Izbori u Republici Srpskoj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Izbori u Republici Srpskoj održavaju u skladu sa ustavima i izbornim zakonima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Građani tajnim glasanjem na direktnim izborima biraju srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, jednu trećinu poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srpske, vijećnike skupština gradova ili općina, načelnike općina ili gradonačelnike, te članove vijeća mjesnih zajednica. Delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, delegate Vijeća naroda Republike Srpske, vijećnike Skupštine Grada Istočnog Sarajeva, gradonačelnike Istočnog Sarajeva i Brčko Distrikta biraju indirektno izabrani narodni poslanici ili vijećnici.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi izbori na prostoru današnje Republike Srpske i Bosne i Hercegovine održani su za vrijeme austrougarske vlasti 1910. za Zemaljski sabor Bosne i Hercegovine. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije održano je ukupno sedam izbora za Narodnu skupštinu te države. Prvi višestranački izbori nakon Drugog svjetskog rata održani su 1990. Tada su birani članovi predsjedništva i parlament SR Bosne i Hercegovine, skupštine na republičkom nivou i vijećnici skupština općina i grada Sarajeva. Nakon rata u Bosni i Hercegovini, 1996. su održani prvi izbori na kojima su građani Republike Srpske direktno birali svoje predstavnike za institucije ovog entiteta.

Mandat svih izabranih predstavnika traje četiri godine. Opći i lokalni izbori se održavaju naizmjenično svake dvije godine. Svi predstavnici se biraju u jednom krugu izbora. Na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Republici Srpskoj postoje 3 izborne jedinice, a bira se 14 od ukupno 42 poslanika (ostali se biraju u Federaciji BiH). Na izborima za Narodnu skupštinu RS postoji 9 izbornih jedinica, a biraju se ukupno 83 poslanika. Raspodjela poslaničkih mandata vrši se po Sent Lagijevom metodom sa izbornim pragom od 3 %. U Narodnoj skupštini RS moraju biti zastupljena najmanje 4 poslanika iz reda svakog od tri konstitutivna naroda (Srba, Bošnjaka i Hrvata). Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske se biraju iz različitih naroda.

Biračko pravo ima svaki punoljetni državljanin RS i BiH koji je upisan u centralni birački spisak. Organi za sprovođenje izbora su Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, Republička izborna komisija, gradske izborne komisije, općinske izborne komisije i birački odbori. Glasanje se može vršiti na redovnim biračkim mjestima ili putem mobilnog tima (u RS), u odsustvu (u Federaciji BiH), te poštom ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (u inostranstvu).

Opći izbori[uredi | uredi izvor]

Opći izbori u Republici Srpskoj održavaju se u okviru općih izbora u Bosni i Hercegovini, a obuhvataju izbore za Narodnu skupštinu Republike Srpske, izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, izbore za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te izbore za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Do sada je održano osam općih izbora (1996, 1998, 2000, 2002, 2006, 2010, 2014. i 2018). Godine 2000. nisu održani izbori za Predsjedništvo BiH, jer je mandat članovima predsjedništva ranije produžen na 4 godine.

Izbori Broj glasača Odziv (%)
sa pravom glasa koji su glasali
2000. 1.104.969 676.989 61,27%
2002. 1.018.051 538.365 52,88%
2006. 1.036.731 591.926 57,10%
2010. 1.194.622 671.296 56,19%
2014. 1.243.265 706.711 56,84%
2018. 1.261.645 727.638 57,64%
Ref. [1][2][3]

Izbori za Narodnu skupštinu Republike Srpske[uredi | uredi izvor]

Izborne jedinice za Narodnu Skupštinu Republike Srpske 2014.
Odziv birača na općim izborima 2014.

Od ukupno 83 poslanička mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, njih 63 (direktna mandata) se dodjeljuju srazmjerno broju osvojenih glasova na otvorenim listama u svakoj od 9 izbornih jedinica. Preostalih 20 (kompenzacionih) mandata se dodjeljuju srazmjerno ukupnom broju glasova koji politički subjekti osvoje u cijeloj Republici Srpskoj. Kompenzacioni mandati se pojedinačnim kandidatima dodjeljuju prema redoslijedu koji politički subjekti odrede prije izbora (zatvorene liste). Raspodjela mandata se od 1998. vrši po Sent Lagijevom metodu. Od 2000. glasa se na otvorenim listama, kada su uvedene i višečlane izborne jedinice. Zastupljenost svih konstitutivnih naroda od 2002. osigurana je članom 71. Ustava Republike Srpske, po kojem najmanje po 4 poslanika moraju biti iz reda svakog od tri konstutivna naroda. Iste godine je mandat poslanika produžen sa dvije na četiri godine. Od izbora 2006. uveden je izborni prag od 3% na nivou entiteta.

U izbornoj jedinici 1 bira se 7 poslanika, a sastoji se od grada Prijedora i općina: Krupa na Uni, Novi Grad, Kozarska Dubica, Oštra Luka i Kostajnica. U izbornoj jedinici 2 bira se također 7 poslanika, a sastoji se od općina: Gradiška, Laktaši, Srbac i Prnjavor. U izbornoj jedinici 3 bira se 12 poslanika, a sastoji se od grada Banje Luke i općina: Petrovac, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor-Varoš, Šipovo i Kupres. U izbornoj jedinici 4 biraju se 4 poslanika, a sastoji se od općina Derventa, Brod, Vukosavlje i Modriča. U izbornoj jedinici 5 bira se 6 poslanika, a sastoji se od grada Doboja i općina: Petrovo i Teslić. U izbornoj jedinici 6 bira se 9 poslanika, a sastoji se od grada Bijeljine i općina: Šamac, Donji Žabar, Pelagićevo, Lopare, Ugljevik, te birača iz Brčko Distrikta koji su registrovani za glasanje u Republici Srpskoj. U izbornoj jedinici 7 bira se 7 poslanika, a sastoji se od općina: Osmaci, Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac, Srebrenica i Milići. U izbornoj jedinici 8 biraju se 4 poslanika, a sastoji se od općina: Sokolac, Han-Pijesak, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Trnovo, Pale i Rogatica. U izbornoj jedinici 9 bira se 7 poslanika, a sastoji se od grada Trebinja i općina: Višegrad, Istočni Mostar, Nevesinje, Kalinovik, Gacko, Foča, Novo Goražde, Čajniče, Rudo, Berkovići, Ljubinje i Bileća.

Izbori 2010.[uredi | uredi izvor]

Izbori 2014.[uredi | uredi izvor]

Izbori 2018.[uredi | uredi izvor]

Izbori za predsjednika Republike Srpske[uredi | uredi izvor]

Rezultati izbora za predsjednika Republike Srpske 2014.

Do 2002. Republika Srpska je imala predsjednika i jednog potpredsjednika, čiji mandati su trajali po dvije godine. Predsjednik i potpredsjednik su do tada kandidovani zajedno na istoj listi, kao kandidati istog političkog subjekta. Od izbora 2002. se biraju dva potpredsjednika RS, a mandati su produženi na četiri godine. Birač može da glasa samo za jednog kandidata, a svaki kandidat za predsjednika je istovremeno i potencijalni kandidat za potpredsjednika. Biraju se tri kandidata iz redova različitih naroda koji dobiju najveći broj glasova. Predsjednik postaje onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova, a preostala dva kandidata postaju potpredsjednici.

Izbori 2010.[uredi | uredi izvor]

Izbori 2014.[uredi | uredi izvor]

Izbori 2018.[uredi | uredi izvor]

Izbori za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Pravila za izbor poslanika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH su slična kao za izbor poslanika u Narodnu skupštinu RS. Najveće razlike su u broju mandata i izbornih jedinica. U Republici Srpskoj se za ovu instituciju na direktnim izborima bira 14 poslanika. Od toga njih 9 (direktni mandati) se bira na otvorenim listama u 3 izborne jedinice, a preostalih 5 (kompenzacioni mandati) se dodjeljuju sa zatvorenih lista srazmjerno ukupnom broju glasova koji politički subjekti osvoje na nivou cijelog entiteta. Slično kao i za Narodnu skupštinu RS, raspodjela mandata se od 1998. vrši po Sent Lagijevom metodu, otvorene liste i višečlane izborne jedinice su uvedene 2000, a cenzus od 3% na nivou RS od 2006.

U svim izbornim jedinicama biraju se po 3 poslanika. Izborna jedinica 1 sastoji se od gradova i općina koje pripadaju izbornim jedinicama 1, 2 i 3 za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Izborna jedinica 2 sastoji se od gradova i općina koje pripadaju izbornim jedinicama 4, 5 i 6, a izborna jedinica 3 od gradova i općina koje pripadaju izbornim jedinicama 7, 8, i 9 za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

U Republici Srpskoj se bira jedan od tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH se biraju po jedan bošnjački i hrvatski član, a u RS srpski. Mandat (srpskog) člana iz Republike Srpske dobija kandidat koji osvoji najviše glasova na direktnim izborima u ovom entitetu. Članovi Predsjedništva se od 1998. biraju na mandat od četiri godine, a samo 1996. su birani na dvije. Četvorogodišnji mandat je prvo uveden za ovu funkciju, a tek u narednim godinama za ostale. Predsjedavajući član se mijenja svakih 8 mjeseci po principu rotacije, a redoslijed je po broju osvojenih glasova.

Lokalni izbori[uredi | uredi izvor]

Lokalni izbori u Republici Srpskoj, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini, održavaju se svake četvrte godine, ali sa razmakom od dvije godine u odnosu na opće izbore. Izabrani predstavnici od 2000. imaju četvorogodišnji mandat, a samo na prvim lokalnim izborima nakon Dejtonskog sporazuma, njihov mandat je bio kraći. Do 2004. načelnici svih općina i gradonačelnici su birani indirektno od strane vijećnika, a od tada se većina njih bira direktno na lokalnim izborima. Izuzeci su gradonačelnik Istočnog Sarajeva i gradonačelnik Brčko Distrikta. Vijećnici gradske skupštine Istočnog Sarajeva se također biraju indirektno od strane vijećnika 6 općina tog grada, koji su izabrani na direktnim izborima. Građani na direktnim izborima biraju ukupno 57 načelnika općina, 6 gradonačelnika i vijećnike za ukupno 64 općine ili grada u Republici Srpskoj uključujući Brčko Distrikt.

Načelnik općine ili gradonačelnik postaje onaj kandidat koji osvoji najviše glasova. Raspodjela vijećničkih mandata se vrši po Sent Lagijevom metodu sa izbornim pragom od 3%, kao što je to slučaj i sa entitetskim i državnim parlamentom. Svi vijećnici se biraju na otvorenim listama od 2000. Najmanje jedno vijećničko mjesto je zagarantovano pripadnicima nacionalnih manjina svake izborne jedinice (općine ili grada) u kojoj prema zadnjem popisu pripadnici svih nacionalnih manjina zajedno učestvuju s više od 3% u ukupnom stanovništvu. Prema izbornom zakonu Republike Srpske broj vijećnika skupština općina, odnosno gradova je sljedeći:

  • po 11 vijećnika za općine koje imaju do 1.000 birača,
  • po 13 vijećnika za općine koje imaju od 1.000 do 3.000 birača,
  • po 15 vijećnika za općine koje imaju od 3.001 do 5.000 birača,
  • po 17 vijećnika za općine koje imaju od 5.001 do 8.000 birača,
  • po 19 vijećnika za općine koje imaju od 8.001 do 11.000 birača,
  • po 21 vijećnik za općine koje imaju od 11.001 do 13.000 birača,
  • po 23 vijećnika za općine koje imaju od 13.001 do 15.000 birača,
  • po 25 vijećnika za općine koje imaju od 15.001 do 20.000 birača,
  • po 27 vijećnika za općine koje imaju od 20.001 do 30.000 birača,
  • po 29 vijećnika za općine koje imaju od 30.001 do 50.000 birača i
  • po 31 vijećnik za gradove i odnosno općine koje imaju više od 50.000 birača upisanih u Centralni birački spisak.

Pored redovnih, u nekim općinama Republike Srpske su održavani i prijevremeni lokalni izbori. Najčešće se radi o prijevremenim izborima za načelnike općina zbog prestanka mandata prije isteka vremena na koje su izabrani, tj. prije sljedećih redovnih lokalnih izbora. Jedan od najčešćih razloga ranijeg prestanka mandata je opoziv načelnika od strane skupštinske većine u lokalnom parlamentu. Mandat načelnika izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima, tj. do sljedećih redovnih lokalnih izbora.

Izbori 2012.[uredi | uredi izvor]

Izbori 2016.[uredi | uredi izvor]

Izbori 2020.[uredi | uredi izvor]

Izbori vijeća mjesnih zajednica[uredi | uredi izvor]

Mjesne zajednice u Republici Srpskoj imaju svoja vijeća. Mandat članova vijeća traje četiri godine, a broj članova se kreće od 5 do 11 u zavisnosti od broja birača u svakoj mjesnoj zajednici. Biraju se tajnim glasanjem na zborovima građana, a potreban broj prisutnih građana na zboru propisuje se statutom grada ili općine. Izbore za članove vijeća raspisuju skupštine općina ili gradova najkasnije 90 dana od konstituisanja lokalnih organa vlasti.

Referendumi[uredi | uredi izvor]

Prema zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi u Republici Srpskoj prijedlog za raspisivanje referenduma mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada Republike Srpske, najmanje 30 narodnih poslanika ili najmanje 10.000 birača. Odluku o raspisivanju donosi Narodna skupština Republike Srpske većinom glasova ukupnog broja narodnih poslanika. Organi za provođenje referenduma su komisija i glasački odbor. Referendum je punovažan ako je na njemu glasala natpolovična većina građana koji imaju biračko pravo, a referendumsko pitanje je dobilo podršku ako se za njega izjasnila natpolovična većina građana koja je glasala. Rok za donošenje odgovarajućeg akta nadležnog organa je šest mjeseci nakon održavanja referenduma.

Do sada su u Republici Srpskoj održana tri referenduma, a prije njih je 1991. održan referendum srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji je prethodio nastanku Republike. Organizovana je od strane tadašnje Skupština srpskog naroda u BiH, koja je kasnije promijenila naziv u Narodna skupština Republike Srpske. Nakon toga, za vrijeme rata održani su referendumi o Vance–Owenovom planu 1993. i referendum o planu Kontakt grupe 1994, a 2016. održan je referendum o Danu Republike Srpske. Na referendumu 1991. većina (98%) od oko 1.350.000 izašlih birača se izjasnila za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji, dok su oba prijedloga mirovnih planova odbijena sa više od 90% glasova protiv. Na referendumu o Danu Republike Srpske 99,8% od 679.021 izašlih glasača izjasnilo se da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske.

Političke kampanje[uredi | uredi izvor]

Glasanje[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Republički zavod za statistiku - Republika Srpska". www.rzs.rs.ba. Pristupljeno 4. 5. 2021.
  2. ^ "Statistika i rezultati izbora 2002-2012" (PDF). Izbori.ba. Centralna izborna komisija - CIK.
  3. ^ "Rezultati općih izbora 2018 - Republika Srpska - CIK". www.izbori.ba. Pristupljeno 4. 5. 2021.