Junus (sura)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Junuz (sura))
يونس
Junus
Junus
Prva stranica sure Junus
Klasifikacijamekanska
Džuz11.
Red. br. u Kur'anu10.
Br. ajeta u suri109
Br. sedždi-tilavetnema

Sura Junus (Arapskiسورة يونس) jest 10. sura Kur'ana. Ima 109 ajeta i svrstava se u mekanske sure (sure koje su objavljene dok je poslanik Muhammed boravio u Meki).

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Jedna je od 29 sura koje počinju sa karakterističnim početkom, odnosno odvojenim harfovima. Prva je od pet kur’anskih sura koje počinju sa karakterističnim znakom, trostrukim harfom Elif-Lam-Ra (ostale sure su: Hud, Jusuf, Ibrahim i El-Hidžr).[1]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Elif-Lam-Mim[uredi | uredi izvor]

Početak sure Junus, kao i početak sure El-Bekara, počinje sa tri slova arapskog jezika, međusobno povezana: المِِ. Različita su mišljenja islamskih učenjaka u vezi značenja ovog ajeta. Ibn Kesir u svome Tefsiru navodi 5 mišljenja od kojih navodi kao najjače da su to takozvani "Mutešabih" ajeti[2]. A poznati moderni mufessir Sejid Kutb u svome djelu "U okrilju Kur'ana" kaže da je u tim ajetima Allah otkrio srž građe Kur'ana, kao što atom tvori materiju, tako i spomenuta slova tvore Kur'an, nadalje kaže da je samim time ovaj ajet mudžiza (čudo) Kur'ana.

Uzvisio se na Arš[uredi | uredi izvor]

Stranica Kur'ana iz 9. vijeka, sura Junus, Kufski stil

Prvi dio sure spominje stvaranje Nebesa i Zemlje u šest vremenskih razdoblja, i da se nakon stvaranja Allah uzvisio na Arš (Prijesto)[3] Zatim se pominje povratak Bogu nakon života na ovome svijetu i nagrada odnosno kazna vjernicima ili nevjernicima. U 5. ajetu se govori o Božijem stvaranju Sunca i Mjeseca i određivanju njihovog položaja "da biste znali računanje vremena". Dalje se kaže da je smjena dana i noći i u onome što je Allah stvorio dokaz za ljude koji se Boga boje.[4] Za one koji se ne boje Boga prebivalište će biti Pakao[5]. A to su:"Oni koji ne očekuju da će pred Boga stati", Oni koji su zadovoljni životom na ovome svijetu i koji su na njemu smireni" i "oni koji su prema Božijim dokazima ravnodušni"[6].

Dalje se pominju ljudi da su i prije njih živjeli narodi kojima su "donošeni jasni dokazi" i koji u njih nisu vjerovali pa su bili kažnjeni[7].

U 68. ajetu se kaže:

o­ni govore: "Allah je sebi uzeo dijete!” - Hvaljen neka je o­n! o­n ni o kome ovisan nije! Sve što je na nebesima i na Zemlji Njegovo je! Vi za to nikakav dokaz nemate. Zašto o Allahu govorite o­no što ne znate!

Zatim se ljudima koji tvrde da je Bog sebi uzeo sina prijeti "nesnosnom kaznom zato što nisu vjerovali.[8]

Priča o Nuhu[uredi | uredi izvor]

od 71. ajeta pa do 73. se spominje priča o Poslaniku Nuhu.

  • "Kaži im povijest o Nuhu! Kad o­n reče narodu svome: "O narode moj, ako vam je dodijao moj boravak među vama i moje opominjanje Allahovim dokazima - a ja se stalno uzdam u Allaha - o­nda se, zajedno sa božanstvima svojim, odlučite, i to ne krijte; zatim to nada mnom izvršite i ne odgađajte!

A ako glave okrenete - pa, ja od vas nikakvu nagradu ne tražim, mene će Allah nagraditi, meni je naređeno da budem musliman. Ali, nazvaše ga lašcem, pa Mi u lađi njega i o­ne koji bijahu uz njega spasismo i namjesnicima ih učinismo, a o­ne koji dokaze Naše nisu priznavali potopismo, pa pogledaj kako su završili o­ni koji se na opomene nisu osvrtali!"

Priča o Musau[uredi | uredi izvor]

Faraonova mumija u Egipatskom muzeju

Od 75. do 92. ajeta se spominje događaj sa Poslanikom Musaom, njegovo slanje Faraonu u Egipat, prelazak jevreja preko Crvenog mora i potapljanje faraonove vojske i samog faraona koji je prilikom utapljanja povikao "Ja vjerujem da nema drugog Boga osim Onoga u kojeg vjeruju Izraelćani i ja se pokoravam"[9] Božiji odgovor na njegov povik je bio:

  • "Zar sada, a prije si neposlušan bio i razdor sijao?! Danas ćemo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio poučan primjer o­nima poslije tebe"[10]

Ostaci faraona Ramzes II su pronađeni i njegova mumija se danas nalazi u Egipatskom muzeju.

Priča o Junusu[uredi | uredi izvor]

Priča po kojoj je sura dobila ime je zapravo samo jedan ajet u kome se kaže:

  • "Zašto nije bilo nijednog grada koji je povjerovao i kome je vjerovanje njegovo koristilo, osim naroda Junusova, kome smo, kada je povjerovao, sramnu patnju u životu na ovome svijetu otklonili i život mu još neko vrijeme produžili?"

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Karakteristični počeci kur'anskih sura" (PDF). islamskazajednica.ba. Pristupljeno 10. 11. 2016.
  2. ^ "On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni (Mutešabih). Oni čija su srca pokvarena - željni smutnje i svog tumačenja - slijede one što su manje jasni. A tumačenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upućeni govore: "Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara našeg!" - A samo razumom obdareni shvaćaju". (Kur'an, Ali Imran.7)
  3. ^ "Gospodar vaš je Allah, Koji je nebesa i Zemlju za šest dana stvorio, a onda se nad Aršom uzvisio" (Kur'an, Junus, 3. ajet)
  4. ^ 6.ajet
  5. ^ 8.ajet
  6. ^ 7.ajet
  7. ^ 13.ajet
  8. ^ 70.ajet
  9. ^ 90.ajet
  10. ^ 92.ajet

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]