Islam u Džibutiju

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Islam u Džibutiju (Pew)[1]

  Sunitski islam (77%)
  Muslimani neodređene denominacije (8%)
  Ostale denominacije muslimana (Kuranije, Sufizam, Ibadizam i dr) (13%)
Džamija Al Sada u Djiboutiju, tokom perioda 1940tih

Islam u Džibutiju ima bogatu i višestoljetnu tradiciju. Prvi počeci islama na području Džibutija, odnosno prostoru Afričkog roga sežu u vrijeme posljednjeg poslanika Muhammeda. Prema Pew Research Centru, 98% od 490.000 stanovnika Džibutija se muslimani a 77% njih su sunitski muslimani (prvenstveno pripadnici šafijskog mezheba, odnosno te pravne škole), 8% muslimana Džibutija su neodređene denominacije, 2% su šiiti dok preostalih 13% muslimana ove afričke države su druge denominacije poput Kuranija, pripadnika Ibadizma itd. Nakon stjecanja nezavisnosti, Džibuti je izgradio pravni sistem zasnovan dijelom na islamskom zakonu tj. šerijatu.

Historija islama u Džibutiju[uredi | uredi izvor]

Islam se na području Afričkog roga pojavio još tokom perioda nedugo nakon hidžre. Mesdžidul Kibletejn, džamija sa dvije kible u susjednom somalijskom gradu Zeili, potiče još iz 7. vijeka i najstarija je džamija u gradu.[2]

Krajem 9. vijeka, Jakubi, muslimanski geograf i vjerovatno prvi historičar svjetske kulture, zabilježio je da muslimani žive duž sjeverne somalijske obale.[3] Također je spomenuo da Adalski sultanat ima sjedište u Zeili[3][4] što se sugeriše da Adalski sultanat s tim glavnim gradom datira barem iz 9. ili 10. vijeka. Prema I.M. Lewisu, tim područjem su upravljale lokalne dinastije koje su također vladale slično uspostavljenim Sultanatom Mogadišu, u regiji Benadir na jugu. Historiju Adalskog sultanata od njegovog osnivanja karakterizira niz bitki sa susjednom Abesinijom.[4]

Savremeni islam[uredi | uredi izvor]

U savremenom dobu u Džibutiju se praktikuju različiti pravci islama. Stanovništvo Džibutija velikom većinom su muslimani suniti. Islam praktikuje 94% populacije, dok preostalih 6% stanovnika su rimokatolici, protestanti, pripadnici etiopske i grčke pravoslavne crkve, Jehovini svjedoci, hinduisti, židovi i dr. Nemuslimansko stanovništvo Džibutija uglavnom čine državljani stranog porijekla i uglavnom žive u gradu Džiboutiju.[5][6]

Politike[uredi | uredi izvor]

Član 1. Ustava Džibutija navodi islam kao jedinu državnu religiju, a član 11. predviđa jednakost građana svih vjera i slobodu vjeroispovijesti.[7][8] Iako je islam državna religija, ustav ne dozvoljava političke stranke utemeljene na vjerskim osnovama.[5]

Većina lokalnih muslimana drži se sunitske denominacije, slijedeći šafijski mezheb, tj šafijsku pravnu školu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ https://www.pewforum.org/2012/08/09/the-worlds-muslims-unity-and-diversity-1-religious-affiliation/#identity
  2. ^ Briggs, Phillip (2012). Somaliland. Bradt Travel Guides. str. 7. ISBN 1841623717.
  3. ^ a b Encyclopedia Americana, Volume 25. Americana Corporation. 1965. str. 255.
  4. ^ a b Lewis, I.M. (1955). Peoples of the Horn of Africa: Somali, Afar and Saho. International African Institute. str. 140.
  5. ^ a b "DJIBOUTI 2015 INTERNATIONAL RELIGIOUS FREEDOM REPORT" (PDF). U.S. Department of State. Pristupljeno 15. 10. 2016.
  6. ^ "Djibouti". The World Factbook. CIA. 7. 10. 2016. Arhivirano s originala, 4. 5. 2020. Pristupljeno 15. 10. 2016.
  7. ^ "Djibouti's Constitution of 1992 with Amendments through 2010" (PDF). Constitute Project. Pristupljeno 25. 5. 2016.
  8. ^ "Constitution de la République de Djibouti" (jezik: French). Agence Djiboutienne d'Information. Arhivirano s originala, 25. 11. 2012. Pristupljeno 30. 3. 2013.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]