Joseph Adhemar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Joseph Adhemar
RođenjeFebruar 1797.
Pariz, Francuska
Smrt1862.
Pariz, Francuska
PoljeMatematika

Joseph Alphonse Adhemar (1797. — 1862. godine) je bio francuski matematičar.[1] On je prvi pretpotavio, da su na ledena doba uticale astronomske sile, u svojoj knjizi iz 1842. godine pod nazivom Revolucije mora.

Zemljina orbita je eliptična, sa Suncem u jednom fokusu; linije povučene kroz zimski i ljetni solsticij; i proljetni i jesenji ekvinocij (ravnodnevnica); sijeku se sa suncem pod pravim uglovima. Recimo da je Zemlja najbliže Suncu (periapsis) blizu zimskom solisticija na sjevernoj hemisferi, a Zemlja se kreće brže po svojoj orbiti kada je bliže Suncu. Odvade slijedi da je period od jesenje ravnodnevnice na sjevernoj hemisfri do zime i proljeća kraći za oko sedam dana nego period od proljeća preko ljeta do jeseni; obrnuto je tačno na južnoj hemisferi. to znači da je zima na sjevernoj hemisferi kraća.

Adhemarovu teoriju je dalje razvijao i značajno prilagodio, prvo James Croll, a kasnije i Milutin Milanković.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Alphonse Joseph Adhemar - Oxford Reference". doi:10.1093/oi/authority.20110803095351174. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • E. Bard, Greenhouse effect and ice ages: historical perspective; Comptes Rendues Geoscience, 336 (2004) 603-638 (en) (fr)