Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa JP Željeznice FBiH)
Idi na: navigacija, traži
Javno preduzeće Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo
Vrsta Javno preduzeće
Osnovano 2001.
Osnivač(i) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Sjedište Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Ključne osobe Enis Džafić (predsjednik)
Servisi Javni promet
Prihod 113,2 miliona KM (2015)
Neto dobit Gubitak −29,9 miliona KM (2015)
Vlasnik Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Zaposleni 3680
Web-sajt zfbh.ba

Javno preduzeće Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (JPŽ FBiH) je javno preduzeće u 100%-vlasništvu Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu. Ovo preduzeće je osnovano 2001. godine odlukom vlade Federacije BiH o spajanju JP Željeznice BiH i JP Željeznice Herceg-Bosne čije se sjedište nalazilo u Mostaru. Ta dva prometna preduzeća su bili nasljednici dijela Željeznica Jugoslavije, koje su 1992. godine prestali postojati na teretoriji Bosne i Hercegovine. JP Željeznice FBiH Zajedno sa JP Željeznice RS koje su u vlasništvu Republike Srpske čini Željeznice Bosne i Hercegovine. JPŽ FBiH obavljaju domaći i međuentitetski saobraćaj, te međunarodni promet sa Hrvatskom. Ovo preduzeće osvaja i prihode iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, namjenjeno za modernizaciju i rekonstrukciju infrastrukture željeznica u Federaciji Bosne i Hercegovine. UIC Code za JPŽ FBiH je 50.

Historija[uredi | uredi izvor]

Do 1992. godine rementovane su pruge i ostali dijelovi infrastukture Željeznice u Bosni i Hercegovini. Željeznice Jugoslavije, odnosno bosanskohercegovačke željeznice spadali su u red modernih željeznica Evrope. U ratnom periodu od 1992. do 1995. godine infrastruktura u Bosni i Hercegovini je bila potpuno uništena, pa tako i željeznice. Ukupna materijalna šteta nanesena željeznicama procjenuje se na milijardu američkih dolara. No, do danas su većina pruga, mostova, pružnih postrojenja i kontaktna mreža obnovljenji i uspostavljen saobraćaj na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

2005. godine Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine nabavile su devet garnitura modernih talgo vozova, koji su 2010. godine isporučeni ŽFBH-u.

U augustu 2016. godine Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine kupile su Gredelj Revom Dobošnicu, preduzeće koje se bavi proizovdnjom i popravkom željezničkih vozila. Tim potezom, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine su postale jedine željeznice u zemljama bivše SFRJ koje imaju svoju radionicu za proizvodnju i popravku željezničkih vozila.[1]

Talgo vozovi[uredi | uredi izvor]

Tokom rata u BiH uništeni voz

2005. godine su Željeznice Federacije BiH nabavile 9 garnitura novih Talgo vozova, za kojih su se JP Željeznice FBiH zadužile za 66,7 miliona KM kod Vlade Španije, te koji su isporučeni 2010. godine. Trenutno se nalaze u depou Rajlovac i TS Sušica. Za puštanje talgo vozova u promet, koje su namijenjeni za međunarodni saobraćaj, potrebne su dozvole za kretanje na prugama u državama u susjedstvu Bosne i Hercegovine. Od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske dobivena su rješenja o upotrebi za šest garnitura za promet na željezničkim prugama Hrvatske koje su privremenog karaktera i ističu u decembru. Za dobijanje dozvola za promet na prugama Srbije i Mađarske pripremljena je i upućena dokumentacija, ali su oni uslovili izdavanje dozvola tek po dobijanju dozvola za Hrvatsku.[2]

Na sastanku između ambasadora Bosne i Hercegovine i predstavnika Talgo kompanije u Madridu i Budimpešti razogovarat će se o mogučnosti da se Talgo vozovi puste na transportnom koridoru 5-C u promet, što predstavnici Talgo kompanije vide kao najbolje rješenje. Održat će se i jedan dodatni sastanak sa predstavnicima Mađarskih željeznica, koji predlažu da se talgo vozovi koriste za dvije relacije: Noću na relaciji Budimpešta - Sarajevo, a preko dana na relaciji Budimpešta - Pečuh, za njegovo održavanje je se angažovala diplomatija Španije.

Talgo garnitura, koja je ŽFBH kupila 2005. godine

U međuvremenu održan je i jedan treći sastanak između predstavnika državnog transporta Mađarske i predstavnika ministarstva prometa Hrvatske, na kojem je se razgovaralo o liniji Budimpešta - Sarajevo, koja prolazi kroz Osijek i teretoriju Hrvatske. I dalje se radi na traženju profitabilnog rješenja za Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine u vezi ovog problema.

U junu 2016. godine Željeznice FBiH su se odlučile da ipak Talgo garniture puste u promet, te bi se one onda koristile na relacijama Sarajevo - Zagreb i Sarajevo - Banja Luka, a nakon završetka remonta i do Mostara. Prema riječima Rifata Čabrića, izvršnog direktora za poslove željezničkog operatera, u prometu u Bosni i Hercegovini če se koristiti 4 garnitura, a preostalih 5 se planiraju iznajmiti Željeznicama Turske.[3] 23. augusta 2016. godine bila je i probna vožnja od Sarajeva do Zenice, a od 26. septembra 2016. godine su u redovnoj upotrebi na relaciji Sarajevo-Doboj.

Infrastruktura - pruge[uredi | uredi izvor]

Željeznice Federacije BiH trenutno raspolažu sa sljedećim vrstama pruga:[4]

Vrsta pruge Dužina
Jednokolosječne pruge 540,420 km
Dvokolosječne pruge 68,453 km
Ukupna dužina 608,495 km
Mreža pruga u Bosni i Hercegovini

Pored navedenih pruga, ŽFBIH raspolažu sa 163 željeznička tunela na teritoriji FBIH, te 233 željeznička mosta i 34 željeznička vijadukta.[5]

Ukupna dužina elektrificiranih/neelektrificiranih pruga:[6]

Vrsta pruge Dužina
Elektrificiranih pruga  440,927 km
Neelektrificiranih pruga    167,568 km

Infrastruktura - brzine i masa[uredi | uredi izvor]

Voz ŽFBH

Dopuštena brzina kretanja putničkih i teretnih vozova na relacijama unutar FBIH (izraženo u km/h):[7]

Dionica Putnički saobraćaj Teretni saobraćaj
Doboj-Zenica-Doboj 70 50
Zenica-Podlugovi-Zenica 70 50
Podlugovi-Rajlovac-Podlugovi 70 50
Sarajevo-Konjic-Sarajevo 70 50
Konjic-Mostar-Konjic 70 50
Mostar-Čapljina-Mostar 70 50
Brčko-Bos. Poljana-Brčko 50 50
Bos. Poljana-Banovići-Bos. Poljana - 50
Tuzla-Dobošnica-Tuzla - 50
Živinice-Kalesija-Živinice - 50
Otoka Bosanska-Bihać-Otoka Bosanska 50 50
Bihać-Martin Brod-Bihać - 50
Električni voz ŽFBH u Zenici
Električni voz ŽFBH u Zenici

Dopuštena masa vozova i tereta na relacijama unutar FBIH (izraženo u tonama):[8]

Dionica Odlazak Povratak
Doboj-Zenica-Doboj 1450 2000
Zenica-Podlugovi-Zenica 1450 2000
Podlugovi-Rajlovac-Podlugovi 1450 2000
Sarajevo-Konjic-Sarajevo 1015 1015
Konjic-Mostar-Konjic 2000 1015
Mostar-Čapljina-Mostar 2000 1765
Dobošnica-Tuzla 2000 1800
Brčko (Bukovac) - Bos. Poljana 1400 1400
Bosanska Poljana - Banovići 1130 1500
Živinice - Kalesija (Zvornik) 1500 1300
B. Novi (B.Otoka) - Martin Brod 1400 2000
Lokomotiva ŽFBH-a tipa 212

Lokomotive i vagoni[uredi | uredi izvor]

Željeznice FBIH trenutno posjeduju sljedeće dizelske i električne lokomotive i putničke vagone:

Model Tip Porijeklo Status
ŽFBH serija 441 Električna lokomotiva Jugoslavija U upotrebi
ŽFBH serija 411 EMU Mađarska U upotrebi
ŽFBH serija 661 Dizelska lokomotiva Španija U upotrebi
ŽFBH 212 Dizelska lokomotiva Njemačka U upotrebi
Talgo 7 Putnički vagoni Španija U upotrebi

Podaci o prevezenoj robi i putnicima[uredi | uredi izvor]

ŽFBH največu dobit ostvra kroz robni promet; jer su za industriju ŽFBH vrlo važne: Najviše hemijska industrija i rudnici u Tuzli, željezara ArceloorMittal-a u Zenici i Aluminij iz Mostara koriste usluge robnog prometa Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.

Putnički promet ima mali udio u ukupnom prihodu Željeznica FBiH, te ŽFBH is njega čak dobiva i finansijske gubitke.

Robni promet[uredi | uredi izvor]

U ovoj tabeli je prikazan obim robe u tonama (t) na prugama Javnog preduzeća Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991. do 2015. godine.[9]

U željezničkom teretnom prijevozu u periodu januar-mart 2016. godine prevezeno je 1.955.000 tona robe, a ostvareno 164.921.000 tonskih kilometara, što je u odnosu na isti period 2015. godine manje za 7% tona prevezene robe i manje za 22,3% tonskih kilometara.[10]

Putnički promet[uredi | uredi izvor]

U 2014. godini ukupno je provezeno 357.404 putnika, što je za 13,99% manje u odnosu na 2013. godinu i za 23,93% manje u odnosu na plan za 2014. godinu. Ostvareno je ukupno 22.616.834 putničkih kilometara, što je za 9,64% manje u odnosu na 2013. godinu a po planu manje za 23,93% u odnosu na plan 2014. godine.[potreban citat]

Voz ŽFBH u Sarajevu

U periodu januar-mart 2016. godine prevezeno je 60.000 putnika i ostvareno oko 2.872.000 putničkih kilometara, što je u odnosu na isti period 2015. godine manje za 20%, a putnički kilometri manji su za čak 34,8%.[11] Na smanjenje obima putničkog saobraćaja doprinosi i projekat rekonstrukcije pruge Sarajevo-Bradina u dužini od oko 30 km, koje traje od januara 2015. do augusta 2016. godine.

Investicije u infrastrukturu (2010.-)[uredi | uredi izvor]

Adaptacija staničnih zgrada[uredi | uredi izvor]

ŽFBIH su 2011. godine započele projekat rekonstrukcije 28 staničnih zgrada i izgradnje visokih perona za potrebe Talgo putničkih vagona. Vrijednost pomenutih radova je oko 2,4 miliona KM, dok su sredstva obezbjeđena iz sindiciranog kredita dobivenog u okobru 2010. godine. Ovim projektom su obuhvaćene sljedeće stanične zgrade: Tuzla, Živinice, Ljubače, Bukovac, Mramor, Lukavac, Kreka, Banovići, Maglaj, Zavidovići, Nemila, Drivuša, Kakanj, Visoko, Semizovac, Rajlovac, Drežnica, Ovčari, Bradina, Konjic, Čelebići, Jablanica, Raštani, Žitomislići i Šurmanci. Obim radova na staničnim zgradama se razlikuje od stanice od stanice u zavisnosti od stepena oštećenja objekta i same degradacije.[12]

Rekonstrukcija pruge Sarajevo-Bradina[uredi | uredi izvor]

U januaru 2015. godine, ŽFBIH i italijanska kompanija GFC potpisali su ugovor o rekonstrukciji željezničke pruge Sarajevo-Bradina, ukupne dužine od oko 30 km. Vrijednost pomenute rekonstrukcije iznosi više od 25 miliona eura.[13] Projekat finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Završetak radova na ovoj dionici je planiran za august 2016. godine.[14] Rekonstrukcija ove pruge bi značila i povećanje dopuštene brzine kretanja na ovoj relaciji.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Rukovodstvo[uredi | uredi izvor]

  • Predsjednik uprave - Generalni direktor - Enes Džafić
  • V.D. Izvršnog direktora za poslove željezničke infrastrukture - Zulfo Robović,
  • V. D. Izvršnog direktora za poslove željezničkog operatora - Rifat Čabrić
  • V. D. Izvršnog direktora za ekonomske poslove - Ivan Brkić
  • V. D. Izvršnog direktora za poslove razvoja i investicija - Rešad Mandžo

Nadzorni odbor[uredi | uredi izvor]

Članovi Nadzornog odbora ŽFBiH:

1. Jadranko Stojkić

2. Šefkija Botonjić

3. Rasim Muminović

4. Dalfina Bošnjak

5. Snježana Šindrić

6. Vanja Pirgić

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Oslobodjenje.ba (2016-08-12). "Željeznice FBiH kupile firmu Gredelj Revom Dobošnica \ Ekonomija \ Biznis \ Oslobodjenje.ba". Pristupljeno 2016-09-16. 
  2. ^ (Ismet Demirović, pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija:radiosarajevo.ba)
  3. ^ "NAKON ŠEST GODINA Talgo vozovi, ipak, na bh. prugama!". www.avaz.ba. Pristupljeno 2016-09-16. 
  4. ^ Damir. "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Dužina pruga". www.zfbh.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  5. ^ Damir. "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Tuneli i mostovi". www.zfbh.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  6. ^ Damir. "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Elektrotehnička postrojenja - Kontaktna mreža". www.zfbh.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  7. ^ Damir. "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Dopuštena brzina". www.zfbh.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  8. ^ Damir. "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Infrastruktura - Dopuštena masa". www.zfbh.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  9. ^ Adnan. "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine - Cargo (robni prijevoz) - Vrste i obim prijevoza". www.zfbh.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  10. ^ "Željeznički saobraćaj u FBiH: Promet putnika manji za 20 posto u posljednjih godinu dana". Pristupljeno 2016-08-01. 
  11. ^ "Željeznički saobraćaj u FBiH: Promet putnika manji za 20 posto u posljednjih godinu dana". Pristupljeno 2016-08-01. 
  12. ^ Željeznice FBIH (Januar 2013.). "ŽFBIH Info". ŽFBIH Info.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date= (pomoć)
  13. ^ "Željeznice FBiH: Potpisan ugovor o rekonstrukciji dionice Sarajevo - Bradina". Pristupljeno 2016-08-01. 
  14. ^ "Željeznička pruga od Sarajeva prema Mostaru bit će u funkciji krajem jula". Pristupljeno 2016-08-01. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]