Idi na sadržaj

Javnozdravstvena vanredna situacija od međunarodnog značaja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Javnozdravstvena vanredna situacija od međunarodnog značaja

Osnovni podaci
Izvorni naziv Public Health Emergency of International Concern
Skraćenica PHEIC
Tijelo koje proglašava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) / Generalni direktor uz preporuku Odbora za vanredne situacije
Pravni osnov Međunarodni zdravstveni pravilnik (IHR 2005)
Godina uspostavljanja 2005.
Karakteristike
Vrsta mehanizma Globalni sistem upozorenja i pravni instrument
Trajanje preporuka Privremeno (obavezna revizija svaka 3 mjeseca)
Obuhvat agensa Biološki (zarazne bolesti), hemijski i radioaktivni agensi
Povezani koncepti Globalna zdravstvena sigurnost, epidemija, pandemija
Karta regionalnih ureda SZO-a i njihovih odgovarajućih operativnih regija:
  Afrika; sjedište: Brazzaville, Republika Kongo
  Amerike; sjedište: Washington, D.C., Sjedinjene Američke Države
  Istočni Mediteran; sjedište: Kairo, Egipat
  Evropa; sjedište: Kopenhagen, Danska
  Jugoistočna Azija; sjedište: New Delhi, Indija
  Zapadni Pacifik; sjedište: Manila, Filipini

Javnozdravstvena vanredna situacija od međunarodnog značaja (engleski: Public Health Emergency of International Concern – PHEIC) formalna je deklaracija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kojom se definiše "vanredni događaj za koji je utvrđeno da predstavlja rizik po javno zdravlje drugih država zbog međunarodnog širenja bolesti i koji potencijalno zahtijeva koordinisani međunarodni odgovor". Ova se deklaracija donosi kada nastupi situacija koja je "ozbiljna, iznenadna, neobična ili neočekivana", koja "ima implikacije po javno zdravlje izvan nacionalnih granica pogođene države" i koja "može zahtijevati hitnu međunarodnu akciju".[1] Prema Međunarodnom zdravstvenom pravilniku (IHR) iz 2005. godine, države imaju pravnu obavezu da pravovremeno odgovore na proglašenje PHEIC-a.[2] Deklaraciju javno objavljuje Odbor za vanredne situacije IHR-a, sastavljen od međunarodnih stručnjaka,[3] koji je formiran nakon epidemije SARS-a 2002–2004.[4]

Od 2005. proglašeno je ukupno devet javnozdravstvenih vanrednih situacija od međunarodnog značaja: pandemija gripe H1N1 (svinjska gripa) 2009–2010, deklaracija o dječijoj paralizi iz 2014, epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2013–2016, Epidemija virusa Zika 2015–2016,[5] epidemija ebole u Kivuu 2018–2020,[6] deklaracija za pandemiju COVID-a 19 (2020–2023),[7] epidemije majmunskih boginja 2022–2023. i 2024,[8][9] i epidemija ebole u provinciji Ituri 2026.[10] Preporuke izdate u okviru deklaracije privremenog su karaktera i zahtijevaju reviziju svaka tri mjeseca.[1]

Sami po sebi, SARS, velike boginje, dječija paraliza uzrokovana divljim tipom virusa te bilo koji novi podtip humane gripe automatski se smatraju vanrednim situacijama od međunarodnog značaja, pa za njihovo proglašenje nije potrebna odluka Odbora IHR-a.[11] PHEIC nije ograničen samo na zarazne bolesti, već može obuhvatiti i vanredne situacije uzrokovane izlaganjem hemijskim agensima ili radioaktivnom materijalu.[12][13] Ovoj instrument se posmatra kao "sistem upozorenja", "poziv na akciju" i krajnja mjera u javnom zdravstvu.[14][15]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 World Health Organization (19. 12. 2019). "Emergencies: International health regulations and emergency committees". WHO (jezik: engleski). World Health Organization. Arhivirano s originala, 15. 8. 2021. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  2. ↑ Eccleston-Turner, Mark; McArdle, Scarlett (2020). "The law of responsibility and the World Health Organisation: a case study on the West African ebola outbreak". u Eccleston-Turner, Mark; Brassington, Iain (ured.). Infectious Diseases in the New Millennium: Legal and Ethical Challenges (jezik: engleski). Švicarska: Springer. str. 89–110. ISBN 978-3-030-39818-7. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  3. ↑ World Health Organization. "International Health Regulations". WHO (jezik: engleski). World Health Organization. Arhivirano s originala, 25. 7. 2022. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  4. ↑ Hoffman, Steven J.; Silverberg, Sarah L. (18. 1. 2018). "Delays in Global Disease Outbreak Responses: Lessons from H1N1, Ebola, and Zika". American Journal of Public Health (jezik: engleski). 108 (3): 329–333. doi:10.2105/AJPH.2017.304245. PMC 5803810. PMID 29345996. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  5. ↑ Hunger, Iris (2018). "Coping with Public Health Emergencies of International Concern". Oxford Handbook of International Law and Public Health (jezik: engleski). 1. Oxford University Press. doi:10.1093/oso/9780198828945.003.0004. ISBN 978-0-19-186742-2. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  6. ↑ World Health Organization (18. 10. 2019). "Statement on the meeting of the International Health Regulations (2005) Emergency Committee for Ebola virus disease in the Democratic Republic of the Congo on 18 October 2019". WHO (jezik: engleski). World Health Organization. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  7. ↑ World Health Organization (18. 10. 2022). "Statement on the thirteenth meeting of the International Health Regulations (2005) Emergency Committee regarding the coronavirus disease (COVID-19) pandemic". WHO (jezik: engleski). World Health Organization. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  8. ↑ World Health Organization. "Mpox". WHO Regional Office for Europe (jezik: engleski). World Health Organization. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  9. ↑ World Health Organization (14. 8. 2024). "WHO Director-General declares mpox outbreak a public health emergency of international concern". WHO (jezik: engleski). World Health Organization. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  10. ↑ World Health Organization (17. 5. 2026). "Epidemic of Ebola Disease caused by Bundibugyo virus in the Democratic Republic of the Congo and Uganda determined a public health emergency of international concern". WHO (jezik: engleski). World Health Organization. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  11. ↑ Hall, Mark A.; Orentlicher, David; Bobinski, Mary Anne; Bagley, Nicholas; Cohen, I. Glenn (2018). "8. Public Health Law". Health Care Law and Ethics (jezik: engleski) (9. izd.). New York: Wolters Kluwer. str. 908. ISBN 978-1-4548-8180-3. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  12. ↑ Wilder-Smith, Annelies; Osman, Sarah (8. 12. 2020). "Public health emergencies of international concern: a historic overview". Journal of Travel Medicine (jezik: engleski). 27 (8): taaa227. doi:10.1093/jtm/taaa227. PMC 7798963. PMID 33284964. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  13. ↑ Gostin, Lawrence O.; Katz, Rebecca (2017). "6. The International Health Regulations: the governing framework for global health security". u Halabi, Sam F.; Crowley, Jeffrey S.; Gostin, Lawrence Ogalthorpe (ured.). Global Management of Infectious Disease After Ebola (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 110. ISBN 978-0-19-060488-2. Arhivirano s originala, 1. 12. 2022. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  14. ↑ Rull, Monica; Kickbusch, Ilona; Lauer, Helen (8. 12. 2015). "Policy Debate\International Responses to Global Epidemics: Ebola and Beyond". International Development Policy (jezik: engleski). 6 (2). doi:10.4000/poldev.2178. Pristupljeno 15. 8. 2026.
  15. ↑ Maxmen, Amy (23. 1. 2021). "Why did the world's pandemic warning system fail when COVID hit?". Nature (jezik: engleski). 589 (7843): 499–500. Bibcode:2021Natur.589..499M. doi:10.1038/d41586-021-00162-4. PMID 33500574. S2CID 231768830. Arhivirano s originala, 29. 4. 2021. Pristupljeno 15. 8. 2026.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Javnozdravstvena_vanredna_situacija_od_međunarodnog_značaja&oldid=3918951"