Idi na sadržaj

Infekcija donjih disajnih puteva

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Infekcija donjih disajnih puteva
Drugi naziviLRTI
Prikaz osobe sa infekcijom donjih disajnih puteva
SpecijalnostPulmologija Izmijeni na Wikipodacima
Diferencijalna dijagnozaInfekcija gornjih disajnih puteva
LijekNajčešći tretman su antibiotici, a oni se razlikuju po svojim neželjenim efektima i efikasnosti.
Frekvencija291 million (2015)[1]
Smrtnost2.74 million (2015)[2]

Infekcija donjih disajnih puteva (LRTI) je termin koji se često koristi kao sinonim za pneumoniju, ali se može primijeniti i na druge vrste infekcija, uključujući apsces pluća i akutni bronhitis. Simptomi uključuju kratak dah, slabost, groznicu, kašalj i umor.[3] Rutinski rendgenski snimak grudnog koša nije uvijek potreban osobama koje imaju simptome infekcije donjih disajnih puteva.[4]

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je izvijestila da su 2021. godine "infekcije donjih disajnih puteva ostale najsmrtonosnija zarazna bolest na svijetu, osim COVID-19, rangirane kao peti vodeći uzrok smrti." Međutim, broj smrtnih slučajeva smanjio se za oko 13% od 2000. do 2021. godine.[5]

Bronhitis

[uredi | uredi izvor]

Bronhitis opisuje oticanje ili upalu [6] bronhija. Osim toga, bronhitis se opisuje kao akutni ili hronični, ovisno o njegovoj prezentaciji, a također se dodatno opisuje uzročnikom. Akutni bronhitis može se definirati kao akutna bakterijska ili virusna infekcija većih disajnih puteva kod zdravih pacijenata bez anamneze rekurentne bolesti.[7] Pogađa preko 40 odraslih osoba na 1000 stanovnika svake godine i sastoji se od prolazne upale glavnih bronhija i traheje.[8] Najčešće je uzrokovana virusnom infekcijom i stoga antibiotska terapija nije indicirana kod imunokompetentnih osoba.[9] Virusni bronhitis se ponekad može liječiti antivirusnim lijekovima, ovisno o virusu koji uzrokuje infekciju, a lijekovi poput protuupalnih lijekova i ekspektoransa mogu pomoći u ublažavanju simptoma.[6][10] Liječenje akutnog bronhitisa antibioticima je uobičajeno, ali kontroverzno jer njihova upotreba ima samo umjerenu korist u odnosu na potencijalne nuspojave (mučnina i povraćanje), povećanu otpornost i troškove liječenja u samoograničavajućem stanju.[8][11] Beta2 agonisti se ponekad koriste za ublažavanje kašlja povezanog s akutnim bronhitisom. U nedavnom sistematskom pregledu utvrđeno je da nema dokaza koji bi podržali njihovu upotrebu.[6] Akutne egzacerbacije hroničnog bronhitisa (AECB) često su uzrokovane neinfektivnim uzrocima, kao i virusnim. 50% pacijenata je kolonizirano sa Haemophilus influenzae, Streptococcus pneumoniae ili Moraxella catarrhalis.[7] Antibiotici su se pokazali efikasnim samo ako su prisutna sva tri sljedeća simptoma: povećana dispneja, povećan volumen sputuma i gnojnost. U tim slučajevima, 500 mg amoksicilina oralno, svakih osam sati tokom pet dana ili 100 mg doksiciklin treba koristiti oralno tokom pet dana.[7]

Pneumonija

[uredi | uredi izvor]

Pneumonija se javlja u raznim situacijama i liječenje se mora razlikovati ovisno o situaciji.[10] Klasifikuje se kao vanbolnička ili bolnička infekcija, ovisno o tome gdje se pacijent zarazio. Opasna je po život kod starijih osoba ili osoba s oslabljenim imunskim sistemom.[12][13] Najčešći tretman su antibiotici, a oni se razlikuju po svojim neželjenim efektima i efikasnosti.[12][14] Pneumonija je također vodeći uzrok smrti kod djece mlađe od pet godina u zemljama s niskim prihodima.[14] Najčešći uzrok upale pluća je pneumokokna bakterija, Streptococcus pneumoniae čini 2/3 bakterijemičnih pneumonija.[15] Invazivna pneumokokna pneumonija ima stopu smrtnosti od oko 20%.[13] Za optimalno liječenje pacijenta s pneumonijom, potrebno je procijeniti sljedeće: težinu pneumonije (uključujući mjesto liječenja, npr. kod kuće, u bolnici ili na intenzivnoj njezi), identifikaciju uzročnika, analgeziju bolova u prsima, potrebu za dodatnim kisikom, fizioterapijom, hidratacijom, bronhodilatatorima i moguće komplikacije emfizema ili plućnog apscesa.[16]

Uzroci

[uredi | uredi izvor]
Broj smrtnih slučajeva od infekcija donjih disajnih puteva na milion osoba u 2012. godini:
  24-120
  121-151
  152-200
  201-241
  242-345
  346-436
  437-673
  674-864
  865-1,209
  1,210-2,085
Godina života prilagođena invalidnosti za infekcije donjih disajnih puteva na 100.000 stanovnika u 2004. godini:[17]
  Bez podataka
  Manje od 100
  100–700
  700–1.400
  1.400–2.100
  2.100–2.800
  2.800–3.500
  3.500–4.200
  4.200–4.900
  4.900–5.600
  5.600–6.300
  6.300–7.000
  Više od 7.000

Tipične bakterijske infekcije:

Atipične bakterijske infekcije:

Parazitske infekcije:

Virusne infekcije:

Aspiracijska pneumonija

Prevencija

[uredi | uredi izvor]

Vakcinacija pomaže u sprečavanju bronhopneumonije, uglavnom protiv virusa gripe, adenovirusa, ospica, rubeole, Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, difterije, Bacillus anthracis, vodene kozice i Bordetella pertussis.[18] Posebno za djecu s niskim serumskim retinolom ili koja pate od pothranjenosti, preporučuju se suplementi vitamina A, kao preventivna mjera protiv akutne infekcije dolnjih dišnih puteva.[19]

Liječenje

[uredi | uredi izvor]

Antibiotici ne pomažu kod mnogih infekcija donjih disajnih puteva koje uzrokuju paraziti ili virusi. Iako akutni bronhitis često ne zahtijeva antibiotsku terapiju, antibiotici se mogu davati pacijentima s akutnim pogoršanjima hroničnog bronhitisa.[20] Indikacije za liječenje su pojačana dispneja i povećanje volumena ili gnojnosti sputuma.[21] Liječenje bakterijske pneumonije odabire se uzimajući u obzir dob pacijenta, težinu bolesti i prisustvo osnovne bolesti. Sistematski pregled 32 randomizirana kontrolirana ispitivanja sa 6.078 učesnika s akutnim respiratornim infekcijama upoređivao je prokalcitonin (krvni marker za bakterijske infekcije) kao smjernicu za početak i trajanje liječenja antibioticima, u odnosu na neupotrebu prokalcitonina. Među 3.336 osoba koje su primale antibiotsku terapiju vođenu prokalcitoninom, bilo je 236 smrtnih slučajeva, u poređenju sa 336 smrtnih slučajeva od 3.372 učesnika koji je nisu primali. Terapija antibioticima vođena prokalcitoninom također je smanjila trajanje upotrebe antibiotika za 2,4 dana, a bilo je i manje nuspojava antibiotika. To znači da je prokalcitonin koristan za određivanje treba li koristiti antibiotike za akutne respiratorne infekcije i trajanja antibiotika.[22] Amoksicilin i doksiciklin su pogodni za mnoge infekcije donjih disajnih puteva koje se viđaju u opštoj praksi.[20] Drugi Cochraneov pregled sugerira da su potrebna nova istraživanja kako bi se potvrdilo da azitromicin može dovesti do manjeg neuspjeha liječenja i manje nuspojava nego amoksicilin.[23] S druge strane, nema dovoljno dokaza da se antibiotici smatraju profilaksom za djecu mlađu od 12 godina s visokim rizikom.[24]

Dodatak kisika se često preporučuje osobama s teškim infekcijama donjih disajnih puteva.[25] Kisik se može primijeniti na neinvazivan način korištenjem nazalnih zubaca, maski za lice, kutije za glavu ili kapuljače, nazalnog katetera ili nazofarinksnog katetera.[25] Za djecu mlađu od 15 godina, preporučuju se nazofaringealni kateteri ili nazalni kateteri preko maske za lice ili kutije za glavu.[25] Cochraneov pregled iz 2014. godine predstavio je sažetak za identifikaciju djece koja se žale na tešku infekciju donjih disajnih puteva, međutim; potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdila učinkovitost dodatnog kisika i najbolji način isporuke.[25]

Zarazne bolesti donjih disajnih puteva peti su vodeći uzrok smrti i kombinirani vodeći zarazni uzrok smrti, odgovorni za 2,74 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta.[26] Ovo je uglavnom slično procjenama u studiji o globalnom opterećenju bolestima iz 2010. godine.[27] Ovaj ukupan broj uzima u obzir samo infekcije Streptococcus pneumoniae i Haemophilus influenzae i ne uzima u obzir atipske ili nozokomijalne uzroke bolesti donjih disajnih puteva, te stoga potcjenjuje ukupno opterećenje bolešću.

Društvo i kultura

[uredi | uredi izvor]

Infekcije donjih disajnih puteva značajno opterećuju zdravstveni budžet i uglavnom su ozbiljnije od infekcija gornjih disajnih puteva.

Opterećenje na radnom mjestu proizlazi iz sticanja infekcije donjih disajnih puteva, pri čemu su faktori poput ukupnih troškova po osobi i ukupnog korištenja medicinskih usluga pokazali veći broj osoba koje imaju infekciju donjih disajnih puteva.[28] Prikupljanje podataka na svenacionalnom nivou ukazuje na to da ishrana u djetinjstvu ima značajnu ulogu u određivanju rizika od infekcije donjih disajnih puteva, uz promociju implementacije programa ishrane i smjernica politike u pogođenim zemljama.[26]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Vos T, et al. (oktobar 2016). "Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990-2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015". Lancet. 388 (10053): 1545–1602. doi:10.1016/S0140-6736(16)31678-6. PMC 5055577. PMID 27733282.
  2. ↑ Wang H, et al. (oktobar 2016). "Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980-2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015". Lancet. 388 (10053): 1459–1544. doi:10.1016/s0140-6736(16)31012-1. PMC 5388903. PMID 27733281.
  3. ↑ Antibiotic Expert Group (2014). Therapeutic Guidelines: Antibiotic (15th izd.). Therapeutic Guidelines Limited. ISBN 978-0-9925272-1-1.
  4. ↑ Cao, Amy Millicent Y.; Choy, Joleen P.; Mohanakrishnan, Lakshmi Narayana; Bain, Roger F.; van Driel, Mieke L. (26. 12. 2013). "Chest radiographs for acute lower respiratory tract infections". Cochrane Database of Systematic Reviews. 2013 (12): CD009119. doi:10.1002/14651858.CD009119.pub2. ISSN 1469-493X. PMC 6464822. PMID 24369343.
  5. ↑ "The top 10 causes of death". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 12. 8. 2024.
  6. 1 2 3 Becker LA, Hom J, Villasis-Keever M, van der Wouden JC (septembar 2015). "Beta2-agonists for acute cough or a clinical diagnosis of acute bronchitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2015 (9): CD001726. doi:10.1002/14651858.CD001726.pub5. PMC 7078572. PMID 26333656.
  7. 1 2 3 Antibiotic Expert Group. Therapeutic guidelines: Antibiotic. 13th ed. North Melbourne: Therapeutic Guidelines; 2006.
  8. 1 2 Wark P (juli 2015). "Bronchitis (acute)". BMJ Clinical Evidence. 2015. PMC 4505629. PMID 26186368.
  9. ↑ Therapeutic guidelines : respiratory. 2nd ed: North Melbourne : Therapeutic Guidelines Limited, 2000.
  10. 1 2 Integrated pharmacology / Clive Page ... [et al.]. 2nd ed: Edinburgh : Mosby, 2002.
  11. ↑ Smith, SM; Fahey, T; Smucny, J; Becker, LA (19. 6. 2017). "Antibiotics for acute bronchitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2017 (6): CD000245. doi:10.1002/14651858.CD000245.pub4. PMC 6481481. PMID 28626858.
  12. 1 2 Pakhale S, Mulpuru S, Verheij TJ, Kochen MM, Rohde GG, Bjerre LM (oktobar 2014). "Antibiotics for community-acquired pneumonia in adult outpatients". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2014 (10): CD002109. doi:10.1002/14651858.CD002109.pub4. PMC 7078574. PMID 25300166.
  13. 1 2 Moberley S, Holden J, Tatham DP, Andrews RM (januar 2013). "Vaccines for preventing pneumococcal infection in adults". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2013 (1): CD000422. doi:10.1002/14651858.CD000422.pub3. PMC 7045867. PMID 23440780.
  14. 1 2 Lodha R, Kabra SK, Pandey RM (juni 2013). "Antibiotics for community-acquired pneumonia in children". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2013 (6): CD004874. doi:10.1002/14651858.CD004874.pub4. PMC 7017636. PMID 23733365.
  15. ↑ The Merck manual of diagnosis and therapy. 17th ed / Mark H. Beers and Robert Berkow ed: Whitehouse Station, N.J. : Merck Research Laboratories, 1999.[potrebna stranica]
  16. ↑ Kumar Pius, Prince Sree; Alexis, Anitha; P, Suresh Kumar; Ganesan, Manivel (2017). "Diagnosis of Sputum Culture Positive Organisms and Their Antimicrobial Sensitivity Profile in a Tertiary Care Centre- Kanyakumari". Journal of Evidence Based Medicine and Healthcare. 4 (4): 168–171. doi:10.18410/jebmh/2017/33.
  17. ↑ "Mortality and Burden of Disease Estimates for WHO Member States in 2002" (xls). World Health Organization. 2002.
  18. ↑ Woodhead M, Blasi F, Ewig S, Garau J, Huchon G, Ieven M, Ortqvist A, Schaberg T, Torres A, van der Heijden G, Read R, Verheij TJ (novembar 2011). "Guidelines for the management of adult lower respiratory tract infections--full version". Clinical Microbiology and Infection. 17 (Suppl 6): E1–59. doi:10.1111/j.1469-0691.2011.03672.x. PMC 7128977. PMID 21951385.
  19. ↑ Chen, Hengxi; Zhuo, Qi; Yuan, Wei; Wang, Juan; Wu, Taixiang (23. 1. 2008). "Vitamin A for preventing acute lower respiratory tract infections in children up to seven years of age". Cochrane Database of Systematic Reviews (1): CD006090. doi:10.1002/14651858.CD006090.pub2. PMC 11842301 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 18254093.
  20. 1 2 Ball P, Baquero F, Cars O, File T, Garau J, Klugman K, Low DE, Rubinstein E, Wise R (januar 2002). "Antibiotic therapy of community respiratory tract infections: strategies for optimal outcomes and minimized resistance emergence". The Journal of Antimicrobial Chemotherapy. 49 (1): 31–40. doi:10.1093/jac/49.1.31. PMID 11751764.
  21. ↑ Woodhead M, Blasi F, Ewig S, Huchon G, Ieven M, Leven M, Ortqvist A, Schaberg T, Torres A, van der Heijden G, Verheij TJ (decembar 2005). "Guidelines for the management of adult lower respiratory tract infections". The European Respiratory Journal. 26 (6): 1138–80. doi:10.1183/09031936.05.00055705. PMID 16319346.
  22. ↑ Schuetz, Philipp; Wirz, Yannick; Sager, Ramon; Christ-Crain, Mirjam; Stolz, Daiana; Tamm, Michael; Bouadma, Lila; Luyt, Charles E; Wolff, Michel; Chastre, Jean; Tubach, Florence; Kristoffersen, Kristina B; Burkhardt, Olaf; Welte, Tobias; Schroeder, Stefan; Nobre, Vandack; Wei, Long; Bucher, Heiner C C; Bhatnagar, Neera; Annane, Djillali; Reinhart, Konrad; Branche, Angela; Damas, Pierre; Nijsten, Maarten; de Lange, Dylan W; Deliberato, Rodrigo O; Lima, Stella SS; Maravić-Stojković, Vera; Verduri, Alessia; Cao, Bin; Shehabi, Yahya; Beishuizen, Albertus; Jensen, Jens-Ulrik S; Corti, Caspar; Van Oers, Jos A; Falsey, Ann R; de Jong, Evelien; Oliveira, Carolina F; Beghe, Bianca; Briel, Matthias; Mueller, Beat (12. 10. 2017). "Procalcitonin to initiate or discontinue antibiotics in acute respiratory tract infections". Cochrane Database of Systematic Reviews. 10 (5): CD007498. doi:10.1002/14651858.CD007498.pub3. PMC 6485408. PMID 29025194.
  23. ↑ Laopaiboon, Malinee; Panpanich, Ratana; Swa Mya, Kyaw (8. 3. 2015). "Azithromycin for acute lower respiratory tract infections". Cochrane Database of Systematic Reviews. 2015 (3): CD001954. doi:10.1002/14651858.CD001954.pub4. PMC 6956663. PMID 25749735.
  24. ↑ Onakpoya, Igho J; Hayward, Gail; Heneghan, Carl J (26. 9. 2015). "Antibiotics for preventing lower respiratory tract infections in high-risk children aged 12 years and under". Cochrane Database of Systematic Reviews. 2015 (9): CD011530. doi:10.1002/14651858.CD011530.pub2. PMC 10624245 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 26408070.
  25. 1 2 3 4 Rojas-Reyes, Maria Ximena; Granados Rugeles, Claudia; Charry-Anzola, Laura Patricia (10. 12. 2014). "Oxygen therapy for lower respiratory tract infections in children between 3 months and 15 years of age". Cochrane Database of Systematic Reviews. 2014 (12): CD005975. doi:10.1002/14651858.CD005975.pub3. PMC 6464960. PMID 25493690.
  26. 1 2 Troeger C, et al. (novembar 2017). "Estimates of the global, regional, and national morbidity, mortality, and aetiologies of lower respiratory tract infections in 195 countries: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015". The Lancet. Infectious Diseases. 17 (11): 1133–1161. doi:10.1016/S1473-3099(17)30396-1. PMC 5666185. PMID 28843578.
  27. ↑ Lozano R, Naghavi M, Foreman K, Lim S, Shibuya K, Aboyans V, Abraham J, Adair T, Aggarwal R, Ahn SY, Alvarado M, Anderson HR, Anderson LM, Andrews KG, Atkinson C, Baddour LM, Barker-Collo S, Bartels DH, Bell ML, Benjamin EJ, Bennett D, Bhalla K, Bikbov B, Bin Abdulhak A, Birbeck G, Blyth F, Bolliger I, Boufous S, Bucello C, et al. (decembar 2012). "Global and regional mortality from 235 causes of death for 20 age groups in 1990 and 2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010". Lancet. 380 (9859): 2095–128. doi:10.1016/S0140-6736(12)61728-0. hdl:10536/DRO/DU:30050819. PMC 10790329 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 23245604. S2CID 1541253.
  28. ↑ Chen Y, Shan X, Zhao J, Han X, Tian S, Chen F, Su X, Sun Y, Huang L, Grundmann H, Wang H, Han L (novembar 2017). "Predicting nosocomial lower respiratory tract infections by a risk index based system". Scientific Reports. 7 (1): 15933. Bibcode:2017NatSR...715933C. doi:10.1038/s41598-017-15765-z. PMC 5698311. PMID 29162852.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Infekcija_donjih_disajnih_puteva&oldid=3747789"