Južna i istočna Srbija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Južna i istočna Srbija
Јужна и источна Србија (sr)
Regija
Položaj Južne i istočne Srbije
Država  Srbija
Graniči sa Gradom Beogradom, Vojvodinom, Rumunijom, Bugarskom, Makedonijom, Kosovom i Šumadijom i zapadnom Srbijom
Površina 26.255 km2
Stanovništvo 1.563.916 (2011)
Gustoća 60 /km2 
Osnovan 2010

Južna i istočna Srbija je jedna od četiri statističkih regija Srbije. Obuhvata devet upravnih okruga, devet gradova i 48 općina sa ukupno 1.563.916 stanovnika (2011). Prostire se na ukupno 26.253 km2. Na sjeverozapadu graniči sa Gradom Beogradom i Vojvodinom, na sjeveroistoku sa Rumunijom, na jugoistoku sa Bugarskom, na jugu sa Makedonijom, na jugoistoku sa Kosovom, te na zapadu sa Šumadijom i zapadnom Srbijom. Najveći grad regije je Niš.[1]

Podjela Srbije na statističke regije izvršena je u cilju usaglašavanja sa zemljama Evropske unije koje koriste NUTS standarde. Za razliku od dvije statističke regije koje imaju i sopstvene organe uprave (Vojvodina i Beograd), statistički region Južna i istočna Srbija je formiran za statističke potrebe i nema svoje organe vlasti

Historija[uredi | uredi izvor]

U julu 2009. godine, Skupština Srbije kojim je zemlja podjeljena na sedam statističkih regija. Prvobitno je bilo predviđeno da područje današnje Južne i istočne Srbije čine dvije statističke regije - Južna regija i Istočna regija. Početkom preovladavala je ideja o smanjenju broju statističkih regija, imajući u vidu neravnomjernost u broju stanovnika u regijama na osnovu prvog prijedloga. Prema novom prijedlogu, Srbiju čine pet statističih regija (odnosno četiri bez Kosova), a smanjenje njihovog broja je učinjeno putem spajanja Zapadne i Centralne regije u regiju Šumadije i zapadne Srbije i Južne i Istočnoe regije u regiju Južne i istočne Srbije.[2][3]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Na području Južne i istočne Srbije se nalazi nekoliko prostorno-geografskih regija, među kojima su najznačije: Pomoravlje, Podunavlje, Ponišavlje, Braničevo, Timočka Krajina, Toplica, Jablanica i Šopluk.

Okruzi[uredi | uredi izvor]

Na područje regije se nalaze sljedeći okruzi:

Okrug Položaj Broj stanovnika (2011) Administrativni centar
Podunavski bez okvira 199.395 Smederevo
Braničevski bez okvira 183.625 Požarevac
Borski bez okvira 124.992 Bor
Zaječarski bez okvira 119.967 Zaječar
Nišavski bez okvira 376.319 Niš
Pirotski bez okvira 92.479 Pirot
Toplički bez okvira 91.754 Prokuplje
Jablanički bez okvira 216.304 Leskovac
Pčinjski bez okvira 159.081 Vranje

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Veći gradovi regije su (prema popisu stanovništva iz 2011. godine)

  • Niš (190.230)
  • Leskovac (78.228)
  • Smederevo (63.028)
  • Vranje (54.456)
  • Požarevac (42.963)
  • Zaječar (42.916)
  • Pirot (38.432)
  • Bor (33.328)
  • Prokuplje (27.163)
  • Smederevska Palanka (23.152)

Demografija[uredi | uredi izvor]

Etnički sastav Južne i istočne Srbije

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Južnoj i istočnoj Srbiji živi 1.563.916 ljudi, dok gustoća naseljenosti iznosi 59,57 stanovnika/km2, što ga čini narjeđe naseljenom regijom Srbije.

Na području regije uglavnom živi srpsko stanovništvo, a od drugih etničkih grupa na području Južne i istočne Srbije žive Bugari, Albanci, Vlasi, Romi i tkd. Albanci čine etničku većinu u Preševu i Bujanovcu, dok Bugari apsolutnu većinu čine u Bosilegradu, a relativnu većinu u Dimitrovgradu.[4]

Etnički sastav regije je sljedeći:

Etnička grupa Broj (udio)
Srbi 1.393.673 (89,11%)
Romi 57.239 (3,66%)
Vlasi 32.873 (2,1%)
Bugari 15.501 (0,99%)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији". popis2011.stat.rs. Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 14. 7. 2019.
  2. ^ "Uvedeno sedam statističkih regiona - B92.net". b92.net. B92. 8. 7. 2009. Pristupljeno 14. 7. 2019.
  3. ^ "Смањење бројса статистичких региона кроз измјене Закона о регионалном развоју". srbija.gov.rs. Vlada Republike Srbije. 3. 2. 2010. Pristupljeno 14. 7. 2019.
  4. ^ "Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији - национална припадност" (PDF). popis2011.stat.rs. Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 14. 7. 2019.