Južna Amerika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Južna Amerika
Površina17.840.000 km2
Br. stanovnika385.742.554
Gustoća
stanovništva
21.4/km2
Države12
Zavisne
teritorije
Jezici
Spisak
Vremenske zoneUTC-2 do UTC-5
Najveći gradovi
Satelitska slika Južne Amerike

Južna Amerika je jedan od 7 zemljinih kontinenata. Nalazi se na zapadnoj hemisferi i skoro cijelim dijelom pripada južnoj zemljinoj polulopti. Ponekad se smatra kao podkontinent Amerike[1], termin koji koriste nacije španskog govornog područja i uglavnom se koristi u Južnoj Americi.

Okružena je Tihim okeanom na zapadu, Atlantskim okeanom na istoku, Sjevernom Amerikom i Karipskim morem na sjeverozapadu. Sastoji se od 12 suverenih država: Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venecuela i dva nesuverena područja – Francuska Gvajana (francuska prekomorska teritorija) i Folklandska ostrva, britanska prekomorska teritorija sa kojom je Ujedinjeno Kraljevstvo u sporu sa Argentinom. Osim toga, nizozemska ABC ostrva te Trinidad i Tobago također se mogu smatrati dijelom ovog kontinenta.

Zauzima površinu od 17.840.000 km2 i po tome kriteriju četvrti je kontinent. Prema procjeni iz 2005. godine, u Južnoj Americi je živjelo 371.090.000 stanovnika i peti je najmnogoljudniji kontinent poslije Azije, Afrike, Evrope i Sjeverne Amerike. Brazil je najveća država, a ujedno i najmnogoljudnija sa više od polovine ukupnog stanovništva kontinenta. Nakon Brazil najviše stanovnika naseljava Kolumbiju, Argentinu, Venecuelu i Peru.[2]

Većina stanovništva živi u blizini zapadne ili istočne obale kontinenta dok su unutrašnjost i krajnji jug rijetko naseljeni. Geografijom zapadnog dijela kontinenta dominiraju Andi, planinski lanac mlađe geološke starosti. Nasuprot tome, istočni dio se sastoji od brdsko planinskih područja i velikih nizina ispresjecanih rijekama Amazon, Orinoco i Paraná.

Veći dio kontinenta leži u tropskom području.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Južna Amerika je dom najvišeg, neprekidnog vodopada na svijetu, Angelovi vodopadi koji se nalaze u Venecueli, rijeke sa najvećim protokom (Amazon) kao i najdužeg planinskog lanca, Anda, čiji je najviši planinski vrh Aconcagua sa 6.962 m nadmorske visine. Osim toga, u Južnoj Americi se nalaze i: najsuhlje (nepolarno) mjesto na svijetu, pustinja Atacama; najveća prašuma Amazonija; najviši glavni grad, bolivijski glavni grad La Paz; najviše plovno jezero na svijetu, Titicaca; i najjužnija stalno nastanjena zajednica (ne uzimajući u obzir istraživačke stanice na Antarktiku), Puerto Toro u Čileu.

Južna Amerika ima nekoliko ostrva, od kojih većina pripadaju raznim zemljama na kontinentu. Područje Karipskog mora pripada Sjevernoj Americi. Južnoameričke zemlje koje graniče sa Karipskim morem su poznate kao Karipska Južna Amerika.

Neke regije Južne Amerike su Andi Države, Gujana brdsko-planinske zemlje, i Istočna Južna Amerika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Smatra se da su prvi ljudi u Južnoj Americi došli kada su prešli Beringov prolaz, ali postoje i druge teorije, kao, npr., da su se ljudi doselili u Južnu Ameriku s južnog Tihog okeana.

Od 1530-ih Evropljani iz Španije i Portugala kolonizirali su Južnu Ameriku, pokorili američke starosjedioce i podijelili kontinent u nekoliko kolonijalnih zona. U 19. stoljeću te kolonije izborile su nezavisnost i postale države.

Države i teritorije[uredi | uredi izvor]

Politička mapa Južne Amerike
10 najvećih južnoameričkih gradova
São Paulo, Brazil
Lima, Peru
Bogotá, Kolumbija
Santiago, Čile
Caracas, Venecuela
Buenos Aires, Argentina
Salvador, Brazil
Brasília, Brazil
Fortaleza, Brazil
Grb Zastava Država ili teritorija Površina
(km2)[3]
Stanovništvo
(procjena 2009)[3]
Gustoća
po km2
Glavni grad
Argentina Argentina 2.766.890 40.482.000 14,3 Buenos Aires
Bolivija Bolivija 1.098.580 9.863.000 8,4 La Paz i Sucre[4]
Brazil Brazil 8.514.877 202.241.714 22,0 Brasília
Čile Čile[5] 756.950 16.928.873 22 Santiago
Kolumbija Kolumbija 1.141.748 46.920.000 40 Bogotá
Ekvador Ekvador 283.560 14.573.101 53,8 Quito
Folklandska ostrva Folklandska ostrva (Ujedinjeno Kraljevstvo)[6] 12.173 3.140[7] 0,26 Stanley
Francuska Gvajana Francuska Gvajana (Francuska) 91.000 221.500[8] 2,7 Cayenne (Préfecture)
Gvajana Gvajana 214.999 772.298 3,5 Georgetown
Paragvaj Paragvaj 406.750 6.831.306 15,6 Asunción
Peru Peru 1.285.220 29.132.013 22 Lima
Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva
(Ujedinjeno Kraljevstvo)[9]
3.093 20 0 King Edward Point
Surinam Surinam 163.270 472.000 3 Paramaribo
Urugvaj Urugvaj 176.220 3.477.780 19,4 Montevideo
Venecuela Venecuela 916.445 31.648.930 30,2 Caracas
Ukupno 17.824.513 385.742.554 21,5

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Južna Amerika Encyclopædia Britannica Pristupljeno 17.06.2016.
  2. ^ Statistika o broju stanovnika Južne Amerike Arhivirano 30. 10. 2016. na Wayback Machine Pristupljeno 17.06.2016.
  3. ^ a b Land areas and population estimates are taken from The 2008 World Factbook which currently uses July 2007 data, unless otherwise noted.
  4. ^ La Paz is the administrative capital of Bolivia; Sucre is the judicial seat
  5. ^ Uključuje Istočno ostrvo u Tihom okeanu. Santiago je administrativni centar Čilea dok je Valparaíso mjesto gdje se donose zakoni
  6. ^ Claimed by Argentina.
  7. ^ "Falkland Islands: July 2008 population estimate". Cia.gov. Arhivirano s originala, 1. 2. 2010. Pristupljeno 21. 5. 2012.
  8. ^ (januar 2009) INSEE, Government of France. "Population des régions au 1er janvier" (jezik: francuski). Pristupljeno 20. 1. 2009.
  9. ^ Prisvaja ih Argentina; ova ostrva u južnom Atlantiku obično se povezuju s Antarktikom (zbog blizine) i nemaju trajnu populaciju; na njima periodično borave kontingenti od stotinjak istraživača i posjetilaca.