Institut za društvena istraživanja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Institut za društvena istraživanja je organizaciona jedinica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Institut podržava naučnoistraživački rad kao ključni faktor za razvoj nauke i obrazovanja, za shvatanja društveno-političkih procesa u Bosni i Hercegovini i okruženju, te za stvaranje društva utemeljenog na znanju.

Logo Instituta za društvena istraživanja

Misija[uredi | uredi izvor]

Da bi postigao svoje ciljeve, Institut za društvena istraživanja:

  • promovira razvoj naučnoistraživačkog rada;
  • promovira međunarodnu i regionalnu suradnju i kulturu dijaloga
  • podržava učešće studenta u naučnoistraživačkim projektima;
  • služi kao izvor informacija o visokom obrazovanju, projektima i saradnjama između institucija i stručnjaka
  • ohrabruje međuinstitucionalnu i interdisciplinarnu suradnju između naučnika iz društvenih oblasti;
  • razvija i provodi programe obuke/specijalizacije cjeloživotnog učenja
  • razvija vlastite kapacitete za sve vrste društvenonaučnih istraživanja

Ciljevi[uredi | uredi izvor]

Ciljevi Instituta su:

  • da postane vodeći institut za društvena istraživanja u regionu prema kvalitetu naučnoistraživačkih projekata i stručnjaka iz relevantnih oblasti te prema utjecaju na bh. društvo i regionalnu suradnju.
  • postane međunarodno prepoznatljiv u oblasti društvenih istraživanja
  • razvija inovativne metode kroz visokokvalitetna istraživanja
  • radi na promicanju međunarodne saradnje
  • doprinosi razvoju društvenih istraživanja u Bosni i Hercegovini
  • uključuje studente u istraživanja i realizaciju projekata predstavlja podršku demokratskoj konsolidaciji i tranziciji bh. društva kroz
  • reafirmaciju društvenih vrijednosti zasnovanih na naučnoj argumentaciji i pravima građana BiH
  • pomogne u naučnoistraživačkom radu magistrantima i doktorantima Fakulteta političkih nauka.

Principi djelovanja[uredi | uredi izvor]

Institut za društvena istraživanja djeluje uz pomoć definiranih principa i vrijednosti:

  • Poštivanje slobode izražavanja i kulturne, ideološke i intelektualne različitosti;
  • Nediskriminacije i jednake mogućnosti pristupa i rada
  • Transparentnost, savjetodavni dijalog, zajedničko učenje i kritički osvrt
  • Stvaranje okruženja koji ohrabruje timski rad, saradnju i podršku

Historija[uredi | uredi izvor]

Institut za društvena istraživanja je u prijeratnom periodu predstavljao vrlo važan segment Fakulteta i vrlo respektabilnu naučnoistraživačku jedinicu na prostorima bivše Jugoslavije, pa i šire. U tom periodu su u okviru Instituta objavljena mnoga značajna istraživanja, od kojih ćemo izdvojiti:

  1. Olga Kozomara (1965): „Demokratizacija društveno-političkih odnosa“
  2. Atif Purivatra– Muhamed Hadžijahić (1968): „Stav muslimana BiH u pogledu nacionalnog opredjeljenja“
  3. Stojan Tomić i saradnici (1968): „Komunalni konflikti“, Semberija u NOB-i“, „Projekt Kakanj“, „Politička participacija“, i dr.
  4. Zlata Grebo (1971): „Socijalna politika u zapošljavanju žene i njena socijalna zaštita na radu i porodici“
  5. Muzafer Hadžagić: „Kultura i društvo“
  6. Omer Ibrahimagić: „Informisanje“, Delegatski sistem i dr.

Broj projekata, obim naučnoistraživačkog rada i osposobljenost istraživača ovim nije ni približno naznačen. Ali, isticanjem upravo ovih autora i naslova željeli smo ukazati na činjenicu da je Institut prije rata karakterizirala naučna utemeljenost, kadrovska referentnost i relevantnost, ali i respektabilnost istraživačkih rezultata u društvu i državi. Danas je Institut za društvena istraživanja organiziran na moderan način koji odgovara strukturi i oblastima naučnog djelovanja Fakulteta, ali i potrebama bh. društva.

Organizaciona struktura[uredi | uredi izvor]

Shema hijerarhije Instituta

Institut za društvena istraživanja je organizaciona jedinica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, te u cilju realizacije svojih aktivnosti Institut je dobio punu institucionalnu podršku menadžmenta Fakulteta. Dekan Fakulteta, prodekan za naučno-istraživački rad, rukovodilac Instituta, naučni sekretar i rukovodioci Centara su dio organa i organizacije Instituta. Institut za društvena istraživanja podržava i afirmiše naučno-istraživačku djelatnost Fakulteta kroz slijedeće centre: Centar za edukaciju kadrova; Centar za razvoj lokalne i regionalne samouprave; Centar za komunikološke studije i ispitivanje javnog mnijenja; Centar za međunarodne odnose i srateške studije; Centar za demokratiju i ljudska prava; Centar za socijalna istraživanja; Centar za proučavanje društvenih konflikata; Centar za sigurnosne i mirnovne studije; Centar za evropske integracije.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu međunarodnu saradnju ostvaruje kroz razmjenu nastavnika i saradnika, istraživačke projekte, saradnju na izradi curriculuma i syllabusa, organiziranje zajedničkih konferencija, Fullbright program Vlade SAD, te kratke programe za studente.

Projekti međunarodne saradnje koji su do sada uspješno implementirani ili su u toku:

Saradnja sa School of Communication, Information and Library Studies, Rutgers University New Jersey, SAD bila je dio CUAP (Colledge-University Affiliation Programa). Projekat je započet 1998. godine, pod pokroviteljstvom Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Ko-direktori projekta su bili prof. dr. Jelenka Voćkić-Avdagić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, te prof. dr. Jeromme Aumente i prof. dr. John Pavlik sa Rutgers University. Projekat je imao za cilj implementaciju novih medijskih tehnologija na Odsjeku za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, osposobljavanje za nove medijske tehnologije (tehničko-tehnološko i edukacija nastavnog osoblja i studenata), razmjenu profesora i studenata, ostvarivanje zajedničkih istraživanja profesora iz BiH i SAD. Sredstva obezbjeđena za ovaj projekat utrošena su u nabavku kompjuterske opreme za Odsjek za žurnalistiku FPN (kompjutera, printera, monitora za projekcije predavanja studentima), te kupnju knjiga neophodnih za modernizaciju nastave na Odsjeku (što uključuje oko 90 naslova koji su sada dostupni studentima u biblioteci). Također, oko 200 knjiga donirano je Odsjeku za žurnalistiku od strane profesora i biblioteke Rutgers University. Projekat je trebao biti zaključen 2002. godine, ali je zbog iuzetnih rezultata produžen na još jednu godinu, te je završen 2003. godine simpozijem Novi mediji teorija i praksa, implikacije u svijetu koji se mijenja i objavljivanjem Zbornika radova pod istim naslovom.


Saradnja sa Fakultetom za društvene nauke Uviverziteta u Getebrogu, Švedska. Uspješno se još uvijek implementira kroz postdiplomski studij Menadžment u socijalnom radu. Koordinator postdiplomskog studija je prof. Lilja Cajvert sa Univerziteta u Geteborgu.


Saradnja sa Fondacijom Heinrich Böll i fakultetima društvenih nauka iz regiona. Odvija se putem Alternativne akademske agende, a ima za cilj povezivanje fakulteta političkih nauka iz Jugoistočne Evrope, organiziranje workshopa, konferencija i publiciranje radova relevantnih autora iz regiona. Također, dobra saradnja ostvarena je i sa drugim fondacijama koje djeluju u Sarajevu (Konrad Adenauer Fondacija, Friedrich Ebert Fondacija), sa kojima se radi na organiziranju zajedničkih naučnih i stručnih konferencija, organiziranju istraživanja i publiciranju naučnih rezultata.


Saradnja sa Fakultetom za družbene vede Univerziteta u Ljubljani, Slovenija: Sa Fakultetom za družbene vede Univerziteta u Ljubljani (Slovenija) je potpisan Ugovor o saradnji i trenutno je saradnja sa navedenim fakultetom na zadovoljavajućem nivou. Radi se na razmjeni curriculuma, studijskim posjetama (dr. Nermina Mujagić je okončala postdoktorski studij u Ljubljani, u sklopu kojeg je radila vlastito istraživanje) i razmjeni literature (Fakultet za družbene vede dostavlja časopis The Public/Javnost FPN, a FPN dostavlja Godišnjak FPN Fakultetu za družbene vede).


Sa Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Srbija. Uspostavljena je dobra saradnja na osnovu Sporazuma o saradnji potpisanog između dekana dvije institucije: ovaj sporazum predstavlja konkretizaciju Memoranduma o saradnji broj 01-05-859-1/06 od 26.10.2006. godine potpisanog između FPN Sarajevo i FDV Ljubljana, FPN Beograd, FPN Zagreb, FPN Podgorica, Filozofskog fakulteta Priština i Pravnog fakulteta Skoplje.


Sa Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska. Ostvarena je akademska saradnja (prof. dr. Siniša Tatalović jedan je od recenzenata publikacije Manjine i mediji koja je objavljena u izdanju Instituta za društvena istraživanja FPN Sarajevo), te saradnja u pogledu razmjene studenata i organizacije različitih naučnih i nastavnih seminara.


Saradnja sa Univerzitetom Brest, Francuska i Univerzitetom Drezden, Njemačka. Implementira se kroz organiziranje seminara za studente odsjeka sociologije i politologije, o temama vezanim za demokratiju i ljudska prava, a koji se godišnje održavaju u Njemačkoj, Francuskoj i BiH, a troškove boravka bh. studenata u Njemačkoj i Francuskoj snose Asocijacija Gwennili iz Francuske i organizacija Europa Direkt iz Njemačke.


Saradnja sa University of Washington, Seattle, SAD. Odvija se kroz program Understanding Balkans, tokom kojeg studenti iz SAD borave u Bosni i Hercegovini, gdje slušaju predavanja profesora sa FPN i sa studentima iz Sarajeva obilaze gradove u BiH. Prof. dr. Norman J. Wacker sa UW i grupa studenata iz Seattle-a već je posjetila FPN u martu 2007. i u junu 2008. godine, te u maju 2010. godine.


Saradnja sa School of Journalism of Strassbourg University, Francuska. Ostvaruje se kroz terenski rad studenata Odsjeka za žurnalistiku i studenata iz Strassbourga, što je način na koji studenti FPN sa kolegama iz Francuske stiču praktična iskustva u radu na istraživačkim pričama. Zajednički urađeni novinarski prilozi studenata objavljuju/emituju se u medijima u Francuskoj.


Fakultet političkih nauka poslao je i Pismo podrške sradnji između Univerziteta u Sarajevu i University of Milano – Bicocca, Italija. Očekuje konkretiziranje ove saradnje, kako bi se FPN uključio u razmjenu studenata i profesora i organiziranje zajedničkih naučno- istraživačkih projekata sa odgovoarajućim fakultetom u okviru University of Milano – Bicocca (kontakt osoba sa tog Univerziteta je dr. Tatjana Sekulić).


Saradnja sa Univerzitetom Qom iz Irana, Katedrom za društvene nauke. Potpisan je Protokol o saradnji, grupa studenata Postdiplomskog studija Diplomatija u savremenom svijetu boravila je u Iranu u okviru prakse/intershipa.


Fakultet političkih nauka sudjeluje i u Basileus Programu razmjene studenata. U akademskoj 2008/2009. godini na FPN su boravile dvije studentice (iz Hrvatske i Austrije), dok u akademskoj 2009/2010. godini na FPN boravi 6 studenata na razmjeni (tri iz Poljske i tri iz Italije). Dvije saradnice FPN boravile su na razmjeni kroz basileus Program (jedna u Italiji i jedna u Sloveniji).

Fullbright Program Vlade SAD

Fakultet političkih nauka već dugi niz godina sudjeluje u Fullbright Programu Vlade SAD, kao fakultet domaćin profesorima iz SAD. Koristi od ovog programa za FPN su višestruke: američki profesori izvode nastavu sa našim studentima, doniraju skoro izdatu literaturu za našu biblioteku, te usko sarađuju s našim nastavnicima i saradnicima. Do sada su u okviru Fullbright programa na Fakultetu boravili: prof. dr. Maureen Taylor sa Rutgers University, prof. dr. Shannon Martin sa University of Maine, prof. dr. Hugh Fullerton sa Sam Houston State University, te prof. dr. Aida Hozić, Department of Political Science Gainesville Florida, dok je FPN je u 2007. godini podržao aplikaciju prof. dr. Andrew J. Seligsohna sa Hartwick Collega za dolazak u Sarajevo 2009. godine. Također, od zimskog semestra 2010. godine saradnica FPN mr.sc. Valida Repovac-Pašić učestvuje u Fullbright Programu kao gostujući profesor i PhD kandidat u SAD.


EURAC

EURAC – FPN je domaćin ogranku ovog privatnog instituta za jugoistočnu Europu. EURAC je institut za istraživanje i naučnu obuku u Bolzanu u Italiji. Ovaj Institut, osnovan 1992. godine, djeluje podijeljen na 10 istraživačkih instituta. Memorandum o saradnji sa EURAC – om je potpisan 13. 10. 2009. godine s ciljem suradnje na područjima koja se tiču istraživanja političke scene, međunarodnog prava, prevencije konflikata, etničke podjele vlasti društva u tranziciji. EURAC i Institut će surađivati u područjima izgradnje i uspostavljanja kapaciteta i regionalnog razvoja.


Međunarodni ugovori o saradnji potpisani su sa sljedećim fakultetima i univerzitetima:


- Fakultet za družbene vede Univerziteta Ljubljana, Slovenija - Fakultet političkih nauka Univerziteta Beograd, Srbija - Filozofski fakultet Univerziteta Priština, Kosovo - Fakultet političkih nauka Univerziteta Podgorica, Crna Gora - Pravni fakultet Univerzitet Ćiril i Metodije, Skoplje, Makedonija - Fakultet političkih znanosti Sveučilište Zagreb, Hrvatska - Institut für Publizistik und Kommunikationswissenschaft Univerzitet Beč, Austrija

Projekti[uredi | uredi izvor]

Univerzitet u Sarajevu

Realizirani projekti[uredi | uredi izvor]

U okviru naučnoistraživačke djelatnosti Fakulteta u periodu 2008. - 2010. godine realizirani su sljedeći projekti:

1. „Vrijednosni odnos političkih elita u Bosni i Hercegovini prema BiH i Europskoj uniji“

Rukovodilac projekta: prof. dr. Nerzuk Ćurak; članovi istraživačkog tima - prof. dr. Slavo Kukić, mr. Đorđe Ćekrlija, Eldar Sarajlić i Sead Turčalo. Vrijeme istraživanja: januar – decembar 2008.g

Empirijsko istraživanje vrijednosnog odnosa političkih elita u BiH prema BiH i Europskoj uniji putem intervjua i strukturiranih upitnika u predstavničkim institucijama u BiH. Konferencija nakon prvih preliminarnih rezultata istraživanja, uz učešće kolega sa sarajevskog, banjalučkog i mostarskog univerziteta, održana je na FPN-u početkom decembra 2008. godine a nakon toga je izdana i istoimena knjiga u izdanju Instituta.


2. „Manjinske skupine i mediji u Bosni i Hercegovini: studija slučaja Kanton Sarajevo“

Rukovodilac projekta: prof. dr. Jelenka Voćkić Avdagić, a članovi istraživačkog tima su: prof. dr. Asad Nuhanović, dr. Lejla Turčilo i mr. Valida Repovac Pašić i Vrijeme realizacije projekta: Januar – decembar 2008. godine.

Kao rezultat ovog projekta objavljena je knjiga/studija Manjinske skupine i mediji u Bosni i Hercegovini:studija slučaja Kanton Sarajevo, sa međunarodnom recenzijom (prof. dr. Siniše Tatalovića sa Sveučilišta u Zagrebu), u izdanju Instituta za društvena istraživanja FPN. Knjiga će biti uvrštena u syllabus predmeta Teorija mass medija na Odsjeku za žurnalistiku FPN.


3. „Uloga nacionalnih parlamenata u procesu evropskih integracija“

Međunarodnom projekt iz oblasti političkih nauka koji se realizira u okviru naučne i tehnološke saradnje Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije. Rukovodioci projekta su: prof. dr. Danica Fink-Hafner iz Slovenije i prof. dr. Mirko Pejanović iz BiH Vrijeme realizacije projekta: 01.januar 2008. – 31.decembar 2009. godine


4. „Izrada Sociološkog leksikona“

Rukovodilac projekta je prof. dr. Senadin Lavić, a članovi istraživačkog tima su: prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Jusuf Žiga, prof. dr. Asim Mujkić, doc. dr. Dželal Ibraković, doc. dr. Dino Abazović, Amer Osmić, asistent i studenti dodiplomskog i postdiplomskog studija. Vrijeme realizacije projekta: Januar 2008 – Decembar 2008. godine.


5. Regionalni projekat promocije i podrške istraživačkim institucijama – RRPP, Univerzitet u Frieburgu

Koordinator: Institut Projekt je realiziran u sklopu „Programa podrške društvenim istraživanjima u regiji“ u saradnji sa Univerzitetom u Fribourgu i Švicarskom agencijiom za razvoj i saradnju SDC i Centrom za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu. U oktobru 2008. godine su dva saradnika sa FPN-a učestovala u tematskom metodološkom kolokviju sa ciljem upoznavanja sa project design-om i implementiranjem projekata na nivou istraživačkih institucija u EU. Vrijeme realizacije projekta: Januar 2008 – Decembar 2008. godine.


6. “OSTALI”: INICIJATIVA ZA PROMIŠLJANJE O KONSTITUTIVNIM KATEGORIJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Institucije koje implementiraju projekat: Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka i Asocijacija Alumni Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije

Implementacija: 10 mjeseci

Spor napredak u sprovođenju europskih reformi u Bosni i Hercegovini, zajedno sa ostalim uslovima kao što su visoki troškovi kompleksnog institucionalnog aranžmana kreiranog Daytonskim mirovnim sporazumom i kršenjem Protokola 12 Europske Konvencije o ljudskim pravima, su učinili ustavne reforme ključnim prioritetom EU u BiH. Međutim progres na ovome polju je naišao na moge prepreke. Nakon nekoliko propalih pokušaja, posljednji značajan pokušaj ustavnih promjena je bio u aprilu 2006, takozvani “Aprilski Paket”. Pregovori o ustavnim promjenama bi trebali biti vraćeni na vrh bh političke ali i akademske agende.

Bosanskohercegovački Ustav je ekskluzivan i diskriminatoran prema kategotiji “Ostalih”, onih koji ne pripadaju etničkim grupama: Hrvati, Srbi i Bošnjaci, iako sadražava mehanizme zaštite ljudskih prava Europske Konvencije o ljudskim pravima. Grupni pristup (koji priznaje konstitutivne narode umjesto građane / induvidue kao nositelje suverentiteta) nerijetko dovodi do kršenja induvidualnih ljudskih prava. Navedeno se osobito odnosi na činjenicu da postoje ustavne odredbe koje onemogućavaju bh građane da se kandidiraju i budu izabrani (iako je to jedno od njihovih osnovnih ljudskih prava) ukoliko nisu pripadnici/e jednog od tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) ili ukoliko su ustavna manjina u jednom od dva bh entiteta.

Ključna aktivnost projekta je organizacija naučne konferencije koja ima za cilj analizirati mjesto i ulogu pripadnika „Ostalih“ u budućim ustavnim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu. Rad konferencije će se odvijati kroz panele koji će obuhvatiti ustavno-pravne aspekte problema, političko-etičke implikacije na društveni život Bosne i Hercegovine, kao i specifične znanstvene uklone iz filozofske, socio-lingvističke i ljudskopravaške perspektive, kao i mogućnosti za aktivističko djelovanje kroz aktere civilnog društva. Na osnovu rezultata konferencije objavit će se zbornik radova, te sprovesti javna kampanja zagovaranja u skladu sa zajedničkom platformom sa predstavnicima civilnog društva.

Generalni cilj projekta je promišljanje o konstitutuvnim kategorijama u cilju obezbjeđivanja pristupa jednakim pravima “Ostalima” u Bosni i Hercegovini i obezbjeđivanje alternativnih rješenja zasnovanih na naučnim argumentima i dijalogu vlastodržaca.

Specifični ciljevi su: organizirati djelotvoran dijalog između naučnika i vlastodržava kojega će pratiti kampanja sa javno artikulisanim, naučno argumetniranim i opravdanim tvrdnjama za ravnopravnost i dostojanstvo svih građana, uključujući “Ostale”, te obezbijediti naučne (socijalne, pravne, političke i filozofske) argumente.


7. GRAĐANI/KE ZA EVROPU

Institucije koje implementiraju projekat: Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka (partner) i Asocijacija Alumni Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije (nosilac projekta) i još 32 organizacije civilnog društva (NVO).

Vrijeme implementacije: 01.01.2010.-30.09.2010. Institut za društvena istraživanja učestvuje kao partner zajedno sa još 33 organizacija civilnog društva u BiH sa ciljem ojačavanja NVO kapacitete za dijalog sa političkim strankama. Institut će učestvovati u izgradnji mreže organizacija sa ciljem diskusija o najvažnijim preporukama, definiranje pitanja za političke stranke i korištenje mreže za buduće projekte / kontakte. Inicijativa “Građani za Evropu” predstavlja mrežu nevladinih organizacija (NVO-a) iz cijele Bosne i Hercegovine, koje su se okupile sa ciljem da vode direktni dijalog sa domaćim političkim strankama o ključnim mjerama koje treba da budu ispunjene od strane političara kako bi BiH približili EU. Raspravljajući o uticaju neophodnih reformi na njihov svakodnevni život, građani preuzimaju aktivnu i konstruktivnu ulogu u doprinosu boljim mogućnostima BiH za prijem u EU.

Aktivnosti ove mreže se implementiraju pod pokroviteljstvom specijalnog predstavnika EU za BiH (EUSR) i uz finansijsku podršku Kraljevine Švedske putem Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju (SIDA), sa ciljem jačanja intenziteta i kvaliteta javnog dijaloga o ključnim pitanjima EU u BiH.

Projekti u toku[uredi | uredi izvor]

1. BECAN - Balkanska epidemiološka studija o zlostavljanju i zanemarivanju djece

Oznaka projekta: HEALTH – F2 – 2009 – 223478 (Sufinansijer projekta BECAN je Evropska komisija sa svojim Sedmim okvirnim programom za istraživanja i tehnološki razvoj - FP7)

Koordinator projekta: INSTITUTION YGEIAS PAIDIOU (Odjel za mentalno zdravlje i socijalnu zaštitu – Centar za studiju i prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja djece Instituta za zdravlje djece u Grčkoj)

Konzorcij: QENDRA PER MBROJTJEN E TE DREJTAVETE FEMIJEVE SHOQUATES (Albanija), SOUTH – WEST UNIVERSITY NEOFIT RILSKI (Bugarska), SVEUCILISTE U ZAGREBU (Hrvatska), UNIVERSITY CLINIC OF PSYCHIATRI (Makedonija), UNIVERSITATEA BABES BOLYAI (Rumunija), FACULTY FOR SPECIAL EDUCATION AND REHABILITATION , UNIVERSITY OF BELGRADE (Srbija), AMBULANCE AND EMERGENCY PHYSICIANS ASSOCIATION (Turska), ISTITUTO DEGLI INNOCENTI DI FIRENZE (Italija), FACULTY OF POLITICAL SCIENCE (Bosna i Hercegovina).

Implementacija: 2009 – 2012 (36 mjeseci)

Sažetak projekta: BECAN je epidemiološko istraživanje kojim se želi evidentirati prisutnost zlostavljanja i zanemarivanja djece (CAN) u populaciji starosne dobi od 11 – 16 godina koja pohađaju školu, kako i djece koja su izbačena iz škole, te identificiranje prijavljenih i poznatih slučajeva CAN u devet balkanskih zemalja. Evidentiranje CAN – a će biti postignuto kroz anketiranje djece i njihovih roditelja. Ne postoje informacije o prisutnosti CAN – a u populaciji djece u balkanskim zemljama i ovo istraživanje je sigurno najveće od svih sprovedenih na području Balkana (preko 30 000 djece i roditelja), a i šire. CAN je povezan sa nezdravim ponašanjima djece i odraslih. Usljed dobro uspostavljenog fenomena „međugeneracijskog prenosa nasilja“, nasilje u porodici se reprodukuje. Preventivno djelovanje na spriječavanju kruga međugneneracijskog prenosa nasilja doprinosi održivosti i učinkovitosti prestanka takvnog nezdravog ponašanja kako kod djece, tako i odraslih. Vjerujemo da će ovo istraživanje obezbijediti osnove za ujednačene nadgledajuće procedure CAN slučajeva na području Balkana, ali i ponuditi vrijedne instrumente za donošenje relevantnih politika u svim balkanskim zemljama koje učestvuju na projektu.

Cilj projekta: Otkrivanje zlostavljanja i zanemarivanja djece od 11 - 16 godina koja pohađaju odnosno izostaju iz škole u 9 balkanskih država: Grčka, Srbija, BiH, Hrvatska, Albanija, Bugarska, Makedonija, Turska i Rumunija, te identificirati broj prijavljenih odnosno otkrivenih slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja djece u ovih 9 zemalja.


2.COST (Cooperation in Science and Technology) Action ISO 906: Transforming Audiences, Transforming Societies

Oznaka projekta: COST Action ISO 906

Nosilac projekta: Facults Universitaires Saint Louis (FUSL), Brussels, Belgium

Koordinator projekta: Geoofroy Patriarche, Facults Universitaires Saint Louis (FUSL), Brussels, Belgium (patriarche@fusl.ac.be)

Implementacija: 1. mart 2010 – 28.02. 2014 (48 mjeseci)

Značaj projekta: Institut za društvena istraživanja FPN uključen je u projekat, kao jedina institucija iz BiH. Prof. dr. Jelenka Voćkić Avdagić i dr. Lejla Turčilo imenovane su od strane COST National Officera iz Ministarstva civilnih poslova BiH kao jedine predstavnice BiH u COST Action ISO 906, u svojstvu članica Management Commitee.

Sažetak projekta: Projekat ima za cilj istraživati promjene koje su se desile u novomedijskim uvjetima komuniciranja u savremenom društvu i načine na koje je publika/javnost reagirala na te promjene. U projektu sudjeluje 25 univerziteta i instituta iz 25 evropskih zemalja, čiji će istraživači uraditi komparativnu analizu stanja u području komunikacija, masovnih i web-medija u zemljama iz kojih dolaze. Projekat će rezultirati organiziranjem naučnih konferencija, objavljivanjem publikacija i kreiranjem web-sitea putem kojih će biti prezentirani istraživački zaključci eksperata.


Konferencije[uredi | uredi izvor]

1. USTAV BOSNE I HERCEGOVINE; LJUDSKA PRAVA – FEDERALIZAM –IZGRADNJA DRŽAVE

Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra 2009. godine, Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Pravnog fakulteta Univerziteta u Beču i Ureda austrijske kooperacije za nauku, obrazovanje i kulturu u Bosni i Hercegovini, organizirao je znanstvenu konferenciju „Ustav Bosne i Hercegovine; Ljudska prava – federalizam – izgradnja države“.

Cilj konferencije je bio interdisciplinarno razmotriti različite aspekte trenutnih i budućih ustavnih rješenja u i za Bosnu i Hercegovinu. Konferenciju su pozdravnim obraćanjima otvorili dekan Fakulteta političkih nauka Prof. dr. Mirko Pejanović, ataše za kulturu ambasade Republike Austrije u BiH g. Lucas Bachmayer te u ime Specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Nj.E. ambasadora Valentina Inzka, Jasna Jelisić, Politički savjetnik.

Rad znanstvene konferencije koja se održala na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu odvijao se u 3 panela. Prvi panel „Mogućnosti za promjenu Ustava Bosne i Hercegovine u kontekstu primjene Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“ moderirao je Doc. dr. Dino Abazović (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu), a uvodničari su bili Prof. dr. Ćazim Sadiković, (emeritus Univerziteta u Sarajevu); Prof. dr. Miodrag Simović, (Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci); Prof. dr. Joseph Marko, (Pravni fakultet Univerziteta u Grazu). „Ustavna rješenja u Bosni i Hercegovini i „problemi“ s federalizmom“ drugi je panel čiji su uvodničari bili Prof. dr. Omer Ibrahimagić, (emeritus Univerziteta u Sarajevu); Prof. dr. Slavo Kukić, (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru); Prof. dr. Jens Woelk, (Pravni fakultet Univerziteta u Trentu); te Doc. dr. Srebrenka Viđen, (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu), kao moderator. Za treći panel „Ustavne reforme između pravnog idealizma i izgradnje države“ koji je moderirao Doc. dr. Dino Abazović (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu) uvodničari su bili Prof. dr. Ismet Grbo i Prof. dr. Mirko Pejanović, (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu) te Prof. dr. Stefan Hammer, (Pravni fakultet Univerziteta u Beču).

Znanstvenoj konferenciji su prisustvovali brojni predstavnici medija koji su iskoristili priliku za razgovor sa dekanom FPN-a, Prof. dr. Mirkom Pejanovićem i Prof. dr. Stefanom Hammerom. Znanstvenoj su konferenciji prisustvovali brojni gosti, među kojima i Prof. dr. Jasna Bakšić Muftić, (Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu), Prof. dr. Azra Hadžiahmetović (Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu), Doc. dr. Lada Sadiković, (Fakultet kriminalističkih nauka Sarajevo), Doc. dr. Nedim Ademović, (Ustavni sud BiH).

Institut za društvena istraživanja će u do kraja tekuće godine publicirati zbornik radova sa konferencije.


2. SVEČANO OTVARANJE PREDSTAVNIŠTVA EVROPSKE AKADEMIJE BOLZANO

Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Sarajevo i Evropska akademija Bolzano iz Italije, na Fakultetu su 11.12.2009. godine održali press konferenciju povodom otvaranja Predstavništva Akademije u Sarajevu. Fakultet političkih nauka biće sjedište predstavništva EURAC-a u Sarajevu. Na konferenciji su se medijima i gostima obratili Doc. dr. Dino Abazović (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu), Prof. dr. Mirko Pejanović (dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu), Prof. dr. Jens Woelk, (Pravni fakultet Univerziteta u Trentu), mr. Zoran Selesković (sekretar Univerziteta u Sarajevu), Prof. dr. Miodrag Simović (predsjednik Ustavnog suda BiH, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci), mag. iur. Benedikt Harzl (Institut za prava manjina Evropske akademije Bolzano) i dr. iur. Nedim Ademović, (šef kabineta Predsjednika Ustavnog suda BiH, direktor Predstavništva Sarajevo Evropske akademije Bolzano).


3. AKADEMSKA ZAJEDNICA I MEDIJI U EUROATLANSKOM INTEGRACIJSKOM PROCESU

Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Atlantska inicijativa u BiH i Alumni asocijacija George Marshall Centra u BiH su 14.12.2009. godine u Domu oružanih snaga u Sarajevu održali Okrugli sto na temu „Akademska zajednica i mediji u euroatlantskom integracijskom procesu“. Skup je podržao NATO stožer u Sarajevu.

Cilj organizovanja međunarodnog okruglog stola je bio potaći razmjenu mišljenja i iskustava o euroatlanskoj integraciji Bosne i Hercegovine i regije, s posebnim osvrtom na ulogu akademske zajednice i medija u educiranju javnosti i izvještavanju o karakteru i značaju ovog procesa.

Skup su pozdravnim obraćanjima otvorili brigadni general Sabato Errico (glavni zapovijednik NATO snaga u BiH, Dr. sc. Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH te Ben Reed, zamjenik direktora Direkcije za vanjske programe George Marshall Centra za europske sigurnosne studije iz Garmisch-Partenkirchena.

O ulozi akademske zajednice u euroatlantskom integracijskom procesu su u prvom dijelu Okruglog stola govorili Dr. sc. Mladen Nakić (Atlantsko vijeće Hrvatske), Lazar Elenovski (Euroatlantski savjet Makedonije), mr. Adel Abusara, (Centar za civilno-vojne odnose, Beograd) i Prof. dr. Nerzuk Ćurak, (Fakultet političkih nauka, Sarajevo).

U radu Okruglog stola sudjelovali su i najviši predstavnici Zapovjedništva NATO-a u BiH, ministarstava obrane, sigurnosti i vanjskih poslova, istaknuti predstavnici nevladinih organizacija i medija u Bosni i Hercegovini, te alumnisti George Marshall Centra za europske sigurnosne studije iz Bosne i Hercegovine.


4. ZNANSTVENA KONFERENCIJA "MJESTO I ULOGA 'OSTALIH' U USTAVU BOSNE I HERCEGOVINE I BUDUĆIM USTAVNIM RJEŠENJIMA ZA BOSNU I HERCEGOVINU"

Konferencija: "Mjesto i uloga „Ostalih" u Ustavu Bosne i Hercegovine i budućim ustavnim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu" održana je 03. Februara 2010. godine u Sarajevu na Fakultetu političkih nauka Sarajevo.

Ukupno 22 predavača je sudjelovalo na Konferenciji sa 14 (četrnaest) naučnih radova prikazanih u četiri panela. Četvrti (specijalni) panel, organiziran u suradnji s EURAC institutom, posvećen je posljedicama presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Finci i Sejdić u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.


5.IZGRADNJA MIRA U POSTKONFLIKTNIM DRUŠTVIMA: UPOREDNA ISKUSTVA I LOKALNA PERSPEKTIVA

Međunarodnu konferenciju „Izgradnja mira u postkonfliktnim društvima: Uporedna iskustva i lokalna perspektiva“su zajedno organizirali Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Sarajevo, Univerzitet Ujedinjenih nacija iz Tokija (Japan) i Univerzitet McMaster iz Ontarija (Kanada). Na konferenciji su prezentovani radovi stručnjaka iz Istočnog Timora, Gvatemale, Kosova, Mozambika, Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao rezultat dvodnevne radionice koja je prethodila konferenciji.

Cilj konferencije je bio bolje razumijevanje izazova izgradnje mira iz lokalne perspektive, te informisanje međunarodnih kreatora politike o tom procesu. Nakon konferencije rezultati rada će biti objedinjeni u izvještaju koji će omogućiti oblikovanje preporuka za različite aktere u procesu izgradnje mira, uključujući i UN-ovu Komisiju za izgradnju mira (PBSO).

Konferenciju su otvorili prof.dr. Mirko Pejanović, dekan Fakulteta političkih nauka, doc.dr. Dino Abazović, rukovodilac Instituta za društvena istraživanja i dr. Madoka Futamura, voditeljica akademskog programa Instituta za mir sa Univerziteta Ujedinjenih nacija. Konferenciji su prisustvovali predstavnici međunarodne zajednice u BiH, domaći i strani stručnjaci iz ove oblasti, predstavnici civilnog društva, te brojni studenti.


6. KONFERENCIJA: DRŽAVNOST BOSNE I HERCEGOVINE U KONTEKSTU IMPLEMENTACIJE DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA I EURO-ATLANTSKIH INTEGRACIJA

Dana 22. novembra 2010. godine na FPN u Sarajevu je održana naučna konferencija pod nazivom DRŽAVNOST BOSNE I HERCEGOVINE U KONTEKSTU IMPLEMENTACIJE DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA I EURO-ATLANTSKIH INTEGRACIJA. Pozdravnim govorom su konferenciju započeli prof. dr. Mirko Pejanović (dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu) i prof. dr. Stefan Hammer (predavač na Pravnom fakultetu, Univerzitet u Beču). Konferencija je podijeljena u tri panela. Prvi panel je nosio naziv DRUŠTVENO-HISTORIJSKI KONTEKST DRŽAVNOSTI BIH čiji je moderator bio prof. dr. Asim Mujkić (prodekan i predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu), a panelisti su bili: akademik Dževad Juzbašić koji je izlagao na temu :Bosna od gubitka državne samostalnosti do dobijanja elemenata bh državnosti, prof. dr. Tomislav Išek sa temom: Bosna (i Hercegovina) – historijska kategorija u kontekstu kontinuiteta i diskontinuiteta, prof. dr. Husnija Kamberović sa temom: BiH u okvirima socijalističke Jugoslavije te prof. dr. Omer Ibrahimagić, emeritus sa temom: Osporavanje teritorijalnog integriteta BiH i političkog nacionalnog identiteta Bosanaca od strane susjednih država. Drugi panel je nosio naziv: DAYTONSKA PARADIGMA DRŽAVNOSTI čiji je moderator bio doc. dr. Dino Abazović (profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu), panelisti su bili: prof.dr. Šaćir Filandra (profesor na FPN Univerziteta u Sarajevu) sa temom: BiH 1990-između želja i mogućnosti, prof. dr. Slavo Kukić sa temom: Teorijsko propitivanje daytonskih ustavnih rješenja, mr.sc. Birgit Kunrath sa temom: Post-daytonska Bosna: doista konsocijacija? (mr. sc. Kunrath zbog nepredviđenih okolnosti nije bila u prilici prisustvovati konferenciji i održati predavanje), i prof. dr. Stefan Hammer (predavač na Pravnom fakultetu, Univerzitet u Beču) sa temom: Ko je odgovoran za izmjene daytonskog Ustava? Treći panel je nosio naziv: DRŽAVA BIH U KONTEKSTU INTEGRACIJA U EU I NATO čiji je moderator bio mr.sc. Damir Kapidžić (viši asistent na FPN Univerziteta u Sarajevu), a panelisti su bili: prof. dr. Nerzuk Ćurak (profesor na FPN Univerziteta u Sarajevu) sa temom: Država kao trajni sinopsis, prof. dr. Mirko Pejanović (dekan FPN Univerziteta u Sarajevu) sa temom: Pretpostavke i dometi integracije BiH u EU, prof. dr. Kadrija Hodžić sa temom: Makroekonomska konvergencija BiH prema EU te doc. dr. Vedran Džihić sa temom: Evropa kao (naša) utopija? U potrazi za izgubljenom dinamikom u procesu evropeizacije BiH.

Na konferenciji je također prezentiran zbornik radova pod nazivom BIH 15 GODINA NAKON DAYTONA: Političko-pravni aspekt demokratske konsolidacije u postkonfliktnom periodu, (FPN 2010.) čiji su urednici doc. dr. Dino Abazović i prof. dr. Stefan Hammer. Na konferenciji je raspravljano o trenutnom državno-pravno-političkom statusu BiH. Također je bilo riječi i o perspektivi i uslovima koje Bosna i Hercegovina (ne)zadovoljava za pristup i integracije u Evropsku Uniju i NATO. Zaključeno je da je najveća prepreka upravo Daytonski sporazum kojim se država stvorila na nacionalnim namjesto građanskim osnovama te da je to legitimizirano kroz Aneks IV daytonskog sporazuma kroz primjenu konstitutivnosti naroda kojima se automatski diskriminatorski eliminiraju Ostali i Građani. Nadalje, bilo govora o bezviznom režimu koji pojedini panelisti ne smatraju previše značajnim za ulazak

EU ali to predstavlja s druge strane možda konačan kraj diskriminaciji. Bilo je također riječi o položaju i funkciji Međunarodne zajednice i OHR-a, tj. da li oni ispunjavaju funkciju koja im je dodijeljena ili su produžena ruka nacionalističkim strukturama koje su prepreka napretku BiH. Govorilo se i o ekonomskim elementima koji su također prepreka u napretku procesa integracija EU i NATO-u. Konačan zaključak je bio da situacija u BiH nije nimalo 'zavidna' ali da je potrebno zajednički prevazilaženje nacionalizma, istrajnost u reformama i eleminacija diskriminatorkog sistema te zajednički dijalog i kompromis u ispunjavanju uslova.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]