Bosanska perunika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Iris reicenbachii)
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Bosanska perunika
(Iris reicenbachii var. bosniaca)
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Liliopsida
Red Asparagales
Porodica Iridaceae
Rod Iris
Dvojno ime
Iris reichenbachii
G. Beck

Bosanska perunika (lat. Iris reicenbachii var. bosniaca, G. Beck) je biljka iz porodice Iridaceae (perunike), bosanskohercegovački endem. Diploidna hromosomska garnitura sadrži 2n=24 ili 2n=48.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Bosanska perunika je visegodisnja, visoka biljka, koja naraste do oko 10-35 cm. Ima debelo podzemno stablo - podanak. Listovi su pravi ili blago srpasti, oštro zašiljeni; Široki su 4-15 mm. Pricvjetni listovi zvani brakteje su jajoliko lan­cetasti, trbušasto nadu­veni, na poleđeni grebenicasti. Žućkasto­ su zeleni, sa opnastim obodima.

Cvjeta u maju i junu. Cvjetovi su dvo­spolni, blagog mirisa. Ocvijeće čini 6 žutih, pri dnu sraslih, latica. Cijev perigona je duga 1,5-2,5 (3) cm, gotovo dvostruko duža od plod­nice, ali je kraća od režnjeva. Vanjski režnjevi su široki, jajoliki ili izduženi. Svijetlozućkasti su, sa purpurnim tačkama i prugama u donjem dijelu. U donjoj trećini gornje strane uočava se red žutih strsećih dlaka. Unutrasnji režnjevi su mu klinasti ili jajoliki.

Plod je tobolac sa 3 poklopca, dužine 50-60 mm, a otvara se uzduzno; sadrzi mnogo svijetlosmeđih, okruglih sje­menki, koje su jedne strane zašiljene.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Bosanska perunika raste pojedinačno ili u većem broju obrasta površine od nekoliko kvadratnih metara. Naseljava suhe livade i pašnjake sa plitkim kamenitim zemljištem, na karbonatnim i serpentinskim stijenama. U dolini potoka Gostović, Bosna, karakteristična je vrsta lokalne endemske fitosociološke zajednice. Susreće se u biljnim zajednicama planinskih rudina na krečnjačkoj i dolomitskoj podlozi vegetacijskih redova sa vrstama roda Sesleria i Creps.

Endem je centralnih i istočnih Dinarida.

Locus classicus: Bosna – vrh Trebevića (1.600 m).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]