Idi na sadržaj

Infekcija respiratornog trakta

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Infekcija respiratornog trakta
Drugi naziviInfekcuja disajnih puteva
Dirigirajući pasaž
SpecijalnostZarazna bolest, Infektologija
Uobičajeno pojavljivanjeU bilo kojoj životnoj dobi
TrajanjeZavisi od uspjeha u liječenju
VrsteBakterijska i virusna
UzrociBakterije i Virusi
Faktori rizikaNepotrebno uzimanje antibiotika kod virusne varfijante
PrevencijaUprkos superiornoj sposobnosti filtracije N95 respiratora s filterom, mjerenoj in vitro, nije objavljeno dovoljno kliničkih dokaza da bi se utvrdilo da li su standardne hirurške maske i N95 respiratori s filterom ekvivalentni u sprječavanju respiratornih infekcija kod zdravstvenih radnika

Infekcije respiratornog trakta (RTI) su zarazne bolesti koje zahvataju donji ili gornji respiratornog trakta.[1] Infekcija ovog tipa obično se dalje klasificira kao infekcija gornjih disajnih puteva (URI ili URTI) ili infekcija donjih disajnih puteva (LRI ili LRTI). Infekcije donjih disajnih puteva, poput upale pluća, imaju tendenciju da budu mnogo teže od infekcija gornjih disajnih puteva, poput prehlade.

Tipovi

[uredi | uredi izvor]

Infekcija gornjih disajnih puteva

[uredi | uredi izvor]

Gornji disajni put se smatra disajnim putem iznad glotisa ili glasnih žica; ponekad se uzima kao put iznad krikoidne hrskavice. Ovaj dio trakta uključuje nos, sinuse, ždrijelo i larinks.[2]

Tipske infekcije gornjih disajnih puteva uključuju tonzilitis, faringitis, laringitis, sinusitis, otitis media, određene vrste influenca i prehladu.[3] Simptomi infekcija gornjih disajnih puteva mogu uključivati kašalj, bol u grlu, curenje iz nosa, začepljenost nosa, glavobolju, blago povišenu temperaturu povišenu temperaturu, pritisak u licu i kihanje.[4][5]

Infekcija donjih disajnih puteva

[uredi | uredi izvor]

Donji disajni put se sastoji od traheja (dušnika), bronhija, bronhiola i pluća.[6]

Infekcije donjih disajnih puteva (LRI) su općenito teže od infekcija gornjih disajnih puteva. LRI su vodeći uzrok smrti među svim zaraznim bolestima.[7] Dva najčešća LRI su bronhitis i pneumonija.[8] Gripa utiče i na gornje i donje disajne puteve, ali opasniji sojevi poput visoko pernicioznog H5N1 imaju tendenciju da se vežu za receptore duboko u plućima.[9]

Anatomija respiratornog sistema

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]
Broj smrtnih slučajeva od respiratornih infekcija na milion osoba u 2012. godini
  24-120
  121-151
  152-200
  201-244
  245-346
  347-445
  446-675
  676-866
  867-1.209
  1.210-2.090

Testiranje plućne funkcije (PFT) omogućava procjenu i disajnih puteva i funkcije pluća, kao i specifičnih kriterija za dijagnosticiranje niza infekcija respiratornog trakta.[10] Metodi poput tehnika razrjeđivanja plinova i pletizmografije pomažu u određivanju funkcionalnog rezidualnog kapaciteta i ukupnog kapaciteta pluća.[10] Otkrivanje da li treba provesti set naprednih testova plućne funkcije temeljit će se na abnormalno visokim vrijednostima u prethodnim rezultatima testova.[10] Sistematski pregled kliničkih ispitivanja iz 2014. ne podržava rutinsko brzo testiranje na viruse, kako bi se smanjila upotreba antibiotika kod djece u odjeljenjima hitne pomoći.[11] Nije jasno da li brzo testiranje na viruse u hitnoj pomoći za djecu s akutnim febrilnim respiratornim infekcijama smanjuje stopu upotrebe antibiotika, pretraga krvi ili testiranja urina.[11] Relativno smanjenje rizika od korištenja rendgenskog snimka grudnog koša kod djece koja su podvrgnuta brzom testiranju na viruse iznosi 77% u poređenju s kontrolnom grupom.[11] 2013. godine istraživači su razvili tester daha koji može brzo dijagnosticirati infekcije pluća.[12][13]

Liječenje

[uredi | uredi izvor]

Bakterije su jednoćelijski organizmi prisutni na Zemlji koji mogu napredovati u različitim okruženjima, uključujući i ljudsko tijelo.[14] Antibiotici su lijekovi namijenjeni liječenju bakterijskih infekcija uzrokovanih patogenim bakterijama koje zahtijevaju teži tretman; upotreba antibiotika se ne preporučuje za uobičajene bakterijske infekcije jer će imunološki sistem sam riješiti takve infekcije.[15] Ovaj lijek ne liječi efikasno virusne infekcije poput upala grla, gripe, bronhitisa, sinusitisa i uobičajenih infekcija respiratornog trakta.[15][16] To je zato što su antibiotici razvijeni da ciljaju karakteristike bakterija koje nisu prisutne kod virusa, te su stoga antibiotici neefikasni kao antivirusni agensi.[17][18] CDC je izvijestio da je propisivanje antibiotika visoko; 47 miliona recepata u Sjedinjenim Državama u 2018. godini izdato je za infekcije koje ne zahtijevaju antibiotike za liječenje.[19] Preporučuje se izbjegavanje upotrebe antibiotika osim ako bakterijske infekcije nisu teške, prenosive ili imaju visok rizik od daljnjih komplikacija ako se ne liječe.[20] Nepotrebna upotreba antibiotika može povećati rezistentne na antibiotike infekcije, uticati na sistem za probavu, izazvati alergijske reakcije i druge intenzivne nuspojave.[21] Studija objavljena u Journal of the American Medical Association otkrila je da su antibiotici uskog spektra, poput amoksicilina, jednako učinkoviti kao i alternative širokog spektra za liječenje akutnih infekcija respiratornog trakta kod djece, ali imaju manji rizik od nuspojava.[22]

Prevencija

[uredi | uredi izvor]

Uprkos superiornoj sposobnosti filtracije N95 respiratora s filterom mjerenoj in vitro, nije objavljeno dovoljno kliničkih dokaza da bi se utvrdilo da li su standardne hirurške maske i N95 respiratori s filterom ekvivalentni u sprječavanju respiratornih infekcija kod zdravstvenih radnika.[23]

Odrasli na jedinicama intenzivne njege (JIN) imaju veći rizik od dobijanja respiratornih infekcija.[24] Kombinacija lokalnih i sistematskih antibiotika koji se uzimaju profilaksni može spriječiti infekciju i poboljšati ukupnu smrtnost odraslih na JIN za odrasle pacijente koji primaju mehaničku ventilaciju najmanje 48 sati, a lokalna antibiotska profilaksa vjerovatno smanjuje respiratorne infekcije, ali ne i smrtnost.[24] Međutim, kombinacija tretmana ne može isključiti relevantan doprinos sistemskoj komponenti uočenog smanjenja smrtnosti.[24] Nema dovoljno dokaza koji bi preporučili upotrebu antibiotika za sprječavanje komplikacija od infekcija respiratornog trakta nepoznatog uzroka kod djece mlađe od 5 godina.[25] Visokokvalitetna klinička istraživanja u obliku randomiziranih kontroliranih ispitivanja procijenila su učinkovitost vitamina D,[26] drugi pregled RCT-ova lošijeg kvaliteta bavio se efikasnošću imunostimulanata u prevenciji infekcija respiratornog trakta.[27] Uprkos određenoj nesigurnosti zbog malog obima studija, postoje dokazi da vježbanje može smanjiti težinu simptoma, ali nije imalo utjecaja na broj epizoda ili broj dana simptoma po epizodi.[28]

Virusi koji uzrokuju respiratorne infekcije (RTI) su prenosiviji pri vrlo visokoj ili niskoj relativnoj vlažnosti; idealna vlažnost za zatvorene prostore je između 40 i 60%. Stoga, relativna vlažnost u ovom rasponu može pomoći u smanjenju rizika od prijenosa aerosola.[29]

Epidemiologija

[uredi | uredi izvor]

Respiratorne infekcije često imaju jake sezonske obrasce, pri čemu su umjerene klime više pogođene tokom zime. Nekoliko faktora objašnjava zimske vrhunce respiratornih infekcija, uključujući uslove okoline i promjene u ljudskom ponašanju. Na viruse koji uzrokuju respiratorne infekcije utiču uslovi okoline poput relativne vlažnosti i temperature. Zime umjerene klime imaju nižu relativnu vlažnost, za koju se zna da povećava prijenos gripe.[29] Od virusa koji uzrokuju respiratorne infekcije kod ljudi, većina ima sezonske varijacije u prevalenciji. Gripa, Humani ortopneumovirus (RSV) i humani koronavirusi su češći zimi. humani bokavirus i humani metapneumovirus javljaju se tokom cijele godine, rinovirusi (koji uzrokuju prehladu) javljaju se uglavnom u proljeće i jesen, a humani parainfluenza virusi imaju varijabilne vrhunce ovisno o specifičnom soju. Enterovirusi, s izuzetkom rinovirusa, obično dostižu vrhunac ljeti.[29]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Thapa S, Gokhale S, Sharma AL, Sapkota LB, Ansari S, Gautam R, et al. (1. 10. 2017). "Burden of bacterial upper respiratory tract pathogens in school children of Nepal". BMJ Open Respiratory Research. 4 (1): e000203. doi:10.1136/bmjresp-2017-000203. PMC 5652512. PMID 29071076.
  2. ↑ "Upper respiratory tract: MedlinePlus Medical Encyclopedia Image". medlineplus.gov (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 7. 2022.
  3. ↑ Eccles MP, Grimshaw JM, Johnston M, Steen N, Pitts NB, Thomas R, et al. (august 2007). "Applying psychological theories to evidence-based clinical practice: identifying factors predictive of managing upper respiratory tract infections without antibiotics". Implementation Science. 2: 26. doi:10.1186/1748-5908-2-26. PMC 2042498. PMID 17683558.
  4. ↑ Thomas, Micah; Bomar, Paul A. (26. 6. 2023). "Upper Respiratory Tract Infection". StatPearls. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing. PMID 30422556.
  5. ↑ "Upper respiratory infection: Symptoms, treatment, and causes". www.medicalnewstoday.com (jezik: engleski). 19. 11. 2021. Pristupljeno 1. 7. 2022.
  6. ↑ "Respiratory system". myhealth.alberta.ca (jezik: engleski). Pristupljeno 15. 2. 2024.
  7. ↑ Beaglehole, Robert; Irwin, Alec; Prentice, Thomson (2004). The World Health Report 2004 - Changing History (PDF). World Health Organization. str. 120–4. ISBN 92-4-156265-X. Arhivirano s originala (PDF), 5. 12. 2004.
  8. ↑ Dwyer, Sophie (1. 6. 2007). "Book Review – Therapeutic Guidelines: Antibiotics (Version 13)" (PDF). Australian Prescriber. 30 (3): 73. doi:10.18773/austprescr.2007.042.
  9. ↑ van Riel D, Munster VJ, de Wit E, Rimmelzwaan GF, Fouchier RA, Osterhaus AD, Kuiken T (april 2006). "H5N1 Virus Attachment to Lower Respiratory Tract". Science. 312 (5772): 399. doi:10.1126/science.1125548. PMID 16556800. S2CID 33294327.
  10. 1 2 3 Zavorsky GS (mart 2013). "The rise in carboxyhemoglobin from repeated pulmonary diffusing capacity tests". Respiratory Physiology & Neurobiology. 186 (1): 103–8. doi:10.1016/j.resp.2013.01.001. PMID 23333819. S2CID 2355039.
  11. 1 2 3 Doan Q, Enarson P, Kissoon N, Klassen TP, Johnson DW (septembar 2014). "Rapid viral diagnosis for acute febrile respiratory illness in children in the Emergency Department". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2014 (9): CD006452. doi:10.1002/14651858.CD006452.pub4. PMC 6718218. PMID 25222468.
  12. ↑ "Breath Test Could Sniff Out Infections in Minutes". Scientific American. 11. 1. 2013. Pristupljeno 5. 2. 2013.
  13. ↑ Zhu J, Bean HD, Wargo MJ, Leclair LW, Hill JE (mart 2013). "Detecting bacterial lung infections: in vivo evaluation of in vitro volatile fingerprints". Journal of Breath Research. 7 (1): 016003. Bibcode:2013JBR.....7a6003Z. doi:10.1088/1752-7155/7/1/016003. PMC 4114336. PMID 23307645.
  14. ↑ National Human Genome Research Institute (5. 1. 2024). "Bacteria". Genome.gov. National Institute of Health. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  15. 1 2 Centers for Disease Control and Prevention (6. 10. 2021). "Antibiotic Use Questions and Answers – What Everyone Should Know". US Department of Health and Human Services. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  16. ↑ Centers for Disease Control and Prevention (7. 10. 2021). "Treatment for Common Illnesses". US Department of Health and Human Services. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  17. ↑ National Health Service (11. 11. 2022). "Antibiotics – Uses". nhs.uk. United Kingdom: Department of Health & Social Care. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  18. ↑ Kent, Dan (1. 3. 2019). "Antibiotics — When To Use & Do They Treat Viruses?". Washington, DC: Kaiser Permanente. Arhivirano s originala, 14. 11. 2020. Pristupljeno 19. 11. 2020.
  19. ↑ Centers for Disease Control and Prevention (2019). Antibiotic Use in the United States, 2018 Update: Progress and Opportunities (PDF). Atlanta, GA: US Department of Health and Human Services.
  20. ↑ National Health Service (11. 11. 2022). "Antibiotics – Overview". nhs.uk. United Kingdom: Department of Health & Social Care. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  21. ↑ National Health Service (11. 11. 2022). "Antibiotics – Side Effects". nhs.uk. United Kingdom: Department of Health & Social Care. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  22. ↑ Gerber JS, Ross RK, Bryan M, Localio AR, Szymczak JE, Wasserman R, et al. (decembar 2017). "Association of Broad- vs Narrow-Spectrum Antibiotics With Treatment Failure, Adverse Events, and Quality of Life in Children With Acute Respiratory Tract Infections". JAMA. 318 (23): 2325–2336. doi:10.1001/jama.2017.18715. PMC 5820700. PMID 29260224.
  23. ↑ Smith JD, MacDougall CC, Johnstone J, Copes RA, Schwartz B, Garber GE (maj 2016). "Effectiveness of N95 respirators versus surgical masks in protecting health care workers from acute respiratory infection: a systematic review and meta-analysis". CMAJ. 188 (8): 567–574. doi:10.1503/cmaj.150835. PMC 4868605. PMID 26952529.
  24. 1 2 3 Minozzi S, Pifferi S, Brazzi L, Pecoraro V, Montrucchio G, D'Amico R (januar 2021). "Topical antibiotic prophylaxis to reduce respiratory tract infections and mortality in adults receiving mechanical ventilation". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 1 (1): CD000022. doi:10.1002/14651858.CD000022.pub4. PMC 8094382. PMID 33481250.
  25. ↑ Alves Galvão MG, Rocha Crispino Santos MA, Alves da Cunha AJ (februar 2016). "Antibiotics for preventing suppurative complications from undifferentiated acute respiratory infections in children under five years of age". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2016 (2): CD007880. doi:10.1002/14651858.CD007880.pub3. PMC 10329867 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 26923064.
  26. ↑ Martineau AR, Jolliffe DA, Hooper RL, Greenberg L, Aloia JF, Bergman P, et al. (februar 2017). "Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory tract infections: systematic review and meta-analysis of individual participant data". BMJ. 356: i6583. doi:10.1136/bmj.i6583. PMC 5310969. PMID 28202713.
  27. ↑ Del-Rio-Navarro BE, Espinosa Rosales F, Flenady V, Sienra-Monge JJ (oktobar 2006). "Immunostimulants for preventing respiratory tract infection in children". The Cochrane Database of Systematic Reviews (4): CD004974. doi:10.1002/14651858.CD004974.pub2. PMID 17054227. S2CID 7024017.
  28. ↑ Grande, Antonio Jose; Keogh, Justin; Silva, Valter; Scott, Anna M. (4. 4. 2020). "Exercise versus no exercise for the occurrence, severity, and duration of acute respiratory infections". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2020 (4): CD010596. doi:10.1002/14651858.CD010596.pub3. ISSN 1469-493X. PMC 7127736. PMID 32246780.
  29. 1 2 3 Moriyama M, Hugentobler WJ, Iwasaki A (septembar 2020). "Seasonality of Respiratory Viral Infections". Annual Review of Virology. 7 (1): 83–101. doi:10.1146/annurev-virology-012420-022445. PMID 32196426. S2CID 214601321.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Infekcija_respiratornog_trakta&oldid=3890497"