Idi na sadržaj

Ireligija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dio serije čija je tema
ireligija
"αθεοι" (atheoi), grčki izraz za "bezbožnike", pojavljuje se u Poslanici Efežanima zapisanoj na papirusu iz trećeg stoljeća poznatom kao "papirus 46"
Ireligija
Ateizam
Agnosticizam
Naturalizam
Osobe
Knjige
Deluzija o Bogu
Bog nije velik
Svršetak vjere
Pismo kršćanskom narodu
Zašto nisam kršćanin
Zašto nisam musliman
Prorok sudnjeg dana
Sistem prirode
Organizacije
Kategorija o ateizmu

Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsustvo religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.[1] Kad označava odbijanje ili odbacivanje religijskog vjerovanja, onda ireligija obuhvata ateizam i sekularni humanizam. Kada označava neprijateljstvo prema religiji, onda obuhvata antiteizam, antiklerikalizam i antireligiju. Kada označava ravnodušnost i nezainteresiranost za religiju, onda obuhvata apateizam. Kada označava odsustvo religijskog vjerovanja, onda može obuhvatati agnosticizam, ignosticizam, neteizam, religijski skepticizam i slobodoumlje. Ireligija čak može obuhvatati oblike teizma, što zavisi od religijskog konteksta nasuprot kojeg se definira, pa je tako u Evropi u 18. vijeku epitoma ireligije bio deizam.[2]

Neki dokazi navode da status najbrže rastuće religije u Sjedinjenim Američkim Državama ima "nereligija",[3] obuhvatajući gotovo 20% odraslih osoba prema podacima iz 2012.[4] Prema izvještaju Pewovog istraživačkog centra osobe koje su se izjašnjavale kao "ateisti" ili "agnostici" činile su 6% ukupnog stanovništva u SAD-u, dok su u religijski neizjašnjenom (ili "nereligioznom") stanovništvu ateisti činili 12%, a agnostici 17%.[5] Osobe koje ne navode nikakvu religijsku pripadnost obično se označavaju kao "neizjašnjeni".[3][4][6]

Procjenjuje se da je 16% svjetskog stanovništva (1,1 milijarda ljudi) "nereligiozno" obuhvatajući pod tim pojmom agnostike, ateiste, sekularne humaniste i ljude koji se "ne izjašnjavaju" ili ne navode "nikakvu religijsku sklonost" pri odgovaranju na otvoreno pitanje o tome koja je njihova religijska sklonost.[7] U istom Pewovom izvještaju bilježi se da mnogi religijski neizjašnjeni imaju nekakva religijska vjerovanja, a većina religijski neizjašnjenih dolazi iz Azije i Pacifika. Prema jednom izvoru procjenjuje se da 40-50% nereligioznih osoba vjeruje u barem jedno božanstvo ili neki oblik više sile.[8]

Demografija

[uredi | uredi izvor]
Gallupov indeks religioznosti iz 2009. (svijetla boja označava religiozne, tamna nereligiozne)[9]
Glavni članak: ireligija po zemljama

Prikazane tablele navode postotke nereligioznog stanovništva po pojedinim državama od najvećeg k najmanjem.

Zemlja Postotak nereligioznog stanovništva (2006.) Izvor
Estonija 75,7 [10]
Švedska 46-85 (prosječno 65,5) [11]
Češka 64,3 [10]
Danska 43-80 (prosječno 61,5) [11]
Njemačka 59 [12]
Japan 51,8 [10]
Azerbejdžan 51 [13]
Ujedinjeno Kraljevstvo 50,6
[14]
Kina 8-93 (prosječno 50,5) [10][11][15]
Francuska 43-54 (prosječno 48,5) [11]
Rusija 48,1 [10]
Bjelorusija 47,8 [10]
Vijetnam 46,1 [10]
Mađarska 42,6 [10]
Ukrajina 42,4 [10]
Holandija 39-44 (prosječno 41,5) [11][16]
Latvija 40,6 [10]
Južna Koreja 36,4 [10]
Belgija 35,4 [10]
Novi Zeland 34,7
(od 87,3% koji su odgovorili na neobavezno pitanje)
[17]
Čile 33,8 [10]
Luksemburg 29,9 [10]
Slovenija 29,9 [10]
Venecuela 27,0 [10]
Španija 23,3 [18]
Slovačka 23,1 [10]
Australija 22,3
[19]
Zemlja Postotak nereligioznog stanovništva (2006.) Izvor
Meksiko 20,5 [10]
Sjedinjene Američke Države 19,6 [20]
Litvanija 19,4 [10]
Italija 17,8 [10]
Kanada 16,2 [21]
Argentina 16,0 [22]
Južnoafrička Republika 15,1 [23]
Hrvatska 13,2 [10]
Austrija 12,2 [10]
Finska 11,7 [10]
Portugal 11,4 [10]
Portoriko 11,1 [10]
Bugarska 11,1 [10]
Filipini 10,9 [10]
Albanija 8,0 [24]
Brazil 8,0 [25]
Irska 7,0 [26]
Indija 6,6 [10]
Srbija 5,8 [10]
Peru 4,7 [10]
Poljska 4,6 [10]
Island 4,3 [10]
Grčka 4,0 [10]
Turska 2,5 [10]
Rumunija 2,4 [10]
Tanzanija 1,7 [10]
Malta 1,3 [10]
Iran 1,1 [10]
Uganda 1,1 [10]
Nigerija 0,7 [10]
Bangladeš 0,1 [10]

Iako 10 zemalja popisanih iznad imaju nereligiozne većine, to ne znači da većina stanovništva tih zemalja ne pripada nijednoj religijskoj grupi. Naprimjer, 70% švedskog stanovništva pripada luteranskoj kršćanskoj crkvi dok se 56,7% Albanaca izjašnjava muslimanima uprkos takvoj ireligioznosti.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
    • "Ireligija kako je prikazana u 26 referentnih djela".
    • "definicija koja uključuje neprijateljstvo i indiferenciju". Compact Oxford Dictionary. Arhivirano s originala, 26. 4. 2012. Pristupljeno 22. 2. 2013.
    • "definicija koja uključuje izostanak i indiferenciju". Collins Dictionary.
    • "Ireligija". Encyclopedia of Religion and Society. Arhivirano s originala, 25. 5. 2017. Pristupljeno 18. 2. 2012. Uključuje odbacivanje.
    • Colin Campbell. "Ireligija". Encyclopedia of Religion and Society. Pristupljeno 18. 2. 2012.
  1. Campbell, Colin. 1971. Towards a Sociology of Irreligion. London:McMillan str. 31.
  2. 1 2 "American Nones: The Profile of the No Religion Population" (PDF). American Religious Identification Survey. 2008. Arhivirano s originala (PDF), 7. 10. 2009. Pristupljeno 19. 10. 2012.
  3. 1 2 "'Nones' on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation". Pew Forum on Religion & Public Life. 9. 10. 2012. Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 19. 10. 2012.
  4. Cary Funk, Greg Smith. "Nones" on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation" (PDF). Pew Research Center. str. 9, 42. Arhivirano s originala (PDF), 9. 3. 2013. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  5. Hunter, Jeannine. "Who are the 'Nones'?". Washington Post. Arhivirano s originala, 8. 11. 2012. Pristupljeno 6. 11. 2012.
  6. "Globalni religijski krajolik". Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  7. "Major Religions of the World Ranked by Number of Adherents". Adherents.com. 2007. Arhivirano s originala, 15. 6. 2008. Pristupljeno 19. 10. 2012.
  8. Indeks religioznosti mjera je važnosti religije koju iskazuju ispitanici te njihovo samoizjašnjavanje u pohađanju religijskih služba. U religijama u kojima je pohađanje službe ograničeno moraju se pažljivo tumačiti prikazani podaci. (Gallup WorldView)
  9. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006) (jezik: japanski)
  10. 1 2 3 4 5 "Zuckerman, Phil. "Atheism: Contemporary Rates and Patterns", iz Cambridge Companion to Atheism, urednik Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 12. 6. 2009. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  11. "Global Index Of Religion and Atheism" (PDF). Redcresearch.ie. Arhivirano s originala (PDF), 12. 8. 2012. Pristupljeno 1. 11. 2011. line feed character u |title= na mjestu 16 (pomoć) Publikacije su preuzete od Gallupa
  12. UK National Statistics Bureau (2011 census)
  13. "Adherents.com". Adherents.com. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 4. 2. 2011. Neke publikacije
  14. CBS StatLine, Centraal Bureau voor de Statistiek. Pristupljeno 25. 6. 2012.
  15. "[[Statistics New Zealand]] (2006 census)". Arhivirano s originala, 11. 6. 2009. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  16. Socialogical Research Centre, januar 2012.
  17. "Census shows result of mining boom, with increased cost of housing and higher wages", PIA AKERMAN, The Australian, 21. 6. 2012.
  18. ""Nones" on the Rise". Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  19. "96F0030XIE2001015 - Religions in Canada". 2.statcan.ca. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 4. 2. 2011. Canada 2001 census.
  20. "Table Of Statistics On Religion In The Americas". Prolades.com. Pristupljeno 4. 2. 2011. Gallup-Argentina survey, april 2001.
  21. Arhivirano 11. 4. 2005. na Wayback Machine Güney Afrika 2001 census
  22. "Adherents.com". Adherents.com. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 4. 2. 2011. Neke publikacije
  23. "Census 2010; Sistema IBGE de Recuperação Automática SIDRA". Pristupljeno septembar 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  24. "This is Ireland. Highlights from Census 2011, Part 1" (PDF). mart 2012. Arhivirano s originala (PDF), 1. 2. 2013. Pristupljeno april 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

Literatura

[uredi | uredi izvor]