Kališki statut

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Generalna povelja jevrejskih sloboda, poznatija kao Kališki statut i Kališke privilegije, jest povelja koju je izdao velikopoljski vojvoda Boleslaus Pobožni 8. septembra 1264. u gradu Kališu.

Statut je Jevrejima dodijelio nezapamćena zakonska prava u Evropi, uključujući isključivu nadležnost nad jevrejskim pitanjima u jevrejskim sudovima, a uspostavio je i zasebni sud za druga krivična pitanja, koja uključuju kršćane i Jevreje. Statut su ratificirali sljedeći poljski kraljevi: Kazimir III 1334, Kazimir IV 1453. i Žigmund I 1539.

Statut[uredi | uredi izvor]

Slijedi prijevod 36 klauzula Kališkog statuta:[1]

  1. Kada postoji slučaj protiv Jevreja, kršćanin ne može svjedočiti protiv njega sam nego zajedno s drugim Jevrejem.
  2. Kada kršćanin tuži Jevreja zbog založnog prava, a Jevrej tvrdi da nije uzeo nijedno, tada će Jevrej biti pušten zakletvom.
  3. Kada kršćanin bude tvrdio da je za zalog dobio manje novca nego što Židov sada traži, Židov će se zakleti u svoj dokaz.
  4. Kada Jevrej, bez svjedoka, tvrdi da je kršćanin posudio zalog, kršćanin će se odreći.
  5. Osim crkvenih stvari i krvi umrljane krvlju, Židovi smiju sakupljati sve.
  6. A ako je zalog ukraden, Židov će se zakleti da nije znao za krađu, a kršćanin mu duguje kapital za zajam s kamatama.
  7. Kada zaloga kršćanina vatrom ili krađom Jevreja umre, Jevrej će se zakletvom osloboditi upornog kršćanina.
  8. Jevreji su u svojim sporovima (tj. Među sobom) isključeni iz općinskih sudova; ostati pod nadzorom kralja ili vojvode.
  9. Za ozljedu Jevreja poštena kazna i troškovi liječenja.
  10. Za ubojstvo Jevreja, poštena kazna i oduzimanje imovine.
  11. Jevrej je uobičajena kazna za udaranje u Poljskoj.
  12. Jevreji ne plaćaju veće carine od građana.
  13. Ne prenose mrtve.
  14. Kršćanin koji uništi groblje, uz uobičajenu kaznu, gubi i svoju imovinu.
  15. Bacač kamena u jevrejskoj školi dat će vojvodi dva kilograma papra.
  16. Kada Jevrej podlegne kazni svog suca, što je? poziva, platit će mu pola kilograma papra. ( Wandel - monetarno vino.)
  17. Kada se Jevrej jednom ili dva puta predstavi svom sudiji, on se neće pojaviti, platit će uobičajenu kaznu, a ako se ne pojavi treći put, platit će relativno veću kaznu.
  18. Jevrej plaća uobičajenu kaznu jer se ozlijedio.
  19. Zakletva od deset zapovijedi ne bi se trebala označavati na Jevreju, već u vrijednosti koja premašuje procjenu od 50 kilograma srebra, a u manjim stvarima ispred škole zakleće se.
  20. Ako nije bilo dokaza o tome ko je ubio Židova, pružit ćemo Židovima pravnu zaštitu protiv osumnjičenih.
  21. Za silovanje počinjeno nad Jevrejem, kršćanin će biti kažnjen u skladu sa svjetskim zakonima.
  22. Jevrejski sudija neće iznijeti nijedan slučaj pred sud, osim ako na njega to ne natjera žalba stranke.
  23. Kada kršćanin uzme zalog dat Jevreju i ne plati kamatu u roku od mjesec dana, procenat kamate se povećava.
  24. Niko ne smije boraviti kod Jevreja.
  25. Jevreji ne smiju posuđivati ​​novac za nepokretnu robu.
  26. Razmotrit će se odricanje od židovskog djeteta kao krađe.
  27. Zalog postaje njegovo vlasništvo kada godina i dan ostanu kod Jevreja.
  28. Na svoje blagdane Jevreji možda neće biti primorani da se založe.
  29. Kazne će se izvršiti zbog njihovih nasilnih zauzimanja.
  30. Jevreje se ne smije optuživati ​​za upotrebu kršćanske krvi.
  31. Treba suditi za prekršaje Jevreja u njihovim školama.
  32. U kojoj kovanici je Jevrejin pozajmio, on može tražiti otplatu duga s dospjelim kamatama.
  33. Jevreji mogu sakupljati konje samo danju.
  34. Mincarz ne smije zaplijeniti Jevreje pod izgovorom da krivotvore novac.
  35. U slučaju noćnog silovanja, susjedima Jevrejima krivci bi trebali pomoći pod kaznom od 30 čvrstih tijela.
  36. Jevrejima je dozvoljeno da kupuju svu robu, da dodiruju hljeb i drugu hranu.

Optužbe za krivotvorenje[uredi | uredi izvor]

Neki poljski istraživači, poput Romualda Hubea, analizirajući izvorne dokumente i tvrdeći da se ne mogu naći i original i njegove ovjerene kopije te da je tekst krivotvorenje iz 15. stoljeća rađeno u političke svrhe. [2] [3] [4][5]

Izdanje iz 20. stoljeća[uredi | uredi izvor]

Dvadesetih godina 20. stoljeća poljsko-jevrejski umjetnik i aktivist Artur Szyk (1894–1951) oslikao je Statut u ciklusu od 45 minijaturnih slika akvarela i gvaša.[6] Osim izvorne latinice, Artur je tekst Statuta preveo na poljski, hebrejski, jidiš, italijanski, njemački, engleski i Španski jezik.[7] Godine 1929. minijature Arturova Statuta bile su izložene u cijeloj Poljskoj, naime u Lodzu, Varšavi, Krakovu i Kaliszu.[8] Uz podršku poljske vlade, odabrani statuti minijatura izloženi su u Ženevi 1931,[9] još jednom u Poljskoj u okviru turneje kroz 14 gradova 1932, [10] u Londonu 1933, [11] Torontu 1940.[12] i New Yorku 1941, a zatim, bez vladinog pokroviteljstva, ponovo u New Yorku 1944, 1952. i 1974–1975.[13] Godine 1932. Kališki statut objavio je Éditions de la Table Rode de Paris kao kolekcionarsko luksuzno ograničeno izdanje od 500 primjeraka.[14] Arturove originalne minijature sada su u fundusu Jevrejskog muzeja u New Yorku.[15]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Iwo Cyprian Pogonowski, Jevreji u Poljskoj. Dokumentarna historija, Hippocrene Books, Inc., 1998,ISBN 0-7818-0604-6.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "The Statute of Kalish of Bolesław the Pious for Jews in 1264". Arhivirano s originala, 17. 5. 2021. Pristupljeno 17. 5. 2021.
  2. ^ Bylina, Stanisław (2000-01-01). Kościół, kultura, społeczeństwo: studia z dziejów średniowiecza i czasów nowożytnych (jezik: poljski). Semper. ISBN 9788386951789. Page 340: "uznany przez badaczy za falsyfikat" = deemed by researches as false...
  3. ^ Alexander, Manfred; Kämpfer, Frank; Kappeler, Andreas (1991-01-01). Kleine Völker in der Geschichte Osteuropas: Festschrift für Günther Stökl zum 75. Geburtstag (jezik: njemački). Franz Steiner Verlag. ISBN 9783515054737.
  4. ^ Polsce, Uniwersytet Jagielloński Międzywydziałowy Zakład Historii i Kultury Żydów w (1991-01-01). Żydzi w dawnej Rzeczypospolitej: materiały z konferencji "Autonomia Żydów w Rzeczypospolitej Szlacheckiej" : Międzywydziałowy Zakład Historii i Kultury Żydów w Polsce Uniwersytet Jagielloński 22–26 IX 1986 (jezik: poljski). Wyd. Ossolińskich. ISBN 9788304037977.
  5. ^ Wajs, Hubert (2008-01-01). Pomniki praw człowieka w historii. Tom 1 (jezik: poljski). Biuro Rzecznika Praw Obywatelskich. ISBN 9788392704911. Page 57 : "W 1453 r. król (...) zatwierdził przywilej dla Żydów, opierając się na rzekomym przywileju króla Kazimierza Wielkiego, w istocie sfałszowanym" = In 1453 r. king confirmed the Jewish privilege based on an alleged privilege by king Casimir the Great which was in essence a falsification
  6. ^ Ansell, Joseph P. "Art against Prejudice: Arthur Szyk's Statute of Kalisz." The Journal of Decorative and Propaganda Arts 14 (1989): 47–63. doi:10.2307/1504027.
  7. ^ United States Holocaust Memorial Museum, "The Art and Politics of Arthur Szyk" Arhivirano 28. 12. 2008. na Wayback Machine
  8. ^ Ansell, Joseph P. Arthur Szyk: Artist, Jew, Pole. Portland: The Littman Library of Jewish Civilization, 2004. 62.
  9. ^ Ansell 71.
  10. ^ Ansell 74.
  11. ^ Ansell 77.
  12. ^ Ansell 118.
  13. ^ Ansell 121, 126, 234, 237.
  14. ^ Ansell 59–60.
  15. ^ Widmann, Katja and Johannes Zechner. Arthur Szyk – Drawing Against National Socialism and Terror. Berlin: Deutsches Historisches Museum, 2008.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kališki_statut&oldid=3437516"