Kaštela, srednjovjekovna utvrda

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Kaštela, srednjovjekovna utvrda

Srednjovjekovna utvrda Kaštela smještena je desetak kilometara istočno od Fojnice iznad sela Rizvića na stjenovitim obroncima planine Zahor, na više od 1.500 metara nadmorske visine, a na granici fojničke i busovačke općine. U srednjem vijeku nalazi se u okviru župe Lepenica.

O Kaštelima nema sačuvanih pisanih izvora, a bez dodatnih terenskih i arheoloških istraživanja zasad sva saznanja o njemu znaju se iz usmene predaje. Predaja kaže da su franjevci u bjekstvu pred Osmanlijama našli utočište u pećinama, koje su preuredili u utvrđeno arhitektonsko zdanje napravivši svojevrsnu utvrdu sa dvije kule Bijeli i Crni grad. Utvrda je nepristupačna i po svemu je prvobitno bila napravljena kako bi se koristila u svrhu eremitorija (samotišta) fojničkih fratara, gdje su se sklanjali kako bi privremeno živjeli isposničkim životom u molitvi i u duhovnom smislu, meditirali. Sredinom 15. vijeka utvrda je korištena kao sklonište. [1]


Predanje govori da su se u kaštelsku utvrdu sklonili fratri iz fojničkog franjevačkog samostana nakon što su Osmanlije zauzele Kozograd i Fojnicu, te da je među njima bio i fra Anđeo Zvizdović u vrijeme prije nastanka Ahdname 1463. [2] Time je namjera predanja na ovommjestu želja da se kaštelskoj utvrdi da veći značaj.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 25
  2. ^ M. Drmač, Župa Lepenica, 26

Literatura[uredi | uredi izvor]