Jelena Dopuđa
| Jelena Dopuđa | |
|---|---|
| Rođenje | 3. juni 1904. Romanija, Bosna i Hercegovina |
| Smrt | 28. maj 1987 (82 godine) Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Poznat(a) po | prva bosanskohercegovačka etnokoreologinja |
Jelena Dopuđa (3. juna 1904 – 28. maj 1987) bila je prva bosanskohercegovačka etnokoreologinja. Cijeli radni vijek je posvijetila prikupljanju i proučavanju narodnih igara Bosne i Hercegovine.[1] Tokom terenskih istraživanja zabilježila je 2.598 narodnih igara, čiji su podaci pohranjeni u arhivu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i privatnoj arhivi Selene Rakočević. Na osnovi prikupljenih podataka, Jelena Dopuđa je napravila veliki broj koreografija koje se nalaze na programima kulturno-umjetničkih društava. Do 1949. godine zabilježila je veliki broj igara i na osnovu tih zapisa napravila prvu klasifikaciju narodnih igara Bosne i Hercegovine. Bila je jedan od dugogodišnjih predavača tradicionalnih plesova u okviru Ljetne škole folklora koju je od 1963. organizovao Prosvjetni sabor Hrvatske.[2]
Karijera[uredi | uredi izvor]
Učiteljska karijera[uredi | uredi izvor]
Dopuđa je učiteljsku školu završila u Sarajevu 1922, a tri godine kasnije je položila ispit i stekla uvjete da radi kao učiteljica u osnovnoj školi. Godine 1927. započinje svoju nastavničku djelatnost u Osnovnoj školi "Vladimir Nazor" gdje je radila kao nastavnica fizičkog vaspitanja. Dvogodišnji tečaj za nastavnika gimnastike u srednjim školama upisuje iste godine, a završni ispit polaže 1931. u Beogradu. Godine 1930. zaposlila se u Učiteljskoj školi u Sarajevu, a naredne godine je već radila kao nastavnik gimnastike u Učiteljskoj školi i Ženskoj gimnaziji u Sarajevu. U to vrijeme je pohađala tečajeve za rukovodioce grupa narodnih igara u okviru aktivnosti Jugoslavenskog sokolskog saveza u Beogradu.[2] Među predavačima na tečajevima su bile srpske etnokoreologinje Danica i Ljubica Janković, za koje se smatra da su imale najveći uticaj na profesionalno opredjeljenje Jelene Dopuđe.[3]
Proučavanje folklora[uredi | uredi izvor]
Na poziv akademika Cvjetka Rihtmana, zaposlila se je u Institutu za proučavanje folklora kao saradnik za narodne igre / plesove. Njen zadatak je bio da prikuplja igre, obradi prikupljene podatke, leksikografira, preda u arhiv Instituta i pripremi za eventualno objavljivanje. Dopuđa je već u prvim godinama rada aktivno učestvovala na terenskim istraživanjima. Od 1947. do 1949. terenska istraživanja su izvršena u 68 mjesta istočne i zapadne Hercegovine.[2]
Terenske zabilješke napisane na posebnim obrascima Instituta za proučavanje folklora, na papirima i sveskama Jelene Dopuđe sadrže: nazive mjesta u kojima je igra zabilježena, etničku pripadnost stanovništva, podatke o igrama koji su uključivali navođenje pjesama uz koje se igra izvodila, naznake o spolu, broju i poretku izvođača, tekstove pjesama, navođenje osnovnih ritmičkih podataka uz grafičke naznake o pravcima kretanja lijeve ili desne noge i crteže formacija kola. Ukoliko su joj bili dostupni, Dopuđa je bilježila i podatke o nastanku igre. Također je opisivala i nošnje, a kad je bila u mogućnosti i fotografila. Dodavala je notni zapis napjeva ili instrumentalne melodije uz zabilješke igara / plesova koje je bilježio Cvjetko Rihtman.[2]
Jelena Dopuđa se je i pored terenskih istraživanja kontinuirano obrazovala. U martu 1950. odlazi u Glasbenonarodopisni inštitut Slovenske akademije nauka i umjetnosti u okviru kojeg je djelovao Odjel za plesni folklor. Dopuđa je imala i priliku da se upozna i s slovenskim igrama i nošnjama na probama folklorne grupe koja je djelovala u sklopu Instituta. Godine 1956. ponovno odlazi u Ljubljanu na tečaj labanotacije. Selena Rakočević navodi, da se u dvije Dopuđine sveske nalaze zapisi igara labanotacijom.[2]
Iste godine odlazi u penziju, ali nastavlja na prikupljanju narodnih igara i plesova, surađuje s kulturno-umjetničkim društvima i aktivno učestvuje u radu Saveza udruženja folklorista Jugoslavije sve do 1980.[2]
Stručni i naučni radovi[uredi | uredi izvor]
Autorica je velikog broja stručnih i naučnih radova, te prikaza i izvještaja sa smotri folklora i folklornih festivala. Njeni radovi su objavljivani u različitim časopisima i izdanjima, među kojima su i: Prednjački zbornik, časopis Odjek, časopis Porodica i dijete, Bilten Saveza kulturno-umjetničkih društava Bosne i Hercegovine, Bilten Instituta za proučavanje folklora, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, časopis Narodno stvaralaštvo - folklor, te Zbornik radova sa kongresa udruženja folklorista Jugoslavije.[2]
Prvi radovi Jelene Dopuđe vežu se za rad sa školskim folklornim skupinama. Svoj prvi članak "Nešto o učenju i igranju narodnih igara i o njihovom izboru za naše priredbe" koji je objavljen u Prednjačkom zborniku Sokolskog saveza Kraljevine Jugoslavije objavljuje 1941. godine. U periodu od 1949. do 1953. objavljuje još sedam stručnih članaka koji se bave pitanjem rada folklornih grupa u školama. Dopuđa je u istom periodu objavila i prve naučne radove. Savez kulturno-umjetničkih društava Bosne i Hercegovine objavio je knjižicu Narodne igre Bosne i Hercegovine: Sarajevsko polje 1950. u kojoj su detaljno opisane igre i zabilježeni napjevi koji se izvode uz određene igre. U prvom izdanju Biltena Instituta za proučavanje folklora (1951) objavila je članke "Starobosansko kolo iz okolice Glamoča" i "Narodne igre iz Bradine". U drugom izdanju Biltena, objavljenom 1953, nalazi se tekst pod nazivom "Narodne igre Kupreškog polja", a u trećem Biltenu tekst "Narodne igre s područja Jajca" (1955).[2] U narednim godinama napisala je nekoliko stručnih članaka o partizanskim narodnim igrama. Veliki broj njenih radova je objavljen u Zbornicima radova kongresa. Autorica je tekstova o narodnim plesovima objavljenim u Muzičkoj enciklopediji i Enciklopediji fizičke kulture Jugoslavije.[2]
Dugogodišnji naučno-istaživački rad Dopuđe, predstavljen je u knjizi Narodni plesovi - igre u Bosni i Hercegovini (1986) koju je objavio Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske.[2]
Prema Dunji Rihtman Štorić, u bibliografiji Jelene Dopuđe se nalazi i sedam neobjavljenih radova.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ M., Smajkić (22. 9. 2019). "Ponos bez predrasuda: Ko su najveće bh. naučnice". Dnevni avaz. Pristupljeno 6. 3. 2022.
- ^ a b c d e f g h i j k Talam, Jasmina (2018). "Jelena Dopuđa, prva bosanskohercegovačka etnokoreologinja". Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad (2 izd.). Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu. str. 565–577.
- ^ Rakočević, Selena (2015). Rukopisna ostavština etnokoreologa i koreografa Jelene Dopuđe. Sarajevo: Institut za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. str. 20–21.