Kamena stolica iz Kosora

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kamena stolica iz Kosora nalazi se u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Prenesena je 1953. god. iz naselja Kosora kod Mostara[1] Spomenik potiče sa kraja XIV stoljeća.

Kamene stolice su suštinski simbol vlasti i ugleda feudalnog društvenog sloja. One su smještene na otvorenom prostoru, a najčešće u utvrđenim gradovima srednjovjekovne bosanske države gdje ih se može naći i više u okviru jednog lokaliteta.[2]

Nacionalni spomenik[uredi | uredi izvor]

Stolica je dio zbirke od 33 kamena spomenika iz srednjeg vijeka sa teritorije Bosne i Hercegovine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3][4] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović.

Opis[uredi | uredi izvor]

Dimenzije:

  • sjedište 50 cm x 30 cm x 68 cm
  • naslon 50 cm x 20 cm
  • ukupna visina 120 cm[5]

Stolica je pronađena u selu Kosor, oko jedan kilometar udaljena od kuća, na lokalitetu Varda. Ispred stolice se nalazila ploča kao postolje gdje i danas stoji (podatak iz 1991.).[6] Stolicu je pronašao, krajem XIX stoljeća i prvi pisao o njoj Vjenceslav Radimski. Zabilježio je natpis na stolici, dimenzije i naznačio da je propala u zemlju. Po narodnoj predaji stolica je poznata kao „Herceg-Stjepana stolica“, jer je na njoj često sjedio herceg Stjepan Vukčić Kosača i sudio narodu (Radimski).

Šefik Bešlagić je dimenzije ispravio i detaljnije opisao stolicu. Sjedište je pravougaonog oblika, u podnožju usječena da bi se noge mogle podviti. Vanjski izgled usječene šupljine je kvadrat, dok je naslon za leđa nešto malo koso nagnut pravougaonik. Bočne strane stolice su u svom srednjem dijelu više od naslona za leđa, dok su u prednjem usječene i povijene, da bi služile kao naslon za ruke.

Epitaf i tumačenja[uredi | uredi izvor]

Na vanjskoj, desnoj strani, stolice, nalazi se u šest redova natpis, pisan srednjovjekovnom bosanskom epigrafskom ćirilicom. U transkripciji glasi:

Si kami nь(na) Varda. Či li je bio, či li (j)e sade, či li neć(e) b(i)ti?

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin" (PDF). ANUBiH - Godišnjak, 2021. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Kamena stolica u dvorištu Zemaljskog muzeja u Sarajevu (na fotografiji)". www.flickr.com. Pristupljeno 31. 7. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Nacionalni spomenici u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  4. ^ "Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu" (PDF). Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  5. ^ Bešlagić
  6. ^ "Anđelko Zelenika: Stećci mostarskog područja" (PDF). Fakultet humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić Mostar. Pristupljeno 9. 2. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Literatura[uredi | uredi izvor]