Jesolo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jesolo
Lokacija {{{službeno_ime}}}
Država Italija
RegijaVeneto
 • GradonačelnikValerio Zoggia
Površina
 • Ukupno95 km2
Stanovništvo (2012)
 • Ukupno23.988
Poštanski broj30016
Pozivni broj0421
Veb-sajtwww.jesolo.it

Jesolo je turistički grad u italijanskoj regiji Veneto, broji 23.988 stanovnika.

Geografske karakteristike[uredi | uredi izvor]

Grad leži sjeveroistočno od Venecije, između Cavallina-Treporti i Eracleje, na istočnom rubu Venecijanske laguna.

Teritorij općine proteže se ravnicom duž jadranske obale, omeđen Lagunom di Jesolo (22 km ²), i rijekama Sile i Piave, i predstavlja neku vrstu otoka. Teren uz obalu Jadrana je danas 15 km duga pješčana plaža (Lido), koja do prije 50 godina i uređenja nije bila duža od 500 metara.

Historija[uredi | uredi izvor]

Za rimskih vremena se današnji "Jesolo" zvao Equilium, to je bio vicus (selo) na otoku delte rijeke Piave. Uspon Jesola, počeo je raspadom Rimskog carstva, kad je većina rimskih stanovnika iz unutrašnjosti oko lagune, potražila utočište na otocima lagune. Equilio je bio jedno od najvažnijih naselja venecijanske lagune tokom ranog srednjeg vijeka, koji je svoj procvat imao u 9. vijeku, kad je postao sjedište biskupije. Kraj je počeo propadati, zbog velike količine sedimentnog materijala koje su nanosile rijeke Sile i Piave, koje su vremenom kraj pretvorile u močvaru.

Tako da je krajem 15. vijeka kraj oko Jesola bio potpuno napušten, sveden na nekoliko polunapuštenih seoskih imanja.

Spor oporavak Jesola otpočeo je kad je venecijanski plemić Soranzo, koji je bio vlasnik većine zemlje na tom području, izgradio o vlastitom trošku, crkvu (kasnije posvećenu sv Ivanu Krstitelju) i župni dvor. Oko nove crkve formiralo se naselje i ljudi su se stali naseljavati u taj kraj. I Mletačka Republika provodila je različite mjere s ciljem da otkloni mogućnost stalnih poplava koje su uzrokovale rijeke Piave i Sile, i isuši močvare. Zbog tog je 1499. izgrađen kanal kojim je rijeka Sile povezana sa starim koritom rijeke Piave, tako da rijeka Sile teče danas tim koritom. Taj kanal (na venecijanskom=cava), izgradio je inženjer Alvise Zucharin, a novo naselje pored crkve dobilo je ime Cavazuccherina (Zuccherinov kanal)

Tipična plaža u Jesolu

Nakon što je Napoleon zauzeo Mletačku Republiku, proveo je novu administrativnu podjelu teritorije, Jesolo (tada Cavazuccherina) postao je samostalna općina III klase (22. decembar 1807.)

Stanje u Cavazuccherini se nije bitno popravilo ni nakon ujedinjenja Italije. Tokom Prvog svjetskog rata, stanovništvo je evakuirano zbog blizine fronte na rijeci Piave.

Odmah nakon rata otpočeli su veliki radovi (1920 - 1930), na potpunoj melioraciji donjeg toka rijeke Piave. Nakon potpune sanacije zemljišta, izgradnjom brojnih kanala, isušeno zemljište zasijano je pšenicom, kukuruzom i šećernom repom. Na dijelu te velike površine zasađene su plantaže voćaka i vinograda.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda grada Jesola, vezana je uz turizam, duž 15 km dugog pješčanog Lida di Jesolo, nižu se hoteli sa svojim plažama. Lido di Jesolo je u svojim najboljim danima imao do 6 miliona gostiju na godinu, danas je njihov broj pao na 4,5 miliona.[1]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]