Izbori u Republici Srpskoj

Glavni članak: Izbori u Bosni i Hercegovini

Izbori u Republici Srpskoj su demokratski i slobodni izbori koji se održavaju svake druge parne godine. Održavaju u skladu sa ustavima i izbornim zakonima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Građani tajnim glasanjem na direktnim izborima biraju čalana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, jednu trećinu (14) zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srpske, odbornike skupština općina i gradova, načelnike općina i gradonačelnike gradova, te članove savjeta mjesnih zajednica. Delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, delegate savjeta naroda Republike Srpske i odbornike Skupštine Grada Istočnog Sarajeva biraju se indirektno.

Prvi izbori na prostoru današnje Bosne i Hercegovine održani su za vrijeme austrougarske vlasti 1910. za Bosanski sabor. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije održano je ukupno sedam izbora za Narodnu skupštinu te države. Prvi višestranački izbori nakon Drugog svjetskog rata održani su 1990. Tada su birani članovi predsjedništva i skupštine SR Bosne i Hercegovine, skupštine na republičkom nivou i vijećnici skupština općina i grada Sarajeva. Nakon rata u Bosni i Hercegovini, 1996. su održani prvi izbori na kojima su građani Republike Srpske direktno birali svoje predstavnike za institucije ovog entiteta.

Izborni zakon

Glavni članak: Izbori u Bosni i Hercegovini § Izborni zakon

Izborni zakon Bosne i Hercegovine uređuje izbor članova zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima, uključujući opće i lokalne izbore. Zakon definiše načela, pravila i postupke za provođenje izbora, kao i prava i obaveze učesnika u izbornom procesu. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) odgovorna je za organizaciju i nadzor nad svim izbornim procesima u zemlji. CIKBiH donosi podzakonske akte, upravlja biračkim spiskovima, organizira edukaciju izborne administracije i rješava prigovore i žalbe tokom izbora. Zakon predviđa i mogućnost ponavljanja izbora u slučaju nepravilnosti, odgodu izbora zbog vanrednih okolnosti, te održavanje prijevremenih izbora ako je neki organ raspušten ili mu je mandat prestao u skladu s ustavom i zakonom. Jedini slučaj gdje su odgođeni izbori bilo je za lokalne izbore 2020, kada je CIKBiH odgodio izbore sa 4. oktobra na 15. novembar, zbog pandemije bolesti COVID-19 i nedostatka sredstava.

Pravo glasa na izborima u Republici Srpskoj ima svaki državljanin Bosne i Hercegovine i Republike Srpske koji je navršio 18 godina do dana izbora, pod uslovom da nije lišen poslovne sposobnosti i da mu nije oduzeto pravo glasa pravosnažnom sudskom odlukom. Osobe sa statusom izbjeglica i raseljenih lica također imaju pravo glasa, ali pod posebnim uslovima koji se odnose na općinu u kojoj su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva.

Političke stranke, koalicije, nezavisni kandidati i liste nezavisnih kandidata moraju preći minimalni izborni prag, koji iznosi 3% od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, za ulazak u zakonodavna tijela.

Glasanje se obavlja tajno, a glasački listići se ubacuju u zapečaćene kutije. Glasovi se broje na biračkim mjestima pod nadzorom biračkih odbora, a rezultati se zatim dostavljaju općinskim ili gradskim izbornim komisijama i Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine. Raseljena lica, izbjeglice i drugi posebni slučajevi imaju pravo glasati u općinama u kojima su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva ili u općini u kojoj trenutno žive. Ova prava su privremenog karaktera i mogu biti ukinuta od strane Ureda visokog predstavnika ili Parlamentarne skupštine BiH.

Opći izbori

Glavni članak: Izbori u Bosni i Hercegovini § Opći izbori

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se, od 2002, svake četiri godine. Na izborima biraju se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Parlamenta Federacije BiH, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te članovi skupština kantona Federacije BiH.

Mandat članova Predsjedništva BiH, zastupnika/poslanika i delegata traje 4 godine. Međutim, prema Odluci Privremene izborne komisije (PIK; kasnije Centralna izborna komisija, CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.

Izbori za Predsjedništvo

Glavni članak: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je kolektivni šef države. Članovi se biraju iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno konstitutivna naroda (Federacija BiH - Bošnjaci i Hrvati, Republika Srpska - Srbi), na četverogodišnji mandat.

Izbori se provode po principu jednostavne većine (first-past-the-post), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.

Izbori za Parlamentarnu skupštinu

Glavni članak: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sastoji se iz dva doma: Zastupničkog i Doma naroda. Zastupnički dom ima 42 poslanika: 28 iz Federacije Bosne i Hercegovine i 14 iz Republike Srpske. Zastupnici se u taj dom biraju putem proporcionalnog izbornog sistema, gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem D'Hondtove metode.

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se iz Republike Srpske. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a srpske delegate bira Narodna skupština Republike Srpske.

Izbori za Narodnu skupštinu

Glavni članak: Narodna skupština Republike Srpske

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) jest najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj. Sastoji se od jednog doma, a poslanici u NSRS biraju se direktno, putem proporcionalnog izbornog sistema, slično kao i na državnom nivou. Od ukupno 83 poslanička mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, njih 63 (direktna mandata) se dodjeljuju srazmjerno broju osvojenih glasova na otvorenim listama u svakoj od 9 izbornih jedinica. Preostalih 20 (kompenzacionih) mandata se dodjeljuju srazmjerno ukupnom broju glasova koji politički subjekti osvoje u cijeloj Republici Srpskoj. Kompenzacioni mandati se pojedinačnim kandidatima dodjeljuju prema redoslijedu koji politički subjekti odrede prije izbora (zatvorene liste). Od 2000. glasa se na otvorenim listama, kada su uvedene i višečlane izborne jedinice. Zastupljenost svih konstitutivnih naroda od 2002. osigurana je članom 71. Ustava Republike Srpske, po kojem najmanje po 4 poslanika moraju biti iz reda svakog od tri konstutivna naroda. Iste godine je mandat poslanika produžen sa dvije na četiri godine. Od izbora 2006. uveden je izborni prag od 3% na nivou entiteta.

Vijeće naroda Republike Srpske je drugo zakonodavno tijelo entiteta, koji svoju zakonodavnu vlast vrši u cilju zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Ono ne učestvuje ravnopravno u postupku donošenja zakona, propisa i drugih akata sa NSRS, nego kao sui generis tijelo vrši "kontrolu" izglasanih zakona, propisa i akata u Narodnoj skupštini radi utvrđivanja da li se izglasanim zakonom, propisom ili aktom ugrožavaju vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda. Delegati u Vijeću naroda RS biraju se indirektno.

Izbori za predsjednika Republike Srpske

Glavni članci: Predsjednik Republike Srpske i Spisak potpredsjednika Republike Srpske

Predsjednik Republike Srpske ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Do 2002. Republika Srpska je imala predsjednika i jednog potpredsjednika, čiji mandati su trajali po dvije godine.

Za razliku od Predsjednika i Potpredsjednika Federacije BiH, koji se biraju indirektno preko Parlamenta FBiH, Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.

Statistika općih izbora

Izbori	Broj glasača		Odziv (%)	Ref.
	sa pravom glasa	koji su glasali
2000.	1.104.969	676.989	61,27%
2002.	1.018.051	538.365	52,88%
2006.	1.036.731	591.926	57,10%
2010.	1.194.622	671.296	56,19%
2014.	1.243.265	706.711	56,84%
2018.	1.261.645	727.638	57,64%
2022.	1.259.322	677.057	53.76%

Lokalni izbori

Glavni članak: Izbori u Bosni i Hercegovini § Lokalni izbori

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini uključuju izbore za općinska/gradska savjeta i skupštine, te za načelnike općina i gradonačelnike gradova. I ovi izbori provode se putem proporcionalnog sistema, osim izbora za načelnike i gradonačelnike, koji se provode direktnim glasovima građana po principu jednostavne većine (first-past-the-post), gdje kandidat s najvećim brojem glasova osvaja mandat.

Također, izborni zakon garantuje minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama u kojima "Ostali" čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad Lukavac i Skupština Brčko distrikta imaju čak po dva predstavnika, te oni imaju posebnu glasačku listu kandidata. Glasati se može samo za jednu od lista.

Načelnik općine ili gradonačelnik postaje onaj kandidat koji osvoji najviše glasova. Raspodjela odborničkih mandata se vrši isto kao i za entitetskim i državnim parlamentom. Svi vijećnici se biraju na otvorenim listama od 2000. Prema izbornom zakonu Republike Srpske broj odbornika skupština općina, odnosno gradova je sljedeći:

• po 11 odbornika za općine koje imaju do 1.000 birača,
• po 13 odbornika za općine koje imaju od 1.000 do 3.000 birača,
• po 15 odbornika za općine koje imaju od 3.001 do 5.000 birača,
• po 17 odbornika za općine koje imaju od 5.001 do 8.000 birača,
• po 19 odbornika za općine koje imaju od 8.001 do 11.000 birača,
• po 21 odbornik za općine koje imaju od 11.001 do 13.000 birača,
• po 23 odbornika za općine koje imaju od 13.001 do 15.000 birača,
• po 25 odbornika za općine koje imaju od 15.001 do 20.000 birača,
• po 27 odbornika za općine koje imaju od 20.001 do 30.000 birača,
• po 29 odbornika za općine koje imaju od 30.001 do 50.000 birača i
• po 31 odbornik za gradove i odnosno općine koje imaju više od 50.000 birača upisanih u Centralni birački spisak (CBS).

Grad Istočno Sarajevo

Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za Skupštinu Grada Istočnog Sarajeva. Način izbora u Skupštinu:

• Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika,
• Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika,
• Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika,
• Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika,

Skupštinu Grada se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: Istočna Ilidža (6), Istočno Novo Sarajevo (5), Istočni Stari Grad (3), Trnovo (3), Sokolac (6) i Pale (8).

Gradonačelnika biraju građani na neposrednim izborima na period od 4 godine. Do lokalnih izbora 2020. gradonačelnika je birala Skupština Grada.

Izbori za savjete mjesnih zajednica

Mjesne zajednice u Republici Srpskoj imaju svoje savjete. Mandat članova savjeta traje četiri godine, a broj članova se kreće od 5 do 11 u zavisnosti od broja birača u svakoj mjesnoj zajednici. Biraju se tajnim glasanjem na zborovima građana, a potreban broj prisutnih građana na zboru propisuje se statutom grada ili općine. Izbore za članove savjeta raspisuju skupštine općina ili gradova najkasnije 90 dana od konstituisanja lokalnih organa vlasti.

Ponovljeni, odgođeni i prijevremeni izbori

Ponovljeni izbori provode se na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima i provode se na dan koji odredi CIKBiH, a isti se raspisuje, u pravilu, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke CIK-a о poništenju izbora.

Odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u čitavoj izbornoj jedinici donosi CIKBiH na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama Izbornog zakona. Odgođeni izbori provode se ako u nekoj izbornoj jedinici ili biračkom mjestu glasanje nije obavljeno onog dana koji je određen za glasanje. U pravilu, odgođeni izbori se provode u roku od 7 dana, a najkasnije 30 dana od dana redovnih izbora, osim ako nije drugačije propisano. Jedan od primjera odgađanja izbora bilo je za vrijeme pandemije COVID-19, kada su lokalni izbori 2020. odgođeni sa 4. oktobra na 15. novembar 2020.

Ako je neki izabrani organ raspušten odnosno ako mu prestane mandat, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora. Ti izbori moraju biti održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata, te od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana. Mandat članova organa izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima.

Referendumi

Glavni članak: Referendumi u Republici Srpskoj

Prema zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi u Republici Srpskoj prijedlog za raspisivanje referenduma mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada Republike Srpske, najmanje 30 narodnih poslanika ili najmanje 10.000 birača. Odluku o raspisivanju donosi Narodna skupština Republike Srpske većinom glasova ukupnog broja narodnih poslanika. Organi za provođenje referenduma su komisija i glasački odbor. Referendum je punovažan ako je na njemu glasala natpolovična većina građana koji imaju biračko pravo, a referendumsko pitanje je dobilo podršku ako se za njega izjasnila natpolovična većina građana koja je glasala. Rok za donošenje odgovarajućeg akta nadležnog organa je šest mjeseci nakon održavanja referenduma.

Do sada su u Republici Srpskoj održana tri referenduma, a prije njih je 1991. održan referendum srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji je prethodio nastanku Republike. Organizovana je od strane tadašnje Skupština srpskog naroda u BiH, koja je kasnije promijenila naziv u Narodna skupština Republike Srpske. Nakon toga, za vrijeme rata održani su referendumi o Vance–Owenovom planu 1993. i referendum o planu Kontakt grupe 1994, a 2016. održan je referendum o Danu Republike Srpske. Na referendumu 1991. većina (98%) od oko 1.350.000 izašlih birača se izjasnila za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji, dok su oba prijedloga mirovnih planova odbijena sa više od 90% glasova protiv. Na referendumu o Danu Republike Srpske 99,8% od 679.021 izašlih glasača izjasnilo se da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske.

Političke kampanje

Prema izbornom zakonu Republike Srpske političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati imaju pravo voditi izbornu kampanju u mirnom okruženju, organizovati i održavati javne skupove na kojima mogu slobodno iznositi svoje stavove kako bi stekli podršku birača, štampati i dijeliti plakate, postere i druge materijale u vezi sa izbornom kampanjom. Za javne skupove nije potrebno odobrenje nadležnog organa, već ga je dovoljno samo o tome obavijestiti 24 sata ranije. Nadležni općinski organi dužni su osigurati ravnopravan tretman političkim subjektima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje. U periodu koji počinje 24 časa prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja, političkim subjektima je zabranjeno učestvovanje u javnim političkim aktivnostima.

Finansiranje

Prema izbornom zakonu Bosne i Hercegovine politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima dužni su podnijeti finansijske izvještaje Centralnoj izbornoj komisiji BiH za period koji počinje tri mjeseca prije dana podnošenja prijave za ovjeru i za period od dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore do dana ovjere rezultata izbora. Maksimalno dozvoljeni iznos za finansiranje troškova izborne kampanje izračunava se srazmjerno broju birača u svakoj izbornoj jedinici. Dio sredstava za pokriće troškova izborne kampanje za izbor poslanika osigurava se u budžetu RS-a, a za izbor odbornika u budžetu općine. Raspodjela tih sredstava vrši se tako što jedna trećina sredstava pripada strankama koje imaju poslanike, odnosno odbornike u skupštinama, i to od toga 50% sredstava se raspoređuje u jednakim iznosima svim strankama, a ostatak sredstava srazmjerno broju poslaničkih, odnosno odborničkih mandata. Druga trećina sredstava dijeli se svim političkim strankama kojima su potvrđene izborne liste, a preostala trećina političkim strankama koje osvoje poslaničke, odnosno odborničke mandate, srazmjerno broju osvojenih mandata u Narodnoj skupštini, odnosno skupštini općine ili grada.

Medijska pokrivenost i promocija

Mediji u Bosni i Hercegovini su obavezni pravedno, profesionalno i stručno pratiti izborne aktivnosti uz dosljedno poštivanje novinarskog kodeksa i demokratskih principa i pravila, posebno osnovnog principa slobode izražavanja. U izbornom zakonu BiH pojedini članovi zakona posvećeni su isključivo elektronskim medijima, koji su dužni posebno voditi računa o tome da se principi uravnoteženosti, poštenja i nepristrasnosti poštuju u informativnim emisijama, pogotovo u emisijama aktuelnih vijesti, zatim u intervjuima, te u raspravama o aktuelnim političkim temama, poput okruglih stolova i slično, koje tematski nisu u direktnoj vezi sa izbornim aktivnostima političkih subjekata, ali bi mogle imati uticaj na raspoloženje birača. Pri objavljivanju rezultata istraživanja javnog mnjenja potrebno je da mediji navedu naziv institucije ili ime lica koje je naručilo i platilo istraživanje, naziv i sjedište institucije koja je sprovela istraživanje, ispitni uzorak i mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja, te period u kojem je provedeno istraživanje. Rezultati takvih istraživanja se ne smiju objavljivati 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta.

Glasanje i posmatranje izbora

Da bi učestvovala na izborima, politička stranka mora biti registrovana kod nadležnog organa. Pored toga, važan uslov za ovjeru u Centralnoj izbornoj komisiji BiH je i dostavljanje prijave za učestvovanje na izborima, koja sadrži najmanje: 3.000 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i isto toliko za poslanike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, 2.000 potpisa za izbore narodnih poslanika skupštine Republike Srpske ili za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Za učešće na lokalnim izborima potrebno je 200 potpisa u gradovima i općinama koje imaju preko 10.000 birača, dok je za one koje imaju manje potrebno 100 potpisa. Ako je broj birača manji od 1.000, onda je potrebno 5% potpisa.

Biračka mjesta određuje općinska izborna komisija najkasnije 65 dana prije dana izbora. Određuje se prema broju birača, uzimajući u obzir udaljenost birača od biračkog mjesta. Biračko mjesto u pravilu ima do 800 birača, a ne može imati više od 1.000. Svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici moraju biti prisutni tokom cijelog procesa glasanja, uključujući utvrđivanje rezultata glasanja. Glasanje traje neprekidno u toku dana, sa početkom u 7.00 sati i završetkom u 19.00 sati. Državljanin RS i BiH koji ima biračko pravo, a koji je u inostranstvu, ima pravo glasati poštom. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za glasanje državljana BiH koji imaju biračko pravo, a koji su vezani za domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta, koji su zatvorenici ili su vezani za ustanove. Nakon što od biračkih odbora dobije svu dokumentaciju i materijale za izbore, općinska izborna komisija utvrđuje objedinjene zbirne rezultate glasanja provedenog na teritoriji te općine za organe na svim nivoima vlasti za koje su provedeni izbori i o tome sastavlja zapisnik, koji se podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Nakon što Centralna izborna komisija BiH utvrdi i objavi izborne rezultate, općinska izborna komisija ili politički subjekti mogu zahtijevati da Centralna izborna komisija BiH ponovno broji glasačke listiće u određenim izbornim jedinicama. Zaštitu izbornog prava osiguravaju izborne komisije i Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine.

Predstavnici međunarodnih posmatrača, udruženja građana, političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata mogu posmatrati sve izborne aktivnosti u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da se akredituju. Posmatrači imaju pristup svim relevantnim dokumentima i javnim sastancima izbornih komisija, mogu u toku cijelog perioda izbornog procesa u bilo koje vrijeme kontaktirati bilo koje lice i imaju pristup svim centrima za birački spisak, biračkim mjestima i centrima za brojanje i drugim relevantnim mjestima, kako je utvrdila Centralna izborna komisija BiH. Posmatrač može stavljati obrazložene primjedbe na rad organa nadležnih za provođenje izbora u pisanoj formi koje se prilažu u zapisnik o radu organa nadležnog za provođenje izbora, na osnovu čega politički subjekt može uložiti prigovor nadležnom organu.

Spisak održanih izbora

Glavni članak: Izbori u Bosni i Hercegovini § Spisak održanih izbora

Također pogledajte

• Izbori u Bosni i Hercegovini
• Referendumi u Republici Srpskoj
• Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine
• Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine
• Izbori u Osmanskom Carstvu
• Izbori u Austro-Ugarskoj
• Izbori u Jugoslaviji