniku je bio uglavnom stabilan prije industrijske revolucije i pojave moderne kapitalističke ekonomije,[9] dok je industrijska revolucija počela eru ekonomskog rasta u kapitalističkim ekonomijama.[10] Ekonomski historičari se slažu da je industrijska revolucija najvažniji događaj u historiji čovječanstva od perioda domestikacije životinja, biljki[11] i vatre.
Prva industrijska revolucija je prerasla u Drugu industrijsku revoluciju tokom prijelaznih godina između 1840. i 1870, kad se nastavilo sa tehnološkim i ekonomskim progresom putem povećane primjene parnog transporta (parne željeznice i brodova), proizvodnjom mašinskog oruđa na velikim skalama i povećanom upotrebom mašinerije u fabrikama na parni pogon.[12]
Parna mašina i njegovo značenje[uredi | uredi izvor]
U 18. vijeku je najveću manufakturnu proizvodnju imala Engleska. U njoj se povećavala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u poduzećima.
U Engleskoj su proizvođači sve više ulagali novac u stvaranje novih izuma. No, najpoznatiji je bio izum parne mašine. Njega je 1764. godine usavršio Škot James Watt. Pronalazak parne mašine izazvao je veliki preokret u proizvodnji, odnosno revoluciju u prerađivačkim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja zamijenjena tvorničkim radom. Promjene izazvane primjenom parne mašine nazivaju se prvom industrijskom revolucijom.
Primjena parne mašine[uredi | uredi izvor]
Novi parne mašine su vrlo brzo pronašli primjenu u fabrikama, rudnicima i saobraćaju. Mašine koji su 'koristili vodenu paru kao pogonsko sredstvo morali su biti od čvrstog materijala - željeza. Zbog toga se naglo povećala potražnja za željeznom rudačom i ugljenom.
Amerikanac Robert Fulton je 1807. sagradio prvi parobrod koji je sa strane imao kotače s lopatama, a zvao je Clermont. Već 1819. godine američki je parobrod Savannah preplovio Atlantski ocean za 26 dana. Godine 1814. Englez George Stephenson' konstruirao je prvu parnu lokomotivu. U početku je išla 20 km/h, a kasnije i brže.
Zvala se Rocket (eng. raketa). Već 1825. u Engleskoj sagrađena je prva željeznička pruga u svijetu. Povezivala je gradove Stockton i Darlington.
Ostali važniji izumi i djela[uredi | uredi izvor]
U doba prve industrijske revolucije pojavili su se mnogi važni izumi koji se i danas koriste. Amerikanac Benjamin Franklin izumio je 1752. munjovod, djelotvornu zaštitu objekata od udara groma. Englez Sir Humphry Davy načinio je 1815. Davyevu svjetiljku koju su koristili rudari. Time je znatno smanjen broj nesreća u rudnicima. Slijepi francuski učitelj Louis Braille izumio je 1829. pismo za slijepce, poznatije kao Brailleovo pismo: slova brojevi i drugi znakovi na papiru označavaju se posebnim rasporedom ispupčenih točkica.
Amerikanac Samuel Morse izumio je 1837. telegraf i posebnu abecedu nazvanu Morseova abeceda koja se sastojala od dugih i kratkih signala za prenošenje poruka na velike udaljenosti.
Godine 1858. položen je prvi podmorski telegrafski kabel između Amerika i Evrope. Francuz Louis Daguerre usavršio je 1839. fotografski aparat, a Amerikanac Charles Goodyear otkrio je vulkanizaciju, tj. način za dobivanje gume iz kaučuka.
Sljedeće godine zalijepljena je na pismo prva poštanska marka na svijetu. Ideju je dao Slovenac Lovrenc Košir, a proveo ju je Englez Rowland Hill. Godine 1854. pojavio se prvi bicikl s pedalama.
Građansko društvo[uredi | uredi izvor]
Tokom druge polovice 18. i prve polovice 19. vijeka odvijao se postupni prijelaz iz starog feudalnog u moderno građansko društvo. Na oblikovanje građanskog društva naročito je utjecala primjena parne mašine u industriji, rudarstvu i saobraćaj. Došlo je do povećanja broja fabrika. U njima je bilo zaposleno sve više radnika. Poslodavci su većinom pripadali građanskom sloju. U većini zapadnih europskih zemalja, osim Nizozemske i Engleske, građanstvo se do 19. stoljeća razvijalo unutar feudalnog sistema, ali nije sudjelovalo u upravljanju državom. Građansko društvo razvilo se i u SAD-u, gdje je sudjelovalo u političkom životu jer u Sjevernoj Americi nije bilo feudalaca.
Promjene na selu[uredi | uredi izvor]
U vrijeme prve industrijske revolucije došlo je do promjena na selu. Seljaci su ranije sve poslove radili ručno, a od početka 19. vijeka u poljodjelsku se proizvodnju počinju uvoditi mašine. Jedan od njih bila je žetelica. U poljodjelstvu zapadnih evropskih zemalja i SAD-a polako se primjenjuju naučna otkrića - naročito dostignuća hemije (npr. izum mineralnog umjetnoga gnojiva), a obavlja se i odabir boljeg sjemena i stoke. Time je došlo do višestrukog povećanja proizvodnje hrane. Sve te promjene u poljodjelstvu nazivamo agrarnom revolucijom. Uz to je u većini država tokom 19. vijeku došlo do ukidanja feudalnih odnosa na selu i jačanja privatnih poduzetnika u poljodjelstvu. Mnogi se seljaci nisu uspjeli održati u novim tržišnim uvjetima pa su ostali najamna radna snaga na velikim posjedima. Neki su se seljaci preseljavali u gradove i zapošljavali kao radnici u tvornicama.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Industrijska revolucija |
- ^ Landes, David S. (1969). The Unbound Prometheus: Technological Change and Industrial Development in Western Europe from 1750 to the Present, str. 40, Cambridge, New York: Press Syndicate of the University of Cambridge
- ^ Lucas, Robert E., Jr. (2002). Lectures on Economic Growth. Cambridge: Harvard University Press. str. 109–10
- ^ Feinstein, Charles H. (1998-09). "Pessimism Perpetuated: Real Wages and the Standard of Living in Britain during and after the Industrial Revolution". The Journal of Economic History (jezik: engleski). 58 (3): 625–658. doi:10.1017/S0022050700021100. ISSN 1471-6372. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomoć) - ^ Szreter, Simon; Mooney, Graham (1998-02). "Urbanization, Mortality, and the Standard of Living Debate: New Estimates of the Expectation of Life at Birth in Nineteenth-century British Cities". The Economic History Review (jezik: engleski). 51 (1): 84–112. doi:10.1111/1468-0289.00084. ISSN 0013-0117. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomoć) - ^ Landes, David S. (1969). The Unbound Prometheus: Technological Change and Industrial Development in Western Europe from 1750 to the Present. Cambridge, New York: Press Syndicate of the University of Cambridge
- ^ Eric Hobsbawm, The Age of Revolution: Europe 1789–1848, Weidenfeld & Nicolson Ltd., str. 27
- ^ Joseph E Inikori. Africans and the Industrial Revolution in England, Cambridge University Press
- ^ Berg, Maxine; Hudson, Pat (1992). „Rehabilitating the Industrial Revolution”. The Economic History Review (The Economic History Review, Vol. 45, No. 1) 45 (1): 24–50.
- ^ "Federal Reserve Bank of Minneapolis - The Region - 2003 Annual Report Essay - The Industrial Revolution: Past and Future". web.archive.org. 2008-05-16. Arhivirano s originala 16. 5. 2008. Pristupljeno 2022-11-19.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ^ "Federal Reserve Bank of Minneapolis - The Region - 2003 Annual Report Essay - The Industrial Revolution: Past and Future". web.archive.org. 2008-05-16. Arhivirano s originala 16. 5. 2008. Pristupljeno 2022-11-19.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ^ "Deirdre McCloskey: Publications: Review of Floud and Johnson". Pristupljeno 2022-11-19.
- ^ Taylor, George Rogers. The Transportation Revolution, 1815–1860.