Kaa (faraon)
Qa'a (također Qáa ili Ka'a ) (značenje: "njegova ruka je podignuta" [1] ) je bio posljednji kralj iz Prve egipatske dinastije. Vladao je 33 godine krajem 30. vijeka prije nove ere.
Identitet
[uredi | uredi izvor]
Maneton proglašava Ka'a Biénechês i daje mu vlast u trajanju od 26 godina, prema verziji koju je sačuvao Sextus Julius Africanus.[2] Druge verzije Manetovih epitoma daju druga helenizirana imena kao što su Óubiênthis za verzije Euzebija i Víbenthis armenskih verzija Euzebija.[2][3][4]
Porijeklo
[uredi | uredi izvor]Roditelji Ka'e su nepoznati, ali se pretpostavlja da mu je otac bio ili njegov prethodnik Anedjib ili Semerkhet, jer je običaj nalagao da se prijesto prepusti najstarijem sinu. Ako je Manetho sugerisao ispravno, Semerkhet je bio Ka'ev otac.[4]
Vlast
[uredi | uredi izvor]O Ka'aevoj vladavini se ne zna mnogo, ali se čini da je dugo trajala (oko 33 godine). Nekoliko natpisa na kamenim posudama spominje drugi Sed festival, što ukazuje na najmanje 33 godine vladavine. Prvi festival se obično nije slavio prije 30-te godine, a predstojeći festivali su se mogli ponavljati svake treće godine. Kamen iz Palerma prikazuje isključivo godinu krunisanja i neke uobičajene kulturne događaje koji su se slavili za vrijeme svakog vladara. Brojni simboli od slonovače koji datiraju iz njegovog perioda također spominju samo tipične aranžmane, kao što su prikaz i brojanje pogrebnih predmeta i ličnih stvari kralja. Nekoliko mastaba grobnica visokih zvaničnika datira iz vladavine Ka'e: Merka ( S3505 ), Henuka (sahrana nepoznata), Neferef (ukop također nepoznat) i Sabef (sahranjen u kraljevskoj nekropoli Qa'a).[5][6]

Kraj vladavine
[uredi | uredi izvor]Uprkos Ka'evoj dugoj i prosperitetnoj vladavini, dokazi pokazuju da je nakon njegove smrti počeo dinastički rat između različitih kraljevskih porodica zbog praznog prijestolja. U grobu visokog zvaničnika Merke pronađena je kamena posuda sa imenom kralja Sneferke. Nejasno je da li je "Sneferka" bilo alternativno ime Ka'a ili je u pitanju bio neki prolazni vladar. Egiptolozi kao što su Wolfgang Helck i Toby Wilkinson ukazuju na još jednog misterioznog vladara po imenu " Ptica Horus ", čije je ime pronađeno na fragmentima posuda koje datiraju još od prve dinastije. Pretpostavlja se da su se Sneferka i Horus Bird borili za vlast, te da je Hotepsekhemwy prekinuo borbu i konačno zauzeo tron Egipta, čime je započela Druga dinastija. Pouzdani tragovi za tu teoriju su također i tragovi pljački grobova i paljevina pronađeni u kraljevskim grobnicama u Abydosu. Glineni pečati Hotepsekhemwyja pronađeni u Ka'evoj grobnici sugerišu da je on obnovio grobnicu ili čak zakopao Ka'a.[4][6]
Ostaci iz grobnica
[uredi | uredi izvor]
Ka'a je imao veliku grobnicu u Abydosu, dimenzija 98,5 x 75,5 stopa ili 30 x 23 metra.[7] Dugu vladavinu podržava iznimno velike zapremine grobnica ovog vladara. Naime, iskopali su je njemački arheolozi 1993. godine i pokazalo se da sadrži 26 satelitskih (tj. žrtvenih) ukopa. Njemački arheološki institut, sredinom 1990-ih, pronašao je otisak pečata koji nosi Hotepsekhemwyjevo ime blizu ulaza u grobnicu vladara Ka'a (Grobnica Q).[8] Otkriće otiska pečata uzeto je kao dokaz da je Ka'aa pokopao, te da ga je naslijedio, Hotepsekhemwy, osnivač druge egipatske dinastije. Prekrasna stela Ka'a sada je izložena u Muzeju arheologije i antropologije Univerziteta u Pensilvaniji.
Grobnica jednog od državnih službenika Ka'e u Saqqari — izvjesnog plemića po imenu Merka — sadržavala je stelu sa mnogo titula. Ova činjenica plus visok kvalitet brojnih kraljevskih stela koje prikazuju kralja impliciraju na to da je Ka'a-eva vladavina predstavljala poprilično prosperitetan period.
Otkriveni su i simboli sa godinama koje datiraju iz njegove vladavine na groblju prve dinastije Umm el-Qa'ab u Abydosu. Vjeruje se da je Ka'a vladao Egiptom oko 2916. godine p. n. e. U grobnici faraona druge dinastije Seth-Peribsena otkriveno je jelo s ispisanim imenom i titulama ovog kralja.[9]
Vidi također
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Qa'a | Ancient Egypt Online".
- 1 2 "LacusCurtius • Manetho's History of Egypt — Book I".
- ↑ Peter Clayton: Chronicle of the Pharaohs. Thames & Hudson Ltd, 1994. p.25
- 1 2 3 Wolfgang Helck: Untersuchungen zur Thinitenzeit. In: Ägyptologische Abhandlungen Band 35, Harrassowitz, Wiesbaden 1987, ISBN 3-447-02677-4, page 124.
- ↑ P. Lacau, J. P. Lauer: La Pyramide a Degeres IV, Inscriptions Gravees sur les Vases. Cairo 1959, page 12.
- 1 2 Toby A. H. Wilkinson: Early Dynastic Egypt. Routledge, London/ New York 1999, ISBN 0-415-18633-1, page 81–83.
- ↑ Peter Clayton, Chronicle of the Pharaohs, Thames & Hudson Ltd, 2006 paperback p.25; the tomb is now fully published: Eva-Maria Engel: Das Grab des Qa'a: Architektur und Inventar, Wiesbaden 2017 ISBN 978-3447108768
- ↑ G. Dreyer et al., MDAIK 52,1996, pp.71-72, fig. 25, pl. 14a
- ↑ B. Porter and R.L.B. Moss. Topographical Bibliography of Ancient Egyptian Hieroglyphic Texts, Reliefs, and Paintings, V. Upper Egypt: Sites. Oxford, 1937, pg 81