Jedrenski mir (1568)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jedrenski mir (1568)
Jedrenski mir sklopili su Sveto Rimsko Carstvo i Osmanlijsko Carstvo.
VrstaMirovni sporazum
Izrađen17. februar 1568. (1568-02-17)
Potpisan21. februar 1568. (1568-02-21)
LokacijaEdirne, Osmanlijsko Carstvo
Strane

Jedrenski mir iz 1568. sklopljen je u osmanlijskom gradu Adrijanopolju (današnji Edirne), 21. februara 1568. godine, od strane predstavnika cara Svetog Rimskog Carstva Maksimilijana II, vladara Habsburške monarhije i Selima II, osmanlijskog sultana.[1] Ovaj sporazum je završio austrijsko-turski rat (1566-1568) i započeo period od 25 godina relativnog mira između ova dva carstva. Sporazum je uslijedio nakon opsade Sigeta, u kojoj su Osmanlije zauzele ključnu mađarsku tvrđavu, ali uz veliku cijenu, uključujući i smrt prethodnog sultana, Sulejmana Veličanstvenog.

Maksimilijanovi ambasadori, Hrvat Antun Vrančić i Štajerac Christoph Teuffenbach, stigli su u Carigrad 26. augusta 1567. godine.[1] Ozbiljni razgovori sa Mehmed-pašom Sokolovićem su po svoj prilici počeli nakon svečane audijencije ambasadora kod Selima II.[1] Nakon pet mjeseci pregovora, sporazum je postignut 17. februara 1568. godine, a 21. februara te godine potpisan je Jedrenski mir kojim je okončan rat između Habsburške monarhije i Osmanlijskog Carstva.[1] Maksimilijan je pristao da plaća godišnji "poklon" od 30.000 dukata, i u suštini je dao Osmanlijama vlast u Transilvaniji, Moldaviji i Vlaškoj.[2]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Setton (1991), str. 921–922.
  2. ^ Setton, Kenneth M. (1984). The Papacy and the Levant (1204–1571), Volume IV: The Sixteenth Century from Julius III to Pius V. Philadelphia: The American Philosophical Society. ISBN 0-87169-162-0.