Idi na sadržaj

Jesse Jackson

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jesse Jackson
Jesse Jackson (1983)
Rođenje (1941-10-08) 8. oktobar 1941.
Smrt17. februar 2026(2026-02-17) (84 godine)
ZanimanjePolitičar, aktivist za ljudska prava, baptistički svećenik
ReligijaBaptizam

Jesse Louis Jackson Sr. (rođen kao Jesse Louis Burns; 8. oktobar 1941 – 17. februar 2026.) bio je američki aktivist za građanska prava, političar i baptistički svećenik. Bio je jedan od najistaknutijih afroameričkih lidera 20. stoljeća, poznat po svom radu s Martinom Lutherom Kingom mlađim i po osnivanju organizacije Rainbow/PUSH Coalition.

Jackson je bio kandidat za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke 1984. i 1988. postavši prvi Afroamerikanac koji je vodio snažnu kampanju na nacionalnom nivou.[1]

Preminuo je 17. februara 2026. u 85. godini života.[2]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Greenvilleu, Južna Karolina. Studirao je na Univerzitetu Illinois, a kasnije na Poljoprivrednom i tehničkom koledžu Sjeverne Karoline, gdje se aktivno uključio u pokret za građanska prava. 1965. pridružio se marševima od Selme do Montgomeryja.

Nakon ubistva Martina Luthera Kinga 1968. Jackson je nastavio s aktivizmom, fokusirajući se na ekonomsko osnaživanje afroameričke zajednice.

Politička karijera

[uredi | uredi izvor]

Jackson se kandidirao za predsjednika SAD-a 1984. i 1988. Iako nije osvojio nominaciju, njegove kampanje su bile historijske jer su mobilizirale milione novih birača i otvorile put za buduće afroameričke političare, uključujući Baracka Obamu. Njegova platforma, poznata kao "Dugina koalicija" (Rainbow Coalition), zagovarala je prava manjina, žena i siromašnih.

Veze s Balkanom

[uredi | uredi izvor]

Jesse Jackson je imao značajnu ulogu tokom sukoba na Balkanu krajem 1990-ih.

Tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. Jackson je predvodio diplomatsku misiju vjerskih vođa u Beograd. Tamo se sastao s tadašnjim predsjednikom SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem kako bi pregovarao o oslobađanju trojice američkih vojnika (Christopher Stone, Andrew Ramirez i Steven Gonzales) koji su bili zarobljeni na granici s Makedonijom.[3]

Iako je Bijela kuća u to vrijeme bila skeptična prema njegovoj misiji, Jackson je uspio osigurati njihovo oslobađanje 1. maja 1999. što je bio rijedak diplomatski uspjeh tokom bombardovanja.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Jesse Jackson Biography". Biography.com. Pristupljeno 17. 2. 2026.
  2. "The Rev. Jesse Jackson, leader of Civil Rights Movement for decades, dies at 84". PBS NewsHour. 17. 2. 2026. Pristupljeno 17. 2. 2026.
  3. "Serbs Release POWs to Jackson". The Washington Post. 2. 5. 1999. Pristupljeno 17. 2. 2026.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]