Jesse Jackson
Jesse Jackson | |
|---|---|
Jesse Jackson (1983) | |
| Rođenje | 8. oktobar 1941. |
| Smrt | 17. februar 2026 (84 godine) |
| Zanimanje | Političar, aktivist za ljudska prava, baptistički svećenik |
| Religija | Baptizam |
Jesse Louis Jackson Sr. (rođen kao Jesse Louis Burns; 8. oktobar 1941 – 17. februar 2026.) bio je američki aktivist za građanska prava, političar i baptistički svećenik. Bio je jedan od najistaknutijih afroameričkih lidera 20. stoljeća, poznat po svom radu s Martinom Lutherom Kingom mlađim i po osnivanju organizacije Rainbow/PUSH Coalition.
Jackson je bio kandidat za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke 1984. i 1988. postavši prvi Afroamerikanac koji je vodio snažnu kampanju na nacionalnom nivou.[1]
Preminuo je 17. februara 2026. u 85. godini života.[2]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je u Greenvilleu, Južna Karolina. Studirao je na Univerzitetu Illinois, a kasnije na Poljoprivrednom i tehničkom koledžu Sjeverne Karoline, gdje se aktivno uključio u pokret za građanska prava. 1965. pridružio se marševima od Selme do Montgomeryja.
Nakon ubistva Martina Luthera Kinga 1968. Jackson je nastavio s aktivizmom, fokusirajući se na ekonomsko osnaživanje afroameričke zajednice.
Politička karijera
[uredi | uredi izvor]Jackson se kandidirao za predsjednika SAD-a 1984. i 1988. Iako nije osvojio nominaciju, njegove kampanje su bile historijske jer su mobilizirale milione novih birača i otvorile put za buduće afroameričke političare, uključujući Baracka Obamu. Njegova platforma, poznata kao "Dugina koalicija" (Rainbow Coalition), zagovarala je prava manjina, žena i siromašnih.
Veze s Balkanom
[uredi | uredi izvor]Jesse Jackson je imao značajnu ulogu tokom sukoba na Balkanu krajem 1990-ih.
Tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. Jackson je predvodio diplomatsku misiju vjerskih vođa u Beograd. Tamo se sastao s tadašnjim predsjednikom SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem kako bi pregovarao o oslobađanju trojice američkih vojnika (Christopher Stone, Andrew Ramirez i Steven Gonzales) koji su bili zarobljeni na granici s Makedonijom.[3]
Iako je Bijela kuća u to vrijeme bila skeptična prema njegovoj misiji, Jackson je uspio osigurati njihovo oslobađanje 1. maja 1999. što je bio rijedak diplomatski uspjeh tokom bombardovanja.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Jesse Jackson Biography". Biography.com. Pristupljeno 17. 2. 2026.
- ↑ "The Rev. Jesse Jackson, leader of Civil Rights Movement for decades, dies at 84". PBS NewsHour. 17. 2. 2026. Pristupljeno 17. 2. 2026.
- ↑ "Serbs Release POWs to Jackson". The Washington Post. 2. 5. 1999. Pristupljeno 17. 2. 2026.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Jesse Jackson na Wikimedia Commonsu