Kalistrat iz Afidne

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kalistrat iz Afidne (grčki: Καλλιστράτος Kallistratos; ? - 355. p. n. e.) bio je drevni atenski govornik, političar i vojskovođa iz 4. vijeka p. n. e.

Godinama je kao prostates podržavao spartanske interese u Ateni, smatrajući da njegovom gradu prijeti veća opasnost od naglo ojačale Tebe nego od Sparte. Godine 371. p. n. e. sklopio je mirovni ugovor sa Spartom kojim je priznata spartanska hegemonija na kopnu, u zamjenu za atensku hegemoniju na moru. Međutim, nakon što je Tebancima na njegov nagovor bilo dozvoljeno da okupiraju grad Orop, optužen je za izdaju. Na sudu se branio veličanstvenim govorima koji su Demostena potakli da počne učiti retoriku. Usprkos toga je osuđen na smrt godine 361. p. n. e. Pogubljenje je izbjegao bijegom u Metone u Makedoniji, gdje mu je, u zamjenu za financijske savjete, utočište dao kralj Perdika III. Kasnije je zajedno s kolonistima sa Tasosa osnovao grad Krenides ili Daton. Kada je to područje osvojio makedonski kralj Filip II, Kalistrat se sklonio u Bizantij. Odatle se 355. p. n. e. vratio u Atenu gdje je pogubljen.

Bio je poznat kao autor niza financijskih reformi, a atenske saveznike je tjerao da u slučaju rata plaćaju kotizaciju (syntaxeis).

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Pauly-Wissowa, Kallistratos,
  • P. Cloché La politique de l'Athénien Callistrate (391-361 avant J.-C.) (The Politics of the Athenian Callistratus (391 - 361 BCE)), XXV 1923, 5 - 3

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]